Tim naučnika kaže da je "van razumne sumnje" da je pandemija Covida započela prodajom zaraženih životinja na tržnici, a ne curenjem podataka iz laboratorija.
Analizirali su stotine uzoraka prikupljenih iz Wuhana u Kini u januaru 2020. godina.
Rezultati identificiraju uži izbor životinja – uključujući rakunopse, cibetke i bambusove štakore – kao potencijalne izvore pandemije. Uprkos čak isticanju jednog štanda na tržnici kao žarišta životinja i koronavirusa, studija ne može pružiti konačan dokaz.
Prvi slučajevi Covida-19 otkriveni su u Wuhanu krajem 2019., ali rasprave se nastavljaju o njegovom porijeklu. Postoje dvije glavne teorije – jedna sugerira da je virus procurio iz laboratorija u Wuhanu, dok druga tvrdi da je prenesen na ljude s divljih životinja koje su se prodavale na lokalnoj tržnici.
Naučna zajednica uglavnom podržava teoriju o životinjskom prijenosu, ali neizvjesnosti ostaju. Studija objavljena u časopisu "Cell" analizirala je više od 800 uzoraka prikupljenih s tržnice Huanan, gdje su se, prema istraživačima, prodavali i divlji sisavci.
Iako uzorci nisu uzeti direktno od životinja, nego sa površina štandova i odvoda, istraživači ističu da nije moguće sa sigurnošću potvrditi jesu li životinje bile zaražene.
Međutim, istraživanje potvrđuje prisutnost divljih životinja poput rakunopsa i cibetki na tržnici krajem 2019. godine, što se poklapa s otkrićem virusa SARS-CoV-2 na istom području. Ovi sisavci mogu prenositi slične viruse kao i ljudi, što upućuje na mogućnost da su poslužili kao posrednici između šišmiša i ljudi.
Brojni uzorci sa štandova, uključujući kaveze i opremu za životinje, pokazali su prisutnost virusa, a u nekima je otkriven DNK divljih životinja poput palminih cibetki, bambusovih štakora i rakunopasa.
To ukazuje na mogućnost da su ove životinje bile prenosioci virusa ili da su rani ljudski slučajevi zaraze dogodili na istom mjestu.
"U ovim uzorcima bilo je više DNK divljih vrsta sisavaca nego ljudskog DNK", dodaje se u studiji.
James Wood, epidemiolog za zarazne bolesti sa Univerziteta Cambridge, koji nije uključen u istraživanje, rekao je da studija "pruža vrlo čvrste dokaze da su štandovi s divljim životinjama na tržnici plodova mora Huanan u Wuhanu žarište pojave pandemije covida-19".
"Istraživanje je bilo važno jer je malo ili ništa poduzeto da se ograniči bilo trgovina živim divljim životinjama, bilo gubitak bioraznolikosti ili promjene u korištenju zemljišta, što su stvarni vjerojatni pokretači prošlih i budućih pandemija", rekao je Wood
Studija zaključuje da je genetska raznolikost virusa na tržnici u skladu s ranim fazama pandemije, što podupire teoriju o životinjskom prijenosu virusa. Istraživanje također naglašava važnost suzbijanja trgovine divljim životinjama i očuvanja bioraznolikosti kako bi se smanjio rizik od budućih pandemija.
Rezultati identificiraju uži izbor životinja – uključujući rakunopse, cibetke i bambusove štakore – kao potencijalne izvore pandemije. Uprkos čak isticanju jednog štanda na tržnici kao žarišta životinja i koronavirusa, studija ne može pružiti konačan dokaz.
Prvi slučajevi Covida-19 otkriveni su u Wuhanu krajem 2019., ali rasprave se nastavljaju o njegovom porijeklu. Postoje dvije glavne teorije – jedna sugerira da je virus procurio iz laboratorija u Wuhanu, dok druga tvrdi da je prenesen na ljude s divljih životinja koje su se prodavale na lokalnoj tržnici.
Naučna zajednica uglavnom podržava teoriju o životinjskom prijenosu, ali neizvjesnosti ostaju. Studija objavljena u časopisu "Cell" analizirala je više od 800 uzoraka prikupljenih s tržnice Huanan, gdje su se, prema istraživačima, prodavali i divlji sisavci.
Iako uzorci nisu uzeti direktno od životinja, nego sa površina štandova i odvoda, istraživači ističu da nije moguće sa sigurnošću potvrditi jesu li životinje bile zaražene.
Međutim, istraživanje potvrđuje prisutnost divljih životinja poput rakunopsa i cibetki na tržnici krajem 2019. godine, što se poklapa s otkrićem virusa SARS-CoV-2 na istom području. Ovi sisavci mogu prenositi slične viruse kao i ljudi, što upućuje na mogućnost da su poslužili kao posrednici između šišmiša i ljudi.
Brojni uzorci sa štandova, uključujući kaveze i opremu za životinje, pokazali su prisutnost virusa, a u nekima je otkriven DNK divljih životinja poput palminih cibetki, bambusovih štakora i rakunopasa.
To ukazuje na mogućnost da su ove životinje bile prenosioci virusa ili da su rani ljudski slučajevi zaraze dogodili na istom mjestu.
"U ovim uzorcima bilo je više DNK divljih vrsta sisavaca nego ljudskog DNK", dodaje se u studiji.
James Wood, epidemiolog za zarazne bolesti sa Univerziteta Cambridge, koji nije uključen u istraživanje, rekao je da studija "pruža vrlo čvrste dokaze da su štandovi s divljim životinjama na tržnici plodova mora Huanan u Wuhanu žarište pojave pandemije covida-19".
"Istraživanje je bilo važno jer je malo ili ništa poduzeto da se ograniči bilo trgovina živim divljim životinjama, bilo gubitak bioraznolikosti ili promjene u korištenju zemljišta, što su stvarni vjerojatni pokretači prošlih i budućih pandemija", rekao je Wood
Studija zaključuje da je genetska raznolikost virusa na tržnici u skladu s ranim fazama pandemije, što podupire teoriju o životinjskom prijenosu virusa. Istraživanje također naglašava važnost suzbijanja trgovine divljim životinjama i očuvanja bioraznolikosti kako bi se smanjio rizik od budućih pandemija.
