Od nuklearnih postrojenja do rafinerija nafte, sve su opcije na stolu, jer se očekuje da će Izrael pokrenuti osvetnički napad na strateške iranske lokacije.
Izrael i Iran nikada nisu bili bliže izazivanju regionalnog rata na Bliskom istoku.
Iran je u utorak pokrenuo napad balističkim projektilima u odgovoru na izraelsko ubistvo generalnog sekretara Hezbollaha Hassana Nasrallaha u Bejrutu prošle sedmice i atentata na političkog vođu Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu 31. jula
Salva od 180 projektila nije uzrokovala žrtve jer je većina projektila presretnuta, prema izvještajima izraelske vojske. Iran je naveo da je gađao tri vojne baze u području Tel Aviva.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je obećao osvetu i rekao da je Iran “napravio veliku grešku i da će platiti za to”, dok je SAD stao iza svog bliskog saveznika.
“Nemojte griješiti, SAD u potpunosti, u potpunosti, u potpunosti podržava Izrael”, rekao je predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući, dodajući da je razgovarao o odgovoru na napad.
Marc Owen Jones, analitičar s Univerziteta Northwestern u Kataru, rekao je za Al Jazeeru da je, iako je iranski napad pažljivo kalibriran kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija, odgovor Izraela “nepredvidiv”.
Iranski napad u utorak pokušao je ponovno uspostaviti mjeru odvraćanja jer Teheran više nije mogao sebi priuštiti da “izgleda slab” pred izraelskim napadima na svoje saveznike u regiji, rekao je Owen Jones.
Ali izvještaji sugeriraju da je Izrael bio obaviješten od SAD-a o nadolazećem napadu navrijeme da presretne projektile i bespilotne letjelice. Stoga se iranska upotreba sofisticiranog oružja mora posmatrati kao “simboličan potez”, dodao je.
S obzirom na to da je šteta od napada bila minimalna, Izrael bi se mogao odlučiti za ograničeni odgovor kao što je učinio u aprilu, kada je Iran izveo prvi napad na izraelsku teritoriju.
U odmazdi za navodni izraelski napad na njegov konzulat u Damasku 13. aprila, Iran je lansirao približno 120 balističkih projektila i 170 dronova, uzrokujući manju štetu vojnoj bazi u južnom Izraelu. Nekoliko dana kasnije, 18. aprila, Izrael je pogodio bazu zračnih snaga Artesh u Isfahanu, uništivši dio dugometnog protivzračnog odbrambenog sistema S-300.
Napad je malo potkopao iranske vojne sposobnosti, ali je njegova preciznost poslužila kao implicitna prijetnja, uz izbjegavanje daljnje eskalacije.
Ipak, ovaj put, obim i priroda iranskog napada – korištenje balističkih projektila, od kojih su mnogi prošli pored izraelskog protivzračnog odbrambenog sistem Željezna kupola – znači da će i izraelski odgovor “morati biti mnogo oštriji” nego u aprilu, kako bi vratio vlastito odvraćanje, rekao je Andreas Krieg, viši predavač u Školi sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu.
Ostaci iranskog projektila u pustinji u blizini izraelskog grada Arada (REUTERS/Amir Cohen)
U aprilu je Izrael gađao iranske ciljeve izvan iranskog zračnog prostora. Krieg je rekao kako očekuje da će Izrael ovaj put poslati svoje borbene avione u iranski zračni prostor kako bi izvršili udare na vojne lokacije.
Ako Izrael zaista odluči eskalirati, to bi potencijalno moglo označiti pomak od decenije proxy rata, uvlačeći iranske snage u direktan sukob s Izraelom i njegovim najvećim saveznikom SAD-om, upozorio je Owen Jones.
“Zapad krivi Iran za eskalaciju”, rekao je.
“To je dobro za Izrael jer je u stanju mobilizirati ovu koalicijsku podršku protiv Irana dok odvraća pažnju svijeta od onoga što radi u Gazi.”
Glasnogovornik Izraelske vojske Daniel Hagari izjavio je da će Izrael odgovoriti “gdje god, kad god i kako god odabere”. Bivši izraelski premijer Naftali Bennett pozvao je na odlučan napad na iranska nuklearna postrojenja.
