U snažnim zračnim udarima koji su pogodili južna predgrađa Bejruta, Izrael je ciljao sjedište militantne organizacije Hezbollah. Izraelske odbrambene snage (IDF) su u subotu ujutro potvrdile likvidaciju Hasana Nasrallaha, dugogodišnjeg lidera Hezbollaha, što predstavlja prekretnicu u naporima Izraela da uništi ovu organizaciju u okviru operacije nazvane "Sjeverna Strijela".
Nasrallah, koji je bio ključna figura, ubijen je u preciznom zračnom udaru koji je devastirao sjedište Hezbollaha.
Ova akcija je vrhunac serije udara koji su, tokom posljednjih nekoliko mjeseci, usmjereni na Hezbollahovu vojnu infrastrukturu. Operacija je započela ranije ove godine kada je izraelski zračni napad eliminisao Fuada Shukra, vojnog zapovjednika Hezbollaha, u napadu na južni Bejrut – područje koje se smatra glavnim uporištem ove organizacije. U septembru su u napadu na Bejrut ubijena 16 visokopozicionirana komandanta elitne brigade Ridwan, uključujući Ibrahim Aqila, vođu ove specijalne jedinice. Ovi udari su značajno oslabili vojnu strukturu Hezbollaha, ali se Nasrallahov atentat smatra najznačajnijim potezom u operaciji.
Hezbollah, koji se dugo smatrao najmoćnijim iranskim saveznikom u regiji, sada je suočen s najtežim izazovima u svojoj historiji. Iako je organizacija u prošlosti preživjela atentate na ključne vođe – poput Nasrallahovog prethodnika, Abbasa al-Musawija, koji je ubijen 1992. godine – analitičari smatraju da su ovi uzastopni napadi bez presedana.
Lina Khatib, stručnjakinja iz istraživačkog centra Chatham House, ističe da Hezbollah možda nikada neće moći da se oporavi od ovih gubitaka. "Posljedice ovih napada će, dugoročno gledano, biti nepovratne", kaže Khatib, dodajući da se sada postavlja pitanje koliko je Hezbollah sposoban da nastavi sa svojom vojnom aktivnošću.
Izraelske obavještajne službe već duže vrijeme prate Hezbollah i analiziraju njegove vojne lidere, koje unutar organizacije nazivaju "neuhvatljivim duhovima" zbog njihove tajnovitosti. Međutim, kako je izraelski stručnjak Hilal Khashan iz Američkog univerziteta u Bejrutu primijetio, "Hezbollah je postao organizacija koju je u velikoj mjeri prodrla špijunaža". Rast Hezbollaha posljednjih godina, naročito nakon uključenja u sirijski građanski rat u podršci režimu Bashara al-Assada, dodatno je izložio ovu organizaciju špijunskim aktivnostima.
Pored toga, teška ekonomska kriza u Libanu stvorila je pogodno tlo za regrutiranje špijuna, jer su mnogi članovi Hezbollaha, suočeni s ekstremnim siromaštvom, bili podložni finansijskim podsticajima da rade u korist Izraela. "Siromaštvo u Libanu postalo je plodno tlo za špijune koji rade za Izrael," kaže Khashan.
Iako Hezbollah posjeduje arsenal dugometnih vođenih raketa koje bi mogle izazvati značajnu štetu Izraelu, pitanje je koliko će organizacija biti sposobna da koristi te resurse u trenutnom stanju oslabljene vojne infrastrukture i paralizirane komunikacije. Izraelske snage nastavljaju sa napadima, a Hezbollah, prema riječima libanskih analitičara, izbjegava daljnje eskalacije jer bi to moglo dovesti do većeg konflikta koji bi mogao uključiti i međunarodne sile, poput SAD-a.
Ostaje pitanje da li će Hezbollah biti u stanju da se oporavi od ovih udaraca ili će ovi atentati označiti početak kraja najmoćnije iranske proxy organizacije u regionu.
