Švicarska vlada je objavila da je pogrešno izračunala potrošnju na penzije, što znači da će za penzije biti potrošeno manje novca nego što je ranije planirano.
Naime, utvrđeno je da će deficit u isplati penzija do 2033. godine iznositi četiri milijarde franaka dok je ranije procijenjeno da će taj deficit iznositi sedam milijardi franaka. Deficit manji od prvobitno procijenjenog je dobra vijest, ali penzije su i dalje problematična tema u Švicarskoj jer mnogi stanovnici ove države smatraju da ih je vlada "zavela".
Skoro 60 posto Švicaraca je na martovskom referendumu glasalo da se od 2026. isplaćuje 13. penzija. S druge strane, 75 posto je onih koji su na tom istom referendumu glasali protiv toga da se starosna granica za penzionisanje podigne sa 65 na 66 godina.
Ovaj referendum je bio historijski trenutak za Švicarsku jer niti jedan socijalni izdatak u ovoj državi od 1848. nije povećan referendumskom odlukom. Mnogi su bili skloni 13. penziji usljed rastućih životnih troškova, iako su ministri savjetovali da se glasa protiv 13. penzije.
Ministrica finansija Karin Keller-Sutter je prije referenduma uvjeravala da isplata 13. penzije neće biti moguća bez dodatnog finansiranja.
"Ako ova inicijativa bude prihvaćena, teško da ćemo moći izbjeći povećanje poreza", izjavila je Keller-Sutter u decembru prošle godine za list Neue Zurcher Zeitung.
Kako je objavio Euronews, sada je nejasno kakve političke posljedice će imati pogrešna procjena deficita u isplati penzija. Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Lozani Georg Lutz je ukazao da se mnogi zalažu za nezavisnu istragu o tome kako se mogla desiti ovoliko velika greška.
Napomenuo je da je prvobitno procijenjeni deficit bio u prilog zahtjevu za reformom penzionog sistema, tj. povećanje starosne granice za penzionisanje. Osim toga, sada se dovodi u pitanje potreba za predloženim povećanjem stope PDV-a i smanjenjem samog iznosa penzija.
Isabel Z. Martinez sa ciriškog Univerziteta ETH je podsjetila da su neuobičajene greške poput ove u procjeni deficita, piše Euronews.
Skoro 60 posto Švicaraca je na martovskom referendumu glasalo da se od 2026. isplaćuje 13. penzija. S druge strane, 75 posto je onih koji su na tom istom referendumu glasali protiv toga da se starosna granica za penzionisanje podigne sa 65 na 66 godina.
Ovaj referendum je bio historijski trenutak za Švicarsku jer niti jedan socijalni izdatak u ovoj državi od 1848. nije povećan referendumskom odlukom. Mnogi su bili skloni 13. penziji usljed rastućih životnih troškova, iako su ministri savjetovali da se glasa protiv 13. penzije.
Ministrica finansija Karin Keller-Sutter je prije referenduma uvjeravala da isplata 13. penzije neće biti moguća bez dodatnog finansiranja.
"Ako ova inicijativa bude prihvaćena, teško da ćemo moći izbjeći povećanje poreza", izjavila je Keller-Sutter u decembru prošle godine za list Neue Zurcher Zeitung.
Kako je objavio Euronews, sada je nejasno kakve političke posljedice će imati pogrešna procjena deficita u isplati penzija. Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Lozani Georg Lutz je ukazao da se mnogi zalažu za nezavisnu istragu o tome kako se mogla desiti ovoliko velika greška.
Napomenuo je da je prvobitno procijenjeni deficit bio u prilog zahtjevu za reformom penzionog sistema, tj. povećanje starosne granice za penzionisanje. Osim toga, sada se dovodi u pitanje potreba za predloženim povećanjem stope PDV-a i smanjenjem samog iznosa penzija.
Isabel Z. Martinez sa ciriškog Univerziteta ETH je podsjetila da su neuobičajene greške poput ove u procjeni deficita, piše Euronews.