“Moramo djelovati odmah kako bismo uništili iranski nuklearni program, njegova centralna energetska postrojenja i smrtno osakatili ovaj teroristički režim”, napisao je Bennett na X-u nakon iranskog raketnog baraža.
“Imamo opravdanje. Imamo alate. Sada kada su Hezbollah i Hamas paralizirani, Iran je izložen.”
Kompleks za obogaćivanje urana u Natanzu i Centar za nuklearnu tehnologiju u Isfahanu dvije su lokacije u centru iranskog nuklearnog programa. Centralni grad Isfahan, mjesto izraelskog odgovora u aprilu, također je lokacija na kojoj je nekoliko važnih objekata, uključujući vojne kompanije.
Ipak, ciljanje iranskih nuklearnih lokacija u reakciji na napad koji je napravio minimalnu štetu može se smatrati nesrazmjernim. Svaki takav napad, također, ima potencijal povratnog efekta i tjera Teheran da ubrza svoj nuklearni program kako bi odvratio buduće napade na svoju teritoriju.
Biden je u srijedu rekao da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.
Krieg je, također, istakao da je većina iranskih nuklearnih postrojenja smještena duboko pod zemljom, ispod planina.
“To nije nešto što će Izraelu biti lako dostupno iz zraka”, rekao je za Al Jazeeru.
Naftna polja – koja su otvorena i manje čuvana od jako osiguranih nuklearnih lokacija – mogla bi biti alternativni vojni ciljevi. Udaranje iranskog unosnog naftnog sektora u trenutku kada se iranske vlasti suočavaju s rastućim pritiskom javnosti zbog teške ekonomske situacije u zemlji bi, također, moglo ići u političku korist Izraela. Ali Krieg je rekao da nije siguran da bi se izraelski napadi na iranska naftna postrojenja smatrali opravdanim u očima globalne zajednice u svjetlu prirode iranskih vojnih napada u utorak.
Objekti iranske pomorske baze i pomorske snage Islamske revolucionarne garde (IRGC) druge su potencijalne mete za Izrael. Uz glavni grad Irana Teheran, lučki grad Bandar-e Bushehr, u kojem se nalaze velika energetska infrastruktura i objekti iranske mornarice, važan je centar.
Tel Aviv bi, također, mogao nastaviti s nizom ciljanih ubistava tako što će krenuti na iranske vođe kao što je učinio s Hezbollahom, iranskim najbolje naoružanim i najopremljenijim saveznikom u regiji. Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei odveden je na sigurnu lokaciju unutar Irana uz pojačane mjere sigurnosti, prema izvještaju Reutersa, nakon što je Izrael ubio Hezbollahovog Nasrallaha u napadu na Bejrut prošle sedmice.
Novinska agencija je navela da je Iran zabrinut zbog infiltracije izraelskih agenata, uključujući Irance na izraelskoj platnoj listi te da provodi temeljitu istragu osoblja među srednje i visoko rangiranim članovima IRGC-a.
Sa svoje strane, Iran, koji je oprezan zbog rizika od pokretanja većeg rata, upozorio je Izrael na odmazdu.
Načelnik Zajedničkog štaba Iranskih oružanih snaga, general Mohammad Bagheri, rekao je da je IRGC spreman ponoviti raketni napad “višestrukog intenziteta” ako Izrael uzvrati udarac na njegovu teritoriju.
“Ako Amerika i Evropa ne obuzdaju cionistički režim, koji je poludio i namjerava nastaviti sa zločinima ili učiniti bilo što protiv našeg suvereniteta ili teritorijalnog integriteta, operacija [od utorka] će se ponoviti s mnogo većim obimom i pogodit ćemo svu njihovu infrastrukturu”, rekao je.
Bagheri je, također, upozorio da je Iran dosad izbjegavao gađati izraelske civile, ali da bi to bilo “potpuno izvodivo”.
