Neuspjeh SAD-a da okonča rat u Gazi i spriječi eskalaciju u Libanu vodi region ka sveopštem ratu, kažu analitičari.
Washington, DC – Sedmicu prije nego što je Izraelska vlada pokrenula niz napada na Liban — ubivši gotovo 500 ljudi u jednom danu — Sjedinjene Američke Države poslale su diplomatu u Izrael s ciljem promoviranja deeskalacije.
Amos Hochstein, izaslanik američkog predsjednika Joea Bidena, sletio je u regiju 16. septembra s ciljem sprečavanja svakodnevnih razmjena vatre na granici između Libana i Izraela, između libanske grupe Hezbollah i izraelskih snaga koje bi mogle dovesti do sveopšteg rata.
Dan nakon Hochsteinovog dolaska, komunikacijski uređaji povezani s Hezbollahom detonirani su širom Libana, ubivši i povrijedivši hiljade u napadu za koji se vjeruje da ga je izveo Izrael. Zatim je uslijedilo još napada.
Khaled Elgindy, viši saradnik Instituta za Bliski Istok, rekao je da vrijeme Hochsteinove posjete i izraelski napadi na Liban koji su uslijedili naglašavaju obrazac izraelskih lidera koji nisu u skladu onoga što Bidenova administracija kaže da želi da njen glavni saveznik uradi.
“To je upravo ono što se dogodilo posljednjih 12 mjeseci: oni [Izraelci] znaju da je svako upozorenje administracije ignorirano – eksplicitno i odlučno, više puta – i nikada nije bilo posljedica”, rekao je za Al Jazeeru.
Izrael je u petak bombardovao zgradu u južnom predgrađu Bejruta, ubivši visokog komandanta Hezbollaha, kao i desetine drugih ljudi, uključujući nekoliko djece. Pucanje preko granice između Izraela i Libana tada je dostiglo nove visine.
A u ponedjeljak je izraelska vojska pokrenula napade širom Libana — ubivši najmanje 492 osobe, uključujući mnoge žene i djecu — u jednom od najsmrtonosnijih dana u istoriji te zemlje.
Elgindy i drugi stručnjaci rekli su da je bezuslovna američka podrška Izraelu, zajedno s neuspjehom Washingtona da osigura primirje u Gazi, ohrabrila zemlju da objavi očigledan sveopšti rat u Libanu – i gurnula regiju na ivicu ponora.
“To je katastrofalni neuspjeh politike”, rekao je Elgindy.
“Svaki aspekt politike administracije bio je neuspješan – od humanitarnog, diplomatskog, moralnog, pravnog, do političkog – na svaki zamisliv način.”
Ipak, SAD je nastavio pružati bezuslovnu diplomatsku i vojnu podršku Izraelu uprkos upozorenjima da postoji opasnost da se nasilje u Gazi prelije na ostatak Bliskog Istoka.
Zaista, stručnjaci su primijetili da je sukob u Libanu produžetak rata u Gazi, koji je do sada usmrtio više od 41.400 Palestinaca i ne pokazuje znakove jenjavanja.
Hezbollah je počeo izvoditi napade na vojne ciljeve u sjevernom Izraelu i sporne granične oblasti koje Liban tvrdi kao svoje, ubrzo nakon što je izraelska ofanziva u Gazi počela početkom oktobra prošle godine.
Libanska grupa je tvrdila da njena kampanja ima za cilj izvrši pritisak na Izrael kako bi okončao svoj rat protiv Palestinaca, insistirajući da je prekid vatre u Gazi jedini način da se završe neprijateljstva.
Izrael je odgovorio bombardovanjem libanskih sela i gađanjem boraca Hezbolaha preko granice, a nastojao je da odvoji tenzije s Hezbollahom od situacije u Gazi.
Dok je Washington pomogao promicati pregovore o prekidu vatre u Gazi kako bi pokušao osigurati dogovor koji bi okončao rat i doveo do oslobađanja izraelskih zarobljenika, čini se da su napori zaustavljeni usljed izvještaja da izraelski premijer Benjamin Netanyahu sabotira pregovore.
Biden je priznao da Netanyahu ne čini dovoljno da finalizuje sporazum, ali i njegova administracija nije učinila mnogo da izvrši pritisak na izraelskog lidera da umiri svoju poziciju. Umjesto toga, SAD nastavlja isporučivati Izraelu oružje u vrijednosti milijardi dolara kako bi nastavili rat.
James Zogby, predsjednik Arapsko-američkog instituta, rekao je da je Bidenova administracija bila “pasivni pomagač” Netanyahua koji želi spriječiti sporazum o prekidu vatre kako bi udovoljio svojim krajnje desničarskim koalicijskim partnerima i osigurao vlastiti politički opstanak.
