Njemačka i Turska se spore zbog doner kebaba dok Berlin apeluje na pokušaj Ankare da popularna ulična hrana dobije isti zaštićeni status u EU kao španska šunka i napuljska pizza.
Diskusija oko kebaba počela je u aprilu kada je Turska podnijela zahtjev da širom Evrope registruje naziv doner kao svoj "zagarantovani tradicionalni specijalitet", što znači da bi etiketu za ovo jelo mogli da koriste samo oni koji su u skladu sa određenim proizvodnim metodama i specifikacijama za meso.
Industrija doner kebaba generiše godišnje oko 2,3 milijarde eura samo u Njemačkoj, a 3,5 milijardi širom Evrope, kako navodi Udruženje turskih proizvođača donera iz Berlina.
U slučaju da Evropska unija odobri zahtjev Turske za regulaciju šta po zakonu može da nosi naziv jela, status doner kebaba u Njemačkoj bio bi ugrožen. Zašto?
Oko dva miliona doner kebaba, mesa umotanog u hljeb, prelivenog sosovima i povrćem, konzumira se dnevno u Njemačkoj, napisao je Politico, što je mnogo za zemlju od 83 miliona stanovnika. Doner kebab je čak istisnuo stari njemački specijalitet, karivurst, prženu teleću kobasicu prelivenu kečapom i karijem, kao najpopularnije jelo brze hrane u zemlji, prema istraživanju iz 2022.
Riječ "doner" potiče od turskog glagola "donmek", što znači "okrenuti se". Meso se peče satima na ražnju i siječe kada postane hrskavo i reš. U Turskoj je jelo prvobitno bilo od jagnjetine i služilo se samo na tanjiru. Ali 1970-ih, turski imigranti u Berlinu odlučili su da ga služe u lepinji i prilagodili su recept kako bi se mogao služiti kao ulična hrana u porcijama zamoranim u papir.
"Shvatili su da Nijemci vole sve što je u hljebu", rekao je Deniz Buchholz, vlasnik prodavnice kebaba u Berlinu za Associated Press (AP). I tako je došlo do služenja doner kebaba u berlinskom stilu. "Od političara do prolaznika na ulici, svi jedu doner kebab", rekao je Buchholz.
Međunarodno udruženje za doner kebab, sa sjedištem u Istanbulu, podnijelo je 2022. godine zahtjev za uvrštavanje doner kebaba na EU listu "zagarantovanih tradicionalnih specijaliteta", što znači da bi meso trebalo da bude pripremljeno po jedinstvenoj proceduri da bi se moglo nazvati doner kebabom.
Ako aplikacija Ankare bude uspješna, samo goveđe i jagnjeće meso "horizontalno isječeno na kotlete debljine 3-5 milimetara" moglo bi da se prodaje kao doner. Pileći kotleti bi mogli da budu deblji, dok bi mljeveno meso bilo zabranjeno.
Kako se priprema meso za doner? Ako se koristi goveđe meso, ono mora biti od goveda starih najmanje 16 mjeseci, a jagnjeće od ovaca koje imaju najmanje šest mjeseci; pileći doner mora biti napravljen od prsa i/ili batka.
Ova odluka nije naišla na odobravanje Njemačke, koja voli da radi stvari na svoj način, napisao je portal The Berliner.
EU sud u Briselu trenutno je u procesu i sluša primjedbe Njemačke, koja želi da u doner kebabu može da koristi teletinu, mladu junetinu, pa čak i ćureće meso.
Njemačka tvrdi da bi regulacije koje traži Turska kreirale velike birokratske prepreke i podigle cijenu najpopularnije brze hrane u ovoj zemlji.
Čini se da povrće, ćuretina i neki teleći kebabi, koji su popularni u Njemačkoj, više ne bi bili dozvoljeni prema zahtjevu Turske u kojem se ne pominju izričito, što je izazvalo zabunu u njemačkoj prehrambenoj industriji.
Nova pravila koje traži Turska imala bi "katastrofalne posljedice za gastronomsku industriju kao i za potrošače", rekla je Ingrid Hartges, šefica Udruženja njemačkih hotela i restorana. Ona je dodala da nije bilo potrebe da se EU upliće u industriju doner kebaba, koja je već "potpuno i jasno regulisana" njemačkim nacionalnum standardima 1992. godine.
Uz takozvanu inflaciju donera, piše Guardian, i zbog već eksplozivnog pitanja troškova života uoči ključnih državnih izbora u septembru, Berlin je neposredno prije evropskog roka koji je bio 24. septembar za donošenje odluke o regulaciji, uložio veto.
Inflacija donera se odnosi na rast cijene ovog jela u Njemačkoj za 75 posto od 2016. godine, u poređenju sa porastom ukupne inflacije od 24 odsto, prema jednoj studiji zasnovanoj na Google recenzijama kebab restorana. Povećanje je bilo posebno oštro u posljednje dvije godine, sa prosječnom cijenom koja je porasla sa pet eura u 2022. na sedam eura u 2024.
Evropska komisija treba da donese odluku da li 11 primjedbi koje je uložila Njemačka na zahtjev Turske, imaju pokriće.
Ako to urade, Njemačka i Turska će imati do šest meseci da pronađu kompromisno rješenje. Konačnu riječ ima Evropska komisija.
"Sa izvjesnim čuđenjem smo primili k znanju zahtjev Turske", navelo je nemačko savezno ministarstvo za hranu i poljoprivredu u izjavi za AP.
"Kebab je dio Njemačke, a raznovrsnost načina pripreme odražava raznolikost naše zemlje, to se mora sačuvati. U interesu brojnih ljubitelja u Njemačkoj, posvećeni smo tome da doner kebab ostane takav kakav je se ovde priprema i jede", saopštilo je ministarstvo.
