Umjetnici kažu da Turska i Kosovo imaju još prostora za razvijanje društvenih i kulturnih veza.Festival koji okuplja umjetnike, aktiviste, muzičare i akademike s Kosova i Turske proširio je komunikaciju između dviju zemalja i intenzivirao saradnju u različitim kulturnim oblastima.
Ipak, još uvijek ima prostora za rast društveno-kulturnih odnosa između dviju zemalja, kako kaže Ares Shkurta, organizator Savremenih kontura Kosovskog festivala, održanog u Istanbulu od 27. do 29. decembra.
Shkurta je izjavio da su najčešće kulturne organizacije iz Turske na Kosovu pozorišne grupe koje nastupaju u dijelovima Kosova gdje se govori turski jezik, posebno u Prizrenu, te manifestacije koje se održavaju tokom mjeseca Ramazana.
"Moglo bi se uraditi mnogo više", rekao Shkurta. "Saradnja na bilateralnom nivou ne bi trebala biti ograničena na dio Kosova s kulturnim naslijeđem iz [Otomanske imperije]".
Shkurta je istaknuo da se organizacije na Kosovu suočavaju s finansijskim poteškoćama.
"Nema nijednog [kulturnog] događanja na Kosovu kod kog nema finansijskih zabrinutosti. Većina manifestacija se u velikoj mjeri podržava volonterskim radom", rekao je on.
Finansijska pomoć iz Turske mogla bi doprinijeti jačanju društvene i kulturne saradnje, dodao je Shkurta.
"Izgleda kao da postoji ozbiljan jaz u društveno-kulturnoj zastupljenosti Turske na Kosovu u odnosu na zastupljenost Kosova u Turskoj, vjerovatno zato što je kulturna produkcija Turske mnogo bogatija i raznolikija", izjavio je Sadan Inan Ruma, vanredni profesor međunarodnih odnosa i balkanske politike na Univerzitetu Bilgi u Istanbulu.
Televizija i kino su jedna oblast gdje Turska ostavlja utjecaja na kosovsku industriju u nastajanju.
"Kinematografski procvat u Turskoj na neki način pomaže podmlađivanju kosovske kinematografije", izjavio je Veton Nurtollari, umjetnički direktor Dokufesta, jednog od najuspješnijih balkanskih festivala dokumentarnog filma koji se godišnje održava u Prizrenu.
"Taj utjecaj se osjeća na način kako se radi u kinematografiji, bilo da je ona kosovska, albanska ili kinematografija na drugim teritorijama gdje se govori albanski jezik", rekao je Nurtollari.
"Vidim kako se i na Kosovu i u Albaniji usvaja cijeli koncept za stvaranje nečeg sličnog [turskoj kinematografiji]".
Nurtollari je dodao da Turska ima tendenciju promoviranja kulture koja dolazi iz Turske kod gledatelja na Kosovu.
"Mislim da ima prostora za unaprjeđenje u ekspanziji raspona [aktivnosti] i za promoviranje suvremene umjetnosti, razmjenu projekata i festivala, [i slično]", rekao je on.
Nurtollari jedodao da bi volio da na Kosovo dođe veći broj turskih filmskih producenata i podijeli svoja iskustva i znanja sa svojim kosovskim kolegama, te da se na taj način poveća obim saradnje između dviju zemalja u oblasti kinematografije.
Shkurta je također rekao kako smatra da ima mnogo mogućnosti za proširenje saradnje u drugim oblastima, poput suvremene umjetnosti, fotografije, muzičke produkcije i disciplina poput sociologije i medija.
Festival je bio domaćin izložbi pod nazivom "Sui Generis" u muzeju Santralistanbul Energy, gdje su do 15. januara izloženi radovi desetorice mladih kosovskih umjetnika koji odražavaju život na poslijeratnom Kosovu.
U Modernom kinu u Istanbulu također je prikazano šest kratkih filmova na temu poslijeratnog Kosova. Među ostalim manifestacijama na festivalu bili su muzički nastupi uživo poznatih grupa i umjetnika, uključujući i solistički koncert kosovskog gitariste Petrita Cekua, nastup Grupi Gazmor i Shpata Dede, te noć džeza s kosovskim grupama Trio Love i Gipsy Groove.