“Administracija [Biden] to zna, ili bi trebala znati,” rekao je Zogby za Al Jazeeru. “Ako to ne znaju, sram ih bilo. Ako znaju, a ipak to dopuste, neka ih je dvostruko sram.”
Eskalacija u Libanu, dodao je Zogby, “ne može ići nigdje osim prema jugu – loše, drugim riječima”.
“I to je u rukama administracije.”
Osamah Khalil, profesor historije na Univerzitetu Syracuse, također je doveo u pitanje iskrenost diplomatskih napora demokratske administracije, rekavši da su oni bili za domaću političku potrošnju uoči izbora u SAD-u.
“Sve su to bili pregovori radi pregovora, posebno kako je rat postao sve nepopularniji,” rekao je Khalil za Al Jazeeru.
Dok su sukobi između izraelske vojske i Hezbollaha raseljavali desetine hiljada ljudi s obje strane takozvane Plave linije koja razdvaja Liban i Izrael, sukob je mjesecima uglavnom bio ograničen na pogranično područje.
Zatim je u januaru Izrael izveo svoj prvi zračni napad u Bejrutu nakon nekoliko godina, ubivši Hamasovog zvaničnika Saleha al-Arourija u libanskoj prijestonici.
Uprkos pozivima na deeskalaciju, Bijela kuća je izgleda pozdravila napad, rekavši da Izrael ima “pravo i odgovornost” da ide za liderima Hamasa. Dalji izraelski napadi su dobili sličnu reakciju iz Washingtona.
Bidenova administracija je, također, šutjela kada su bežični komunikacijski uređaji eksplodirali širom Libana dva dana prošle sedmice, ubivši desetine i povrijedivši hiljade, uključujući djecu, žene i medicinsko osoblje.
SAD je odbio priznati da je Izrael bio iza napada, a Bijela kuća i State Department nisu osudili eksplozije, za koje su pravni stručnjaci rekli da su vjerovatno prekršile međunarodno humanitarno pravo.
Jedini komentar administracije Bidena koji povezuje Izrael s napadom došao je od američke izaslanice za borbu protiv antisemitizma Deborah Lipstadt koja je izgledala kao da slavi krvoproliće izazvano eksplozijama.
Tokom događaja u Izraelsko-američkom vijeću Lipstadt je upitana da li se Izrael doživljava slabijim nakon napada Hamasa 7. oktobra na zemlju. Ona je odgovorila: “Želite li biper?”
U ponedjeljak, dok je Izrael pokrenuo svoju proširenu kampanju bombardovanja u Libanu, što je podstaklo Hezbollah da ispali stotine raketa na ciljeve duboko unutar Izraela, Pentagon je naglasio da ne vjeruje da se porast nasilja može nazvati regionalnim ratom.
“Mislim da nismo došli do te tačke”, rekao je portparol Pentagona Pat Ryder novinarima. “Mislim, ono što ne vidite je da više nacija provodi operacije jedna protiv druge u regionu i produžene, trajne operacije.”
Ryderovi komentari uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je američka novinska stranica Axios prenijela izjave neidentifikovanih američkih zvaničnika koji su rekli da podržavaju izraelsku “deeskalaciju kroz eskalaciju” u Libanu.
Prema Elgindyju sa Instituta za Bliski Istok SAD odbija izvršiti pritisak na Izrael da postigne ciljeve politike Washingtona, pa umjesto toga pokušava promijeniti narativ.
Uporedio je odbijanje Washingtona da prizna izraelsko bombardovanje Libana kao regionalni rat sa insistiranjem Bidenove administracije da izraelska invazija na južni grad Gaze, Rafah – koju je Biden predstavio kao crvenu liniju – nije bila značajna ofanziva.
“Washington je jedini akter koji može nametnuti bilo kakvo ograničenje Izraelu, a oni to dosljedno odbijaju da urade”, rekao je Elgindy za Al Jazeeru.
“Odbijaju to uraditi po humanitarnom pitanju, po pitanju ubijanja civila, po pitanju primirja. Dakle, neće to uraditi ni da spriječe regionalni rat. Samo nastavljaju pomjerati ciljeve. Oni će redefinirati regionalnu eskalaciju tako da znači nešto drugo.”
Elgindy je dodao da bi se, da je 500 Izraelaca ubijeno – poput gotovo 500 ljudi koji su ubijeni u Libanu u jednom danu ove sedmice – takav napad smatrao nepogrešivim činom rata.
Zogby iz Arapsko-američkog instituta rekao je da se razlika u odgovorima može pripisati jednostavnoj činjenici: SAD jednostavno ne smatra da su arapski i izraelski životi jednaki. “Naši životi jednostavno nisu toliko važni.”
