Kosovo i Srbija čine napore da se usuglase po osjetljivim pitanjima, međutim analitičari kažu da će pomirenje zavisiti od političke volje i post-konfliktne tranzicije. Analitičari i političari na Kosovu i u Srbiji slažu se o potrebi za pomirenjem.
Sonja Biserko, direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Beogradu, izjavila je da je pomirenje između Srba i Albanaca moguće, ali da će za to biti potrebna hrabrost.
"To je kompleksan proces, jer post-konfliktna društva pokušavaju prevazići traume uzrokovane masovnim kršenjima ljudskih prava koja su se desila na Kosovu. Ishod tog procesa zavisi od karaktera sukoba i post-konfliktne tranzicije, političkih aktera i političke volje da se otpočne s moralnim i političkim oporavkom", izjavila je Biserko.
"Mi smo sad u najtežoj fazi pregovora; postoji mnogo otpora u Srbiji, a i u okviru koalicije," izjavila je ona, ali je izrazila velike nade da će se između Srbije i Kosova postići sporazum.
"I Srbija i Kosovo napravili bi iskorak ako se potpiše sporazum. Za cijeli region bi se otvorile nove mogućnosti, a okončanje teritorijalnih sporova doprinijelo bi sveukupnoj stabilizaciji", kaže ona.
Premijer Hashim Thaçi izjavio je 22. marta u Vijeću sigurnosti UN-a da će se rješavanjem praktičnih, tehničkih i međudržavnih pitanja između dviju zemalja ispuniti glavni preduslovi koji vode do međusobnog priznavanja, što je proces krajnje težak i za Kosovo i za Srbiju.
Thaçi je prošle sedmice Beogradu dostavio konkretan prijedlog.
"Potpisivanjem mirovnog sporazuma kojim bi se regulisali odnosi između Kosova i Srbije, naši međudržavni odnosi, uključujući i to da Srbija zatraži oprost, da obezbijedi naknadu ratne štete, riješi problem nestalih lica i druga za rat vezana pitanja, doprinijelo bi se pozitivnoj sredini u rješavanju pitanja iz prošlosti i prelasku ka budućnosti", izjavio je on.
Sporazum sa Srbijom uključivao bi "zahtjev za oprost od strane Srbije, za naknadu ratne štete i [više jasnoće] po pitanju nestalih lica," izjavio je Hajredin Kuçi, zamjenik premijera i ministar pravde.
Međutim, premijer Srbije Ivica Dačić odbacio je taj prijedlog, rekavši kako taj plan služi političkim ciljevima Kosova.
"Nikakav mirovni sporazum niti ratno obeštećenje nikad nisu spomenuti u službenim pregovorima između Beograda i Prištine. Takve izjave služe ciljevima Prištine. Mi smatramo takav jedan prijedlog apsolutno neprihvatljivim", izjavio je Dačić.
Aleksandar Vulin, šef ureda za Kosovo u vladi Srbije, izjavio je da Srbija ne može platiti ratno obeštećenje Kosovu, "jer je ono dio Srbije."
"Zahtjev za ratno obeštećenje ne zvuči kao poziv na pomirenje, nego prije na ponižavanje Srbije. To je pokušaj stvaranja konfuzije, jer je s Kosova protjerano oko 200.000 Srba, a nekih 30 srpskih crkava je spaljeno. Stoga, ko bi kome trebao platiti?" izjavio je Miloš Pantić, stanovnik Mitrovice.
Biserko nije saglasna s tim.
"Ratna obeštećenja su način za ostvarivanje napretka. Međutim, mislim da će to Srbija izbjegavati koliko god je to moguće," izjavila je ona.
Prema riječima Thaçija, Srbija je do sad odbijala službeno zatražiti oprost "zbog sponzorisanih zloupotreba ljudskih prava počinjenih od strane njihovog režima i etničkog čišćenja na Kosovu".
U cilju podsticanja procesa pomirenja, vlada Kosova uspostavila je 18. marta Radnu grupu za pitanja prošlosti i za pomirenje.
"Ta grupa će detaljno obrađivati obeštećenja za sve žrtve na Kosovu -- prije rata i tokom tranzicijskog perioda," izjavio je zamjenik premijera Kosova Hajredin Kuçi na prvom sastanku te radne grupe.