I Turska i Njemačka, koja ima jaku tursku dijasporu od oko 2,7 miliona ljudi, tvrde da su rodno mjesto doner kebaba kakav se danas masovno konzumira širom svijeta.
Industrija doner kebaba generiše godišnje oko 2,3 milijarde eura samo u Njemačkoj, a 3,5 milijardi širom Evrope, kako navodi Udruženje turskih proizvođača donera iz Berlina.
U slučaju da Evropska unija odobri zahtjev Turske za regulaciju šta po zakonu može da nosi naziv jela, status doner kebaba u Njemačkoj bio bi ugrožen. Zašto?
Oko dva miliona doner kebaba, mesa umotanog u hljeb, prelivenog sosovima i povrćem, konzumira se dnevno u Njemačkoj, napisao je Politico, što je mnogo za zemlju od 83 miliona stanovnika. Doner kebab je čak istisnuo stari njemački specijalitet, karivurst, prženu teleću kobasicu prelivenu kečapom i karijem, kao najpopularnije jelo brze hrane u zemlji, prema istraživanju iz 2022.
Riječ "doner" potiče od turskog glagola "donmek", što znači "okrenuti se". Meso se peče satima na ražnju i siječe kada postane hrskavo i reš. U Turskoj je jelo prvobitno bilo od jagnjetine i služilo se samo na tanjiru. Ali 1970-ih, turski imigranti u Berlinu odlučili su da ga služe u lepinji i prilagodili su recept kako bi se mogao služiti kao ulična hrana u porcijama zamoranim u papir.
"Shvatili su da Nijemci vole sve što je u hljebu", rekao je Deniz Buchholz, vlasnik prodavnice kebaba u Berlinu za Associated Press (AP). I tako je došlo do služenja doner kebaba u berlinskom stilu. "Od političara do prolaznika na ulici, svi jedu doner kebab", rekao je Buchholz.
Međunarodno udruženje za doner kebab, sa sjedištem u Istanbulu, podnijelo je 2022. godine zahtjev za uvrštavanje doner kebaba na EU listu "zagarantovanih tradicionalnih specijaliteta", što znači da bi meso trebalo da bude pripremljeno po jedinstvenoj proceduri da bi se moglo nazvati doner kebabom.
Ako aplikacija Ankare bude uspješna, samo goveđe i jagnjeće meso "horizontalno isječeno na kotlete debljine 3-5 milimetara" moglo bi da se prodaje kao doner. Pileći kotleti bi mogli da budu deblji, dok bi mljeveno meso bilo zabranjeno.
Kako se priprema meso za doner? Ako se koristi goveđe meso, ono mora biti od goveda starih najmanje 16 mjeseci, a jagnjeće od ovaca koje imaju najmanje šest mjeseci; pileći doner mora biti napravljen od prsa i/ili batka.
Ova odluka nije naišla na odobravanje Njemačke, koja voli da radi stvari na svoj način, napisao je portal The Berliner.
EU sud u Briselu trenutno je u procesu i sluša primjedbe Njemačke, koja želi da u doner kebabu može da koristi teletinu, mladu junetinu, pa čak i ćureće meso.
Njemačka tvrdi da bi regulacije koje traži Turska kreirale velike birokratske prepreke i podigle cijenu najpopularnije brze hrane u ovoj zemlji.
Čini se da povrće, ćuretina i neki teleći kebabi, koji su popularni u Njemačkoj, više ne bi bili dozvoljeni prema zahtjevu Turske u kojem se ne pominju izričito, što je izazvalo zabunu u njemačkoj prehrambenoj industriji.
Nova pravila koje traži Turska imala bi "katastrofalne posljedice za gastronomsku industriju kao i za potrošače", rekla je Ingrid Hartges, šefica Udruženja njemačkih hotela i restorana. Ona je dodala da nije bilo potrebe da se EU upliće u industriju doner kebaba, koja je već "potpuno i jasno regulisana" njemačkim nacionalnum standardima 1992. godine.
Uz takozvanu inflaciju donera, piše Guardian, i zbog već eksplozivnog pitanja troškova života uoči ključnih državnih izbora u septembru, Berlin je neposredno prije evropskog roka koji je bio 24. septembar za donošenje odluke o regulaciji, uložio veto.
Inflacija donera se odnosi na rast cijene ovog jela u Njemačkoj za 75 posto od 2016. godine, u poređenju sa porastom ukupne inflacije od 24 odsto, prema jednoj studiji zasnovanoj na Google recenzijama kebab restorana. Povećanje je bilo posebno oštro u posljednje dvije godine, sa prosječnom cijenom koja je porasla sa pet eura u 2022. na sedam eura u 2024.
Evropska komisija treba da donese odluku da li 11 primjedbi koje je uložila Njemačka na zahtjev Turske, imaju pokriće.
Ako to urade, Njemačka i Turska će imati do šest meseci da pronađu kompromisno rješenje. Konačnu riječ ima Evropska komisija.
"Sa izvjesnim čuđenjem smo primili k znanju zahtjev Turske", navelo je nemačko savezno ministarstvo za hranu i poljoprivredu u izjavi za AP.
"Kebab je dio Njemačke, a raznovrsnost načina pripreme odražava raznolikost naše zemlje, to se mora sačuvati. U interesu brojnih ljubitelja u Njemačkoj, posvećeni smo tome da doner kebab ostane takav kakav je se ovde priprema i jede", saopštilo je ministarstvo.
I Turska i Njemačka, koja ima jaku tursku dijasporu od oko 2,7 miliona ljudi, tvrde da su rodno mjesto doner kebaba kakav se danas masovno konzumira širom svijeta.
