Stručnjaci kažu da je usklađenost s poreskim propisima od osnovne važnosti, ali da vlasti moraju unaprijediti institucije i postupke za naplatu poreza. Kosovo pokušava unaprijediti efikasnost u naplati poreza upotrebom fiskalnih kasa.
Suzbijanje poreskih utaja značajan je izazov za vlasti na Kosovu i u Srbiji, gdje se neplaćanjem poreza oštećuje vladin budžet i stvara prostor za nelojalnu konkurenciju na mnogim tržištima. Stručnjaci pozivaju vlasti da unaprijede institucije i postupke za naplatu poreza.
Prema podacima UN-ovog Razvojnog programa, poreske utaje na Kosovu primarno su rezultat dva faktora: velikih troškova usklađivanja s komplikovanim pravilima i velike neformalne ekonomije koja bezbjedno funkcioniše mimo sistema.
Kako kažu iz UN-a, 30 do 40 posto preduzeća u zemlji uključeno je u poreske utaje.
Fatlum Gogiqi, izvršni direktor Centra za obuku "Yellow" u Prištini, izjavio je za SETimes da još uvijek postoji krhak mentalitet kad se radi o dobrovoljnom prijavljivanju poreza, te da je osoblje u institucijama koje naplaćuju porez neadekvatno.
"Nedobrovoljno prikazivanje poreza od strane preduzeća rezultira slabom ekonomijom koju Kosovo sad ima," izjavio je Gogiqi. "Odricanjem građana od korupcije i poreskih utaja omogućilo bi razvoj zdrave ekonomije."
Osnovni cilj vlade, izjavio je Gogiqi, trebao bi biti izgradnja poreskog sistema zasnovanog na dobrovoljnoj usklađenosti, uz uspostavu povjerenja građanstva u objektivnost, kompetentnost i integritet poreske uprave.
On je dodao da je Poreska uprava Kosova 2012. imala uspješnu godinu. Uveden je sistem fiskalizacije, koji uključuje uspostavu fiskalnih kasa u preduzećima, po kojima službenici za naplatu poreza mogu pratiti prihode. Zemlja je također uvela nekoliko službi kojima se štedi vrijeme poreskih platiša.
Zvaničnici u Srbiji također teže ka dodatnom pojednostavljivanju sistema za poreske platiše. Zakonima usmjerenim na povećanje obima plaćanja poreza značajno je smanjeno finansijsko opterećenje preduzećima, a umjesto toga se prihod ostvaruje od PDV-a, akciza i poreza na dobit.
"Zakon o ukidanju nekih para-fiskalnih dažbina stupio je na snagu u septembru 2012. godine, dok se porez na dobit u januaru povećao sa 10 na 15 posto," izjavio je za SETimes Dejan Stojanović, zamjenik direktora Poreske uprave Srbije.
Zakonom o uslovnom otpisu kamate i poreskog duga daje se preduzećima i do dvije godine mirovanja po pitanju poreskog duga, ali uz obavezu redovnog plaćanja tekućih poreza.
"Na taj način su poreske platiše ... fiskalno rasterećene, dok poreska uprava uspijeva insistirati na redovnom plaćanju poreza za 2013. i 2014. godinu, kao i poduzimati mjere na prisilnoj naplati u situacijama gdje se propisi ne poštuju," kaže Stojanović.
Iako postoje određeni napori poreske uprave na povećanju budžetskih prihoda, neki su još uvijek nezadovoljni.
Saša Radulović, vlasnik kompanije za ekonomski konsalting EMarket, kaže za SETimes da Srbija godišnje prikupi 5 milijardi eura kroz poreze na potrošnju, te 4,5 milijardi eura kroz poreze na prihod. Do utaje poreza dolazi u obje te oblasti, ali snažna kontrola korisna je samo kad se radi o porezu na potrošnju.
"Kako bi se ostvarila kontrola utaje poreza na prihode [poput socijalnog osiguranja za radnike], potrebno je uhvatiti radnike koji rade na [neprijavljenim] radni mjestima i dobiti njihovu izjavu i priznanje da novac dobijaju bez plaćanja poreza. Niko ne želi govoriti o tome. Ako neko i hoće, onda gubi posao ili se kompanija zatvara," kaže Radulović.
"U Srbiji je potrebno obaviti reformu poreskog sistema," nastavlja Radulović. "Bez te reforme, svi napori na naplati poreza na prihod bit će jalovi. Ne mogu se utjerivati nerazumni porezi. Očekivati da će neko ko zaradi 300 eura državi dati 120 je nerazumno."