Iran je u utorak pokrenuo napad balističkim projektilima u odgovoru na izraelsko ubistvo generalnog sekretara Hezbollaha Hassana Nasrallaha u Bejrutu prošle sedmice i atentata na političkog vođu Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu 31. jula
Salva od 180 projektila nije uzrokovala žrtve jer je većina projektila presretnuta, prema izvještajima izraelske vojske. Iran je naveo da je gađao tri vojne baze u području Tel Aviva.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je obećao osvetu i rekao da je Iran “napravio veliku grešku i da će platiti za to”, dok je SAD stao iza svog bliskog saveznika.
“Nemojte griješiti, SAD u potpunosti, u potpunosti, u potpunosti podržava Izrael”, rekao je predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući, dodajući da je razgovarao o odgovoru na napad.
Kako će Izrael odgovoriti Iranu?
Regija sada visi o koncu dok čeka hoće li Izrael odlučiti deeskalirati ili će se pokušati suočiti sa svojim dugogodišnjim neprijateljem uz podršku SAD-a.Marc Owen Jones, analitičar s Univerziteta Northwestern u Kataru, rekao je za Al Jazeeru da je, iako je iranski napad pažljivo kalibriran kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija, odgovor Izraela “nepredvidiv”.
Iranski napad u utorak pokušao je ponovno uspostaviti mjeru odvraćanja jer Teheran više nije mogao sebi priuštiti da “izgleda slab” pred izraelskim napadima na svoje saveznike u regiji, rekao je Owen Jones.
Ali izvještaji sugeriraju da je Izrael bio obaviješten od SAD-a o nadolazećem napadu navrijeme da presretne projektile i bespilotne letjelice. Stoga se iranska upotreba sofisticiranog oružja mora posmatrati kao “simboličan potez”, dodao je.
S obzirom na to da je šteta od napada bila minimalna, Izrael bi se mogao odlučiti za ograničeni odgovor kao što je učinio u aprilu, kada je Iran izveo prvi napad na izraelsku teritoriju.
U odmazdi za navodni izraelski napad na njegov konzulat u Damasku 13. aprila, Iran je lansirao približno 120 balističkih projektila i 170 dronova, uzrokujući manju štetu vojnoj bazi u južnom Izraelu. Nekoliko dana kasnije, 18. aprila, Izrael je pogodio bazu zračnih snaga Artesh u Isfahanu, uništivši dio dugometnog protivzračnog odbrambenog sistema S-300.
Napad je malo potkopao iranske vojne sposobnosti, ali je njegova preciznost poslužila kao implicitna prijetnja, uz izbjegavanje daljnje eskalacije.
Ipak, ovaj put, obim i priroda iranskog napada – korištenje balističkih projektila, od kojih su mnogi prošli pored izraelskog protivzračnog odbrambenog sistem Željezna kupola – znači da će i izraelski odgovor “morati biti mnogo oštriji” nego u aprilu, kako bi vratio vlastito odvraćanje, rekao je Andreas Krieg, viši predavač u Školi sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu.
Ostaci iranskog projektila u pustinji u blizini izraelskog grada Arada (REUTERS/Amir Cohen)
U aprilu je Izrael gađao iranske ciljeve izvan iranskog zračnog prostora. Krieg je rekao kako očekuje da će Izrael ovaj put poslati svoje borbene avione u iranski zračni prostor kako bi izvršili udare na vojne lokacije.
Ako Izrael zaista odluči eskalirati, to bi potencijalno moglo označiti pomak od decenije proxy rata, uvlačeći iranske snage u direktan sukob s Izraelom i njegovim najvećim saveznikom SAD-om, upozorio je Owen Jones.
“Zapad krivi Iran za eskalaciju”, rekao je.
“To je dobro za Izrael jer je u stanju mobilizirati ovu koalicijsku podršku protiv Irana dok odvraća pažnju svijeta od onoga što radi u Gazi.”
Koje mete Izrael može napasti?
Sve opcije su na stolu, prema javnim izjavama izraelskih zvaničnika. To bi moglo uključivati udare na nuklearna postrojenja i pogone za proizvodnju nafte, ciljane atentate na Iransku revolucionarnu gardu i precizne napade na vojne mete.Glasnogovornik Izraelske vojske Daniel Hagari izjavio je da će Izrael odgovoriti “gdje god, kad god i kako god odabere”. Bivši izraelski premijer Naftali Bennett pozvao je na odlučan napad na iranska nuklearna postrojenja.