"Glavni cilj te grupe bit će da se ustanovi nacionalna strategija za pomirenje", izjavila je Dhurata Hoxha, šefica grupe i politička savjetnica premijera.
Međutim, Bekim Blakaj, direktor Centra za humanitarno pravo na Kosovu, skeptičan je po pitanju sposobnosti te grupe da uspostavi strategiju za tranzicijsku pravdu, koja bi uticala na priznavanje istine kod svih strana.
Prošlog mjeseca, srbijanski organi za ljudska prava saopštili su da izvinjenje bivšeg srbijanskog generala Dragoljuba Ojdanića žrtvama njegovih postupaka protiv kosovskih Albanaca 1999. godine predstavlja važan gest u smislu pomirenja.
"To izvinjenje žrtvama važno je i značajno za proces pomirenja," izjavila je Biserko.
Ojdanić, bivši načelnik štaba Jugoslavenske armije, priznao je svoje učešće u ratnim zločinima nad kosovskim Albancima početkom 1999. godine, izjavivši da "u potpunosti prihvata sve nalaze u presudi" u vezi sa njegovim postupcima, te presudu i kaznu, te je izrazio "žaljenje zbog patnji" koje su pretrpjele žrtve kao rezultat postupaka za koje je on osuđen.
Ojdanić je povukao svoju žalbu na presudu sa suđenja na ICTY-ju prošlog mjeseca u Hagu.
Blakaj kaže da bi dodatna suđenja za ratne zločine doprinijela postizanju konsenzusa o prošlosti.
"Na priznavanje ratnih zločina bi najviše uticali i Albanci i Srbi, iako bi za takvo priznanje možda bila potrebna široka javna debata. Ako bi se to učinilo kako treba, postojala bi velika šansa za stabilno pomirenje između Albanaca i Srba", izjavio je Blakaj.
Kako kaže Biserko, prvo se moraju ispuniti određeni preduslovi da bi Albanci i Srbi započeli s procesom pomirenja.
"To znači da Srbija, kao država, i srbijansko društvo moraju priznati i prihvatiti odgovornost za masovna višedecenijska kršenja ljudskih prava Albanaca. To sigurno nije jednostavan zadatak, nego izazov za svako društvo, te izraz njegove zrelosti", kaže Biserko.
"To je kompleksan proces, jer post-konfliktna društva pokušavaju prevazići traume uzrokovane masovnim kršenjima ljudskih prava koja su se desila na Kosovu. Ishod tog procesa zavisi od karaktera sukoba i post-konfliktne tranzicije, političkih aktera i političke volje da se otpočne s moralnim i političkim oporavkom", izjavila je Biserko.
"Mi smo sad u najtežoj fazi pregovora; postoji mnogo otpora u Srbiji, a i u okviru koalicije," izjavila je ona, ali je izrazila velike nade da će se između Srbije i Kosova postići sporazum.
"I Srbija i Kosovo napravili bi iskorak ako se potpiše sporazum. Za cijeli region bi se otvorile nove mogućnosti, a okončanje teritorijalnih sporova doprinijelo bi sveukupnoj stabilizaciji", kaže ona.
Premijer Hashim Thaçi izjavio je 22. marta u Vijeću sigurnosti UN-a da će se rješavanjem praktičnih, tehničkih i međudržavnih pitanja između dviju zemalja ispuniti glavni preduslovi koji vode do međusobnog priznavanja, što je proces krajnje težak i za Kosovo i za Srbiju.
Thaçi je prošle sedmice Beogradu dostavio konkretan prijedlog.
"Potpisivanjem mirovnog sporazuma kojim bi se regulisali odnosi između Kosova i Srbije, naši međudržavni odnosi, uključujući i to da Srbija zatraži oprost, da obezbijedi naknadu ratne štete, riješi problem nestalih lica i druga za rat vezana pitanja, doprinijelo bi se pozitivnoj sredini u rješavanju pitanja iz prošlosti i prelasku ka budućnosti", izjavio je on.
Sporazum sa Srbijom uključivao bi "zahtjev za oprost od strane Srbije, za naknadu ratne štete i [više jasnoće] po pitanju nestalih lica," izjavio je Hajredin Kuçi, zamjenik premijera i ministar pravde.