Srbijanski ekonomista Branko Dragaš izjavio je da je rješenje za bolju naplatu poreza smanjiti poreske stope. "U cilju stabilizacije sistema i bolje naplate poreza, država bi trebala smanjiti postojeće poreske stope. Ključ je u manjim stopama i boljoj naplati."
Prema podacima UN-ovog Razvojnog programa, poreske utaje na Kosovu primarno su rezultat dva faktora: velikih troškova usklađivanja s komplikovanim pravilima i velike neformalne ekonomije koja bezbjedno funkcioniše mimo sistema.
Kako kažu iz UN-a, 30 do 40 posto preduzeća u zemlji uključeno je u poreske utaje.
Fatlum Gogiqi, izvršni direktor Centra za obuku "Yellow" u Prištini, izjavio je za SETimes da još uvijek postoji krhak mentalitet kad se radi o dobrovoljnom prijavljivanju poreza, te da je osoblje u institucijama koje naplaćuju porez neadekvatno.
"Nedobrovoljno prikazivanje poreza od strane preduzeća rezultira slabom ekonomijom koju Kosovo sad ima," izjavio je Gogiqi. "Odricanjem građana od korupcije i poreskih utaja omogućilo bi razvoj zdrave ekonomije."
Osnovni cilj vlade, izjavio je Gogiqi, trebao bi biti izgradnja poreskog sistema zasnovanog na dobrovoljnoj usklađenosti, uz uspostavu povjerenja građanstva u objektivnost, kompetentnost i integritet poreske uprave.
On je dodao da je Poreska uprava Kosova 2012. imala uspješnu godinu. Uveden je sistem fiskalizacije, koji uključuje uspostavu fiskalnih kasa u preduzećima, po kojima službenici za naplatu poreza mogu pratiti prihode. Zemlja je također uvela nekoliko službi kojima se štedi vrijeme poreskih platiša.
Zvaničnici u Srbiji također teže ka dodatnom pojednostavljivanju sistema za poreske platiše. Zakonima usmjerenim na povećanje obima plaćanja poreza značajno je smanjeno finansijsko opterećenje preduzećima, a umjesto toga se prihod ostvaruje od PDV-a, akciza i poreza na dobit.
"Zakon o ukidanju nekih para-fiskalnih dažbina stupio je na snagu u septembru 2012. godine, dok se porez na dobit u januaru povećao sa 10 na 15 posto," izjavio je za SETimes Dejan Stojanović, zamjenik direktora Poreske uprave Srbije.
Zakonom o uslovnom otpisu kamate i poreskog duga daje se preduzećima i do dvije godine mirovanja po pitanju poreskog duga, ali uz obavezu redovnog plaćanja tekućih poreza.
"Na taj način su poreske platiše ... fiskalno rasterećene, dok poreska uprava uspijeva insistirati na redovnom plaćanju poreza za 2013. i 2014. godinu, kao i poduzimati mjere na prisilnoj naplati u situacijama gdje se propisi ne poštuju," kaže Stojanović.
Iako postoje određeni napori poreske uprave na povećanju budžetskih prihoda, neki su još uvijek nezadovoljni.
Saša Radulović, vlasnik kompanije za ekonomski konsalting EMarket, kaže za SETimes da Srbija godišnje prikupi 5 milijardi eura kroz poreze na potrošnju, te 4,5 milijardi eura kroz poreze na prihod. Do utaje poreza dolazi u obje te oblasti, ali snažna kontrola korisna je samo kad se radi o porezu na potrošnju.
"Kako bi se ostvarila kontrola utaje poreza na prihode [poput socijalnog osiguranja za radnike], potrebno je uhvatiti radnike koji rade na [neprijavljenim] radni mjestima i dobiti njihovu izjavu i priznanje da novac dobijaju bez plaćanja poreza. Niko ne želi govoriti o tome. Ako neko i hoće, onda gubi posao ili se kompanija zatvara," kaže Radulović.
"U Srbiji je potrebno obaviti reformu poreskog sistema," nastavlja Radulović. "Bez te reforme, svi napori na naplati poreza na prihod bit će jalovi. Ne mogu se utjerivati nerazumni porezi. Očekivati da će neko ko zaradi 300 eura državi dati 120 je nerazumno."
Srbijanski ekonomista Branko Dragaš izjavio je da je rješenje za bolju naplatu poreza smanjiti poreske stope. "U cilju stabilizacije sistema i bolje naplate poreza, država bi trebala smanjiti postojeće poreske stope. Ključ je u manjim stopama i boljoj naplati."