“Moramo djelovati odmah kako bismo uništili iranski nuklearni program, njegova centralna energetska postrojenja i smrtno osakatili ovaj teroristički režim”, napisao je Bennett na X-u nakon iranskog raketnog baraža.
“Imamo opravdanje. Imamo alate. Sada kada su Hezbollah i Hamas paralizirani, Iran je izložen.”
Kompleks za obogaćivanje urana u Natanzu i Centar za nuklearnu tehnologiju u Isfahanu dvije su lokacije u centru iranskog nuklearnog programa. Centralni grad Isfahan, mjesto izraelskog odgovora u aprilu, također je lokacija na kojoj je nekoliko važnih objekata, uključujući vojne kompanije.
Ipak, ciljanje iranskih nuklearnih lokacija u reakciji na napad koji je napravio minimalnu štetu može se smatrati nesrazmjernim. Svaki takav napad, također, ima potencijal povratnog efekta i tjera Teheran da ubrza svoj nuklearni program kako bi odvratio buduće napade na svoju teritoriju.
Biden je u srijedu rekao da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.
Krieg je, također, istakao da je većina iranskih nuklearnih postrojenja smještena duboko pod zemljom, ispod planina.
“To nije nešto što će Izraelu biti lako dostupno iz zraka”, rekao je za Al Jazeeru.
Naftna polja – koja su otvorena i manje čuvana od jako osiguranih nuklearnih lokacija – mogla bi biti alternativni vojni ciljevi. Udaranje iranskog unosnog naftnog sektora u trenutku kada se iranske vlasti suočavaju s rastućim pritiskom javnosti zbog teške ekonomske situacije u zemlji bi, također, moglo ići u političku korist Izraela. Ali Krieg je rekao da nije siguran da bi se izraelski napadi na iranska naftna postrojenja smatrali opravdanim u očima globalne zajednice u svjetlu prirode iranskih vojnih napada u utorak.
Objekti iranske pomorske baze i pomorske snage Islamske revolucionarne garde (IRGC) druge su potencijalne mete za Izrael. Uz glavni grad Irana Teheran, lučki grad Bandar-e Bushehr, u kojem se nalaze velika energetska infrastruktura i objekti iranske mornarice, važan je centar.
Tel Aviv bi, također, mogao nastaviti s nizom ciljanih ubistava tako što će krenuti na iranske vođe kao što je učinio s Hezbollahom, iranskim najbolje naoružanim i najopremljenijim saveznikom u regiji. Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei odveden je na sigurnu lokaciju unutar Irana uz pojačane mjere sigurnosti, prema izvještaju Reutersa, nakon što je Izrael ubio Hezbollahovog Nasrallaha u napadu na Bejrut prošle sedmice.
Novinska agencija je navela da je Iran zabrinut zbog infiltracije izraelskih agenata, uključujući Irance na izraelskoj platnoj listi te da provodi temeljitu istragu osoblja među srednje i visoko rangiranim članovima IRGC-a.
Sa svoje strane, Iran, koji je oprezan zbog rizika od pokretanja većeg rata, upozorio je Izrael na odmazdu.
Načelnik Zajedničkog štaba Iranskih oružanih snaga, general Mohammad Bagheri, rekao je da je IRGC spreman ponoviti raketni napad “višestrukog intenziteta” ako Izrael uzvrati udarac na njegovu teritoriju.
“Ako Amerika i Evropa ne obuzdaju cionistički režim, koji je poludio i namjerava nastaviti sa zločinima ili učiniti bilo što protiv našeg suvereniteta ili teritorijalnog integriteta, operacija [od utorka] će se ponoviti s mnogo većim obimom i pogodit ćemo svu njihovu infrastrukturu”, rekao je.
Bagheri je, također, upozorio da je Iran dosad izbjegavao gađati izraelske civile, ali da bi to bilo “potpuno izvodivo”.