Međutim, premijer Srbije Ivica Dačić odbacio je taj prijedlog, rekavši kako taj plan služi političkim ciljevima Kosova.
"Nikakav mirovni sporazum niti ratno obeštećenje nikad nisu spomenuti u službenim pregovorima između Beograda i Prištine. Takve izjave služe ciljevima Prištine. Mi smatramo takav jedan prijedlog apsolutno neprihvatljivim", izjavio je Dačić.
Aleksandar Vulin, šef ureda za Kosovo u vladi Srbije, izjavio je da Srbija ne može platiti ratno obeštećenje Kosovu, "jer je ono dio Srbije."
"Zahtjev za ratno obeštećenje ne zvuči kao poziv na pomirenje, nego prije na ponižavanje Srbije. To je pokušaj stvaranja konfuzije, jer je s Kosova protjerano oko 200.000 Srba, a nekih 30 srpskih crkava je spaljeno. Stoga, ko bi kome trebao platiti?" izjavio je Miloš Pantić, stanovnik Mitrovice.
Biserko nije saglasna s tim.
"Ratna obeštećenja su način za ostvarivanje napretka. Međutim, mislim da će to Srbija izbjegavati koliko god je to moguće," izjavila je ona.
Prema riječima Thaçija, Srbija je do sad odbijala službeno zatražiti oprost "zbog sponzorisanih zloupotreba ljudskih prava počinjenih od strane njihovog režima i etničkog čišćenja na Kosovu".
U cilju podsticanja procesa pomirenja, vlada Kosova uspostavila je 18. marta Radnu grupu za pitanja prošlosti i za pomirenje.
"Ta grupa će detaljno obrađivati obeštećenja za sve žrtve na Kosovu -- prije rata i tokom tranzicijskog perioda," izjavio je zamjenik premijera Kosova Hajredin Kuçi na prvom sastanku te radne grupe.
"Glavni cilj te grupe bit će da se ustanovi nacionalna strategija za pomirenje", izjavila je Dhurata Hoxha, šefica grupe i politička savjetnica premijera.
Međutim, Bekim Blakaj, direktor Centra za humanitarno pravo na Kosovu, skeptičan je po pitanju sposobnosti te grupe da uspostavi strategiju za tranzicijsku pravdu, koja bi uticala na priznavanje istine kod svih strana.
Prošlog mjeseca, srbijanski organi za ljudska prava saopštili su da izvinjenje bivšeg srbijanskog generala Dragoljuba Ojdanića žrtvama njegovih postupaka protiv kosovskih Albanaca 1999. godine predstavlja važan gest u smislu pomirenja.
"To izvinjenje žrtvama važno je i značajno za proces pomirenja," izjavila je Biserko.
Ojdanić, bivši načelnik štaba Jugoslavenske armije, priznao je svoje učešće u ratnim zločinima nad kosovskim Albancima početkom 1999. godine, izjavivši da "u potpunosti prihvata sve nalaze u presudi" u vezi sa njegovim postupcima, te presudu i kaznu, te je izrazio "žaljenje zbog patnji" koje su pretrpjele žrtve kao rezultat postupaka za koje je on osuđen.
Ojdanić je povukao svoju žalbu na presudu sa suđenja na ICTY-ju prošlog mjeseca u Hagu.
Blakaj kaže da bi dodatna suđenja za ratne zločine doprinijela postizanju konsenzusa o prošlosti.
"Na priznavanje ratnih zločina bi najviše uticali i Albanci i Srbi, iako bi za takvo priznanje možda bila potrebna široka javna debata. Ako bi se to učinilo kako treba, postojala bi velika šansa za stabilno pomirenje između Albanaca i Srba", izjavio je Blakaj.
Kako kaže Biserko, prvo se moraju ispuniti određeni preduslovi da bi Albanci i Srbi započeli s procesom pomirenja.
"To znači da Srbija, kao država, i srbijansko društvo moraju priznati i prihvatiti odgovornost za masovna višedecenijska kršenja ljudskih prava Albanaca. To sigurno nije jednostavan zadatak, nego izazov za svako društvo, te izraz njegove zrelosti", kaže Biserko.
