Rus Stanislav Petrov (74) 1983. godine nije poslušao naputak svojih nadređenih i nije ispalio nuklearne rakete kad mu je računalo pokazalo da su Moskvu napali Amerikanci. Njegov potez, koji je faktički spasio svijet, poslije je zataškan, no ovih je dana zbog njega dobio Drezdensku nagradu za mir.
Stanislav Petrov, 74-godišnji penzionisani pukovnik ruske vojske i nekadašnji zapovjednik zapovjednog centra OKO, smještenog u blizini Moskve, možda nikad ne bi bio poznat da nije učinio nešto što je spasilo svijet – spriječio je globalni nuklearni rat.
Naime, 26. septembra 1983. računari u Centru oglasili su alarm, a prema Moskvi je iz SAD-a poletjelo pet interkontinentalnih balističkih raketa s nuklearnim bombama na sebi. Do udara u cilj brojile su se minute.
'Nisam htio ispaliti rakete, bilo je jasno da to znači kraj svijeta kakav poznajemo'
"Nikad nisam ni pomišljao da bih se mogao naći u takvoj situaciji iako smo bili uvjereni da nas Amerikanci mogu napasti te da je samo pitanje trenutka kad će se to dogoditi. Hladni rat bio je u to doba ledeno hladan", kaže Petrov, koji je prema protokolu trebao ispaliti nuklearne rakete iz sovjetske baze koje bi krenule prema SAD-u, no to nije učinio.
"Nisam htio ispaliti rakete, bilo je jasno da to znači kraj svijeta kakav poznajemo", kaže Petrov, koji je ipak odlučio pričekati.
"U takvim situacijama ne možete racionalno analizirati, nema puno vremena, nego se oslanjate na instinkt. A on mi je govorio da nešto nije u redu. Dvije sam stvari imao na pameti. Prije svega, računar je pokazivalo da prema nama leti pet projektila ispaljenih iz jedne baze. Opšti napad Amerikanaca zasigurno se ne bi ograničio na samo pet raketa. I drugo, računar nema mozga i može pogrešno protumačiti signale za nuklearne rakete", kaže Petrov, koji je odlučio riskirati i čekati udar. No, udar se nije dogodio. Iako su računari pokazivala da je Moskva pogođena, udara nije bilo.
Prijavio incident pa penzionisan
Petrov je prijavio incident, a istraga je pokazala da je ruski satelit krivo očitao podatke zbog rijetkog fenomena poravnanja Sunčevih zraka na oblacima i putanje satelita. Iako je incident zataškan, a Petrov penzionisan, priča je kasnije procurila u javnost.
Zahvaljujući tome Petrov je prije nekoliko dana dobio Drezdensku nagradu za mir kao čovjek koji je spasio svijet, piše RT.
Naime, 26. septembra 1983. računari u Centru oglasili su alarm, a prema Moskvi je iz SAD-a poletjelo pet interkontinentalnih balističkih raketa s nuklearnim bombama na sebi. Do udara u cilj brojile su se minute.
'Nisam htio ispaliti rakete, bilo je jasno da to znači kraj svijeta kakav poznajemo'
"Nikad nisam ni pomišljao da bih se mogao naći u takvoj situaciji iako smo bili uvjereni da nas Amerikanci mogu napasti te da je samo pitanje trenutka kad će se to dogoditi. Hladni rat bio je u to doba ledeno hladan", kaže Petrov, koji je prema protokolu trebao ispaliti nuklearne rakete iz sovjetske baze koje bi krenule prema SAD-u, no to nije učinio.
"Nisam htio ispaliti rakete, bilo je jasno da to znači kraj svijeta kakav poznajemo", kaže Petrov, koji je ipak odlučio pričekati.
"U takvim situacijama ne možete racionalno analizirati, nema puno vremena, nego se oslanjate na instinkt. A on mi je govorio da nešto nije u redu. Dvije sam stvari imao na pameti. Prije svega, računar je pokazivalo da prema nama leti pet projektila ispaljenih iz jedne baze. Opšti napad Amerikanaca zasigurno se ne bi ograničio na samo pet raketa. I drugo, računar nema mozga i može pogrešno protumačiti signale za nuklearne rakete", kaže Petrov, koji je odlučio riskirati i čekati udar. No, udar se nije dogodio. Iako su računari pokazivala da je Moskva pogođena, udara nije bilo.
Prijavio incident pa penzionisan
Petrov je prijavio incident, a istraga je pokazala da je ruski satelit krivo očitao podatke zbog rijetkog fenomena poravnanja Sunčevih zraka na oblacima i putanje satelita. Iako je incident zataškan, a Petrov penzionisan, priča je kasnije procurila u javnost.
Zahvaljujući tome Petrov je prije nekoliko dana dobio Drezdensku nagradu za mir kao čovjek koji je spasio svijet, piše RT.