Ova akcija je vrhunac serije udara koji su, tokom posljednjih nekoliko mjeseci, usmjereni na Hezbollahovu vojnu infrastrukturu. Operacija je započela ranije ove godine kada je izraelski zračni napad eliminisao Fuada Shukra, vojnog zapovjednika Hezbollaha, u napadu na južni Bejrut – područje koje se smatra glavnim uporištem ove organizacije. U septembru su u napadu na Bejrut ubijena 16 visokopozicionirana komandanta elitne brigade Ridwan, uključujući Ibrahim Aqila, vođu ove specijalne jedinice. Ovi udari su značajno oslabili vojnu strukturu Hezbollaha, ali se Nasrallahov atentat smatra najznačajnijim potezom u operaciji.
Napadi su pažljivo koordinirani kroz višemjesečne preliminarne udare, uključujući sabotaže komunikacijskih sistema Hezbollaha, poput pagera i radio-veza, što je paraliziralo komunikaciju unutar grupe. To je omogućilo Izraelu da precizno locira i likvidira ključne vojne lidere. Jedan od najranijih signala izraelske ofanzive bio je napad dronom početkom januara, kada je ubijen Wissam al-Tawil, zamjenik komandanta brigade Ridwan, u južnom Libanu.We searched up “dismantled” on the internet, this is the picture that came up: pic.twitter.com/C5p3jmhwIZ
— Israel Defense Forces (@IDF) September 28, 2024
Hezbollah, koji se dugo smatrao najmoćnijim iranskim saveznikom u regiji, sada je suočen s najtežim izazovima u svojoj historiji. Iako je organizacija u prošlosti preživjela atentate na ključne vođe – poput Nasrallahovog prethodnika, Abbasa al-Musawija, koji je ubijen 1992. godine – analitičari smatraju da su ovi uzastopni napadi bez presedana.
Lina Khatib, stručnjakinja iz istraživačkog centra Chatham House, ističe da Hezbollah možda nikada neće moći da se oporavi od ovih gubitaka. "Posljedice ovih napada će, dugoročno gledano, biti nepovratne", kaže Khatib, dodajući da se sada postavlja pitanje koliko je Hezbollah sposoban da nastavi sa svojom vojnom aktivnošću.
Izraelske obavještajne službe već duže vrijeme prate Hezbollah i analiziraju njegove vojne lidere, koje unutar organizacije nazivaju "neuhvatljivim duhovima" zbog njihove tajnovitosti. Međutim, kako je izraelski stručnjak Hilal Khashan iz Američkog univerziteta u Bejrutu primijetio, "Hezbollah je postao organizacija koju je u velikoj mjeri prodrla špijunaža". Rast Hezbollaha posljednjih godina, naročito nakon uključenja u sirijski građanski rat u podršci režimu Bashara al-Assada, dodatno je izložio ovu organizaciju špijunskim aktivnostima.
Pored toga, teška ekonomska kriza u Libanu stvorila je pogodno tlo za regrutiranje špijuna, jer su mnogi članovi Hezbollaha, suočeni s ekstremnim siromaštvom, bili podložni finansijskim podsticajima da rade u korist Izraela. "Siromaštvo u Libanu postalo je plodno tlo za špijune koji rade za Izrael," kaže Khashan.
Iako Hezbollah posjeduje arsenal dugometnih vođenih raketa koje bi mogle izazvati značajnu štetu Izraelu, pitanje je koliko će organizacija biti sposobna da koristi te resurse u trenutnom stanju oslabljene vojne infrastrukture i paralizirane komunikacije. Izraelske snage nastavljaju sa napadima, a Hezbollah, prema riječima libanskih analitičara, izbjegava daljnje eskalacije jer bi to moglo dovesti do većeg konflikta koji bi mogao uključiti i međunarodne sile, poput SAD-a.
Ostaje pitanje da li će Hezbollah biti u stanju da se oporavi od ovih udaraca ili će ovi atentati označiti početak kraja najmoćnije iranske proxy organizacije u regionu.
