Broj izbjeglica koje žive u Njemačkoj dostigao je novi rekord od 3,48 miliona, od čega više od milion dolazi samo iz Ukrajine. Izbjeglice sada, kako prenosi Deutsche wellw, čine četiri procenta stanovništva.
U Njemačkoj trenutno živi više izbjeglica nego ikada ranije. Krajem prve polovine 2024. bilo ih je oko 3,48 miliona, izvještava "Neue Osnabrücker Zeitung".
To je oko 60.000 više nego na kraju 2023. - i najviše od 1950-ih godina.
Tu su uračunaiti svi ljudi bez obzira na njihov boravišni status, koji trenutno traže zaštitu u Njemačkoj iz humanitarnih razloga, od tražilaca azila, priznatih izbjeglica, pa do osoba koje su privremeno tolerisane, sa duldungom.
Od 3,48 miliona izbjeglica, oko 1,18 miliona su izbjeglice iz Ukrajine.
Više od 226.000 sa duldungom - privremenom obustavom deportacije stranih lica koja žele ili su već podnela zahtjev za azilom.
Zbog deportacija i dobrovoljnih odlazaka, broj ljudi koji su obavezni da napuste Njemačku je u opadanju, navedeno je dalje u odgovoru Levice.
Sredinom 2024. statistika je zabilježila 226.882 osobe sa obavezom napuštanja zemlje, što je 15.760 manje nego krajem 2023.
Oni moraju da napuste Njemačku, ali se tolerišu, jer imaju duldung i ne mogu da budu deportovani u zemlju porijekla.
Imajući u vidu ove podatke, portparolka Levice za pitanja migracija u Bundestagu, Klara Binger, kritikovala je debatu o migraciji u Njemačkoj.
"U Njemačkoj sada živi skoro 3,5 miliona izbjeglica, od kojih mnogi već decenijama, a to je samo četiri procenta stanovništva", rekla je Bünger za "Neue Osnabrücker Zeitung".
Debata o migracijama u Njemačkoj se zaoštrila nakon napada nožem u Zolingenu krajem avgusta u kojem je bilo mrtvih i povređenih.
Savezna vlada je predložila, između ostalog, mjere protiv nasilnog islamizma i značajno pooštravanje zakona o boravku i azilu.
Pored toga, uvedene su granične kontrole sa svim susjednim državama. Međutim, konzervativna opoziciona Unija CDU i CSU time nije zadovoljna i hoće još oštrije mjere.
To je oko 60.000 više nego na kraju 2023. - i najviše od 1950-ih godina.
Tu su uračunaiti svi ljudi bez obzira na njihov boravišni status, koji trenutno traže zaštitu u Njemačkoj iz humanitarnih razloga, od tražilaca azila, priznatih izbjeglica, pa do osoba koje su privremeno tolerisane, sa duldungom.
Od 3,48 miliona izbjeglica, oko 1,18 miliona su izbjeglice iz Ukrajine.
Više od 226.000 sa duldungom - privremenom obustavom deportacije stranih lica koja žele ili su već podnela zahtjev za azilom.
Zbog deportacija i dobrovoljnih odlazaka, broj ljudi koji su obavezni da napuste Njemačku je u opadanju, navedeno je dalje u odgovoru Levice.
Sredinom 2024. statistika je zabilježila 226.882 osobe sa obavezom napuštanja zemlje, što je 15.760 manje nego krajem 2023.
Oni moraju da napuste Njemačku, ali se tolerišu, jer imaju duldung i ne mogu da budu deportovani u zemlju porijekla.
Imajući u vidu ove podatke, portparolka Levice za pitanja migracija u Bundestagu, Klara Binger, kritikovala je debatu o migraciji u Njemačkoj.
"U Njemačkoj sada živi skoro 3,5 miliona izbjeglica, od kojih mnogi već decenijama, a to je samo četiri procenta stanovništva", rekla je Bünger za "Neue Osnabrücker Zeitung".
Debata o migracijama u Njemačkoj se zaoštrila nakon napada nožem u Zolingenu krajem avgusta u kojem je bilo mrtvih i povređenih.
Savezna vlada je predložila, između ostalog, mjere protiv nasilnog islamizma i značajno pooštravanje zakona o boravku i azilu.
Pored toga, uvedene su granične kontrole sa svim susjednim državama. Međutim, konzervativna opoziciona Unija CDU i CSU time nije zadovoljna i hoće još oštrije mjere.