Amos Hochstein, izaslanik američkog predsjednika Joea Bidena, sletio je u regiju 16. septembra s ciljem sprečavanja svakodnevnih razmjena vatre na granici između Libana i Izraela, između libanske grupe Hezbollah i izraelskih snaga koje bi mogle dovesti do sveopšteg rata.
Dan nakon Hochsteinovog dolaska, komunikacijski uređaji povezani s Hezbollahom detonirani su širom Libana, ubivši i povrijedivši hiljade u napadu za koji se vjeruje da ga je izveo Izrael. Zatim je uslijedilo još napada.
Khaled Elgindy, viši saradnik Instituta za Bliski Istok, rekao je da vrijeme Hochsteinove posjete i izraelski napadi na Liban koji su uslijedili naglašavaju obrazac izraelskih lidera koji nisu u skladu onoga što Bidenova administracija kaže da želi da njen glavni saveznik uradi.
“To je upravo ono što se dogodilo posljednjih 12 mjeseci: oni [Izraelci] znaju da je svako upozorenje administracije ignorirano – eksplicitno i odlučno, više puta – i nikada nije bilo posljedica”, rekao je za Al Jazeeru.
Izrael je u petak bombardovao zgradu u južnom predgrađu Bejruta, ubivši visokog komandanta Hezbollaha, kao i desetine drugih ljudi, uključujući nekoliko djece. Pucanje preko granice između Izraela i Libana tada je dostiglo nove visine.
A u ponedjeljak je izraelska vojska pokrenula napade širom Libana — ubivši najmanje 492 osobe, uključujući mnoge žene i djecu — u jednom od najsmrtonosnijih dana u istoriji te zemlje.
Elgindy i drugi stručnjaci rekli su da je bezuslovna američka podrška Izraelu, zajedno s neuspjehom Washingtona da osigura primirje u Gazi, ohrabrila zemlju da objavi očigledan sveopšti rat u Libanu – i gurnula regiju na ivicu ponora.
“To je katastrofalni neuspjeh politike”, rekao je Elgindy.
“Svaki aspekt politike administracije bio je neuspješan – od humanitarnog, diplomatskog, moralnog, pravnog, do političkog – na svaki zamisliv način.”
Rat u Gazi
Na početku izraelskog rata u Gazi, Biden – odlučni pristalica Izraela – rekao je da je sprečavanje regionalnog rata glavni prioritet njegove administracije.Ipak, SAD je nastavio pružati bezuslovnu diplomatsku i vojnu podršku Izraelu uprkos upozorenjima da postoji opasnost da se nasilje u Gazi prelije na ostatak Bliskog Istoka.
Zaista, stručnjaci su primijetili da je sukob u Libanu produžetak rata u Gazi, koji je do sada usmrtio više od 41.400 Palestinaca i ne pokazuje znakove jenjavanja.
Hezbollah je počeo izvoditi napade na vojne ciljeve u sjevernom Izraelu i sporne granične oblasti koje Liban tvrdi kao svoje, ubrzo nakon što je izraelska ofanziva u Gazi počela početkom oktobra prošle godine.
Libanska grupa je tvrdila da njena kampanja ima za cilj izvrši pritisak na Izrael kako bi okončao svoj rat protiv Palestinaca, insistirajući da je prekid vatre u Gazi jedini način da se završe neprijateljstva.
Izrael je odgovorio bombardovanjem libanskih sela i gađanjem boraca Hezbolaha preko granice, a nastojao je da odvoji tenzije s Hezbollahom od situacije u Gazi.
Dok je Washington pomogao promicati pregovore o prekidu vatre u Gazi kako bi pokušao osigurati dogovor koji bi okončao rat i doveo do oslobađanja izraelskih zarobljenika, čini se da su napori zaustavljeni usljed izvještaja da izraelski premijer Benjamin Netanyahu sabotira pregovore.
Biden je priznao da Netanyahu ne čini dovoljno da finalizuje sporazum, ali i njegova administracija nije učinila mnogo da izvrši pritisak na izraelskog lidera da umiri svoju poziciju. Umjesto toga, SAD nastavlja isporučivati Izraelu oružje u vrijednosti milijardi dolara kako bi nastavili rat.
James Zogby, predsjednik Arapsko-američkog instituta, rekao je da je Bidenova administracija bila “pasivni pomagač” Netanyahua koji želi spriječiti sporazum o prekidu vatre kako bi udovoljio svojim krajnje desničarskim koalicijskim partnerima i osigurao vlastiti politički opstanak.
“Administracija [Biden] to zna, ili bi trebala znati,” rekao je Zogby za Al Jazeeru. “Ako to ne znaju, sram ih bilo. Ako znaju, a ipak to dopuste, neka ih je dvostruko sram.”
Eskalacija u Libanu, dodao je Zogby, “ne može ići nigdje osim prema jugu – loše, drugim riječima”.
“I to je u rukama administracije.”
Osamah Khalil, profesor historije na Univerzitetu Syracuse, također je doveo u pitanje iskrenost diplomatskih napora demokratske administracije, rekavši da su oni bili za domaću političku potrošnju uoči izbora u SAD-u.
“Sve su to bili pregovori radi pregovora, posebno kako je rat postao sve nepopularniji,” rekao je Khalil za Al Jazeeru.
Eskalacije u Libanu
Osim njihove beskompromisne podrške izraelskom ratu u Gazi, Biden i njegovi saradnici bili su u gotovo potpunom skladu s Netanyahuovim pristupom Libanu.Dok su sukobi između izraelske vojske i Hezbollaha raseljavali desetine hiljada ljudi s obje strane takozvane Plave linije koja razdvaja Liban i Izrael, sukob je mjesecima uglavnom bio ograničen na pogranično područje.
Zatim je u januaru Izrael izveo svoj prvi zračni napad u Bejrutu nakon nekoliko godina, ubivši Hamasovog zvaničnika Saleha al-Arourija u libanskoj prijestonici.
Uprkos pozivima na deeskalaciju, Bijela kuća je izgleda pozdravila napad, rekavši da Izrael ima “pravo i odgovornost” da ide za liderima Hamasa. Dalji izraelski napadi su dobili sličnu reakciju iz Washingtona.
Bidenova administracija je, također, šutjela kada su bežični komunikacijski uređaji eksplodirali širom Libana dva dana prošle sedmice, ubivši desetine i povrijedivši hiljade, uključujući djecu, žene i medicinsko osoblje.
SAD je odbio priznati da je Izrael bio iza napada, a Bijela kuća i State Department nisu osudili eksplozije, za koje su pravni stručnjaci rekli da su vjerovatno prekršile međunarodno humanitarno pravo.
Jedini komentar administracije Bidena koji povezuje Izrael s napadom došao je od američke izaslanice za borbu protiv antisemitizma Deborah Lipstadt koja je izgledala kao da slavi krvoproliće izazvano eksplozijama.
Tokom događaja u Izraelsko-američkom vijeću Lipstadt je upitana da li se Izrael doživljava slabijim nakon napada Hamasa 7. oktobra na zemlju. Ona je odgovorila: “Želite li biper?”
‘Eskalirajte do deeskalacije’
Formalno, Američka vlada i dalje tvrdi da ne želi eskalacije i radi na sprečavanju šireg sukoba.U ponedjeljak, dok je Izrael pokrenuo svoju proširenu kampanju bombardovanja u Libanu, što je podstaklo Hezbollah da ispali stotine raketa na ciljeve duboko unutar Izraela, Pentagon je naglasio da ne vjeruje da se porast nasilja može nazvati regionalnim ratom.
“Mislim da nismo došli do te tačke”, rekao je portparol Pentagona Pat Ryder novinarima. “Mislim, ono što ne vidite je da više nacija provodi operacije jedna protiv druge u regionu i produžene, trajne operacije.”
Ryderovi komentari uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je američka novinska stranica Axios prenijela izjave neidentifikovanih američkih zvaničnika koji su rekli da podržavaju izraelsku “deeskalaciju kroz eskalaciju” u Libanu.
Prema Elgindyju sa Instituta za Bliski Istok SAD odbija izvršiti pritisak na Izrael da postigne ciljeve politike Washingtona, pa umjesto toga pokušava promijeniti narativ.
Uporedio je odbijanje Washingtona da prizna izraelsko bombardovanje Libana kao regionalni rat sa insistiranjem Bidenove administracije da izraelska invazija na južni grad Gaze, Rafah – koju je Biden predstavio kao crvenu liniju – nije bila značajna ofanziva.
“Washington je jedini akter koji može nametnuti bilo kakvo ograničenje Izraelu, a oni to dosljedno odbijaju da urade”, rekao je Elgindy za Al Jazeeru.
“Odbijaju to uraditi po humanitarnom pitanju, po pitanju ubijanja civila, po pitanju primirja. Dakle, neće to uraditi ni da spriječe regionalni rat. Samo nastavljaju pomjerati ciljeve. Oni će redefinirati regionalnu eskalaciju tako da znači nešto drugo.”
Elgindy je dodao da bi se, da je 500 Izraelaca ubijeno – poput gotovo 500 ljudi koji su ubijeni u Libanu u jednom danu ove sedmice – takav napad smatrao nepogrešivim činom rata.
Zogby iz Arapsko-američkog instituta rekao je da se razlika u odgovorima može pripisati jednostavnoj činjenici: SAD jednostavno ne smatra da su arapski i izraelski životi jednaki. “Naši životi jednostavno nisu toliko važni.”