Sociolozi Shkelzen Maliqi i Sezgin Boynik održali su panel-diskusije o posljedicama otomanskog doba na identitet i kulturu na Balkanu i Kosovu. U međuvremenu, predstavnici nove medijske platforme Kosovo 2.0 pojasnili su turskoj publici stanje po pitanju medija na Kosovu i u postjugoslavenskim zemljama.
Sislej Xhafa, jedan od najpoznatijih suvremenih kosovskih umjetnika koji živi i radi u Njujorku, također je podijelio svoje iskustvo s turskom publikom. Xhafa je predstavio svoj raniji rad u drugim organizacijama u Istanbulu. "Pozitivna energija turskog naroda“ vraća ga uvijek iznova u Tursku, izjavio je on.
"Činjenica da smo danas ovdje i dijelimo iskustva pokazuje da Turska i Kosovo imaju vrlo dobre društvene i kulturne veze", rekao je Xhafa.
Shkurta je izjavio da su najčešće kulturne organizacije iz Turske na Kosovu pozorišne grupe koje nastupaju u dijelovima Kosova gdje se govori turski jezik, posebno u Prizrenu, te manifestacije koje se održavaju tokom mjeseca Ramazana.
"Moglo bi se uraditi mnogo više", rekao Shkurta. "Saradnja na bilateralnom nivou ne bi trebala biti ograničena na dio Kosova s kulturnim naslijeđem iz [Otomanske imperije]".
Shkurta je istaknuo da se organizacije na Kosovu suočavaju s finansijskim poteškoćama.
"Nema nijednog [kulturnog] događanja na Kosovu kod kog nema finansijskih zabrinutosti. Većina manifestacija se u velikoj mjeri podržava volonterskim radom", rekao je on.
Finansijska pomoć iz Turske mogla bi doprinijeti jačanju društvene i kulturne saradnje, dodao je Shkurta.
"Izgleda kao da postoji ozbiljan jaz u društveno-kulturnoj zastupljenosti Turske na Kosovu u odnosu na zastupljenost Kosova u Turskoj, vjerovatno zato što je kulturna produkcija Turske mnogo bogatija i raznolikija", izjavio je Sadan Inan Ruma, vanredni profesor međunarodnih odnosa i balkanske politike na Univerzitetu Bilgi u Istanbulu.
Televizija i kino su jedna oblast gdje Turska ostavlja utjecaja na kosovsku industriju u nastajanju.
"Kinematografski procvat u Turskoj na neki način pomaže podmlađivanju kosovske kinematografije", izjavio je Veton Nurtollari, umjetnički direktor Dokufesta, jednog od najuspješnijih balkanskih festivala dokumentarnog filma koji se godišnje održava u Prizrenu.
"Taj utjecaj se osjeća na način kako se radi u kinematografiji, bilo da je ona kosovska, albanska ili kinematografija na drugim teritorijama gdje se govori albanski jezik", rekao je Nurtollari.
"Vidim kako se i na Kosovu i u Albaniji usvaja cijeli koncept za stvaranje nečeg sličnog [turskoj kinematografiji]".
Nurtollari je dodao da Turska ima tendenciju promoviranja kulture koja dolazi iz Turske kod gledatelja na Kosovu.
"Mislim da ima prostora za unaprjeđenje u ekspanziji raspona [aktivnosti] i za promoviranje suvremene umjetnosti, razmjenu projekata i festivala, [i slično]", rekao je on.
Nurtollari jedodao da bi volio da na Kosovo dođe veći broj turskih filmskih producenata i podijeli svoja iskustva i znanja sa svojim kosovskim kolegama, te da se na taj način poveća obim saradnje između dviju zemalja u oblasti kinematografije.
Shkurta je također rekao kako smatra da ima mnogo mogućnosti za proširenje saradnje u drugim oblastima, poput suvremene umjetnosti, fotografije, muzičke produkcije i disciplina poput sociologije i medija.
Festival je bio domaćin izložbi pod nazivom "Sui Generis" u muzeju Santralistanbul Energy, gdje su do 15. januara izloženi radovi desetorice mladih kosovskih umjetnika koji odražavaju život na poslijeratnom Kosovu.
U Modernom kinu u Istanbulu također je prikazano šest kratkih filmova na temu poslijeratnog Kosova. Među ostalim manifestacijama na festivalu bili su muzički nastupi uživo poznatih grupa i umjetnika, uključujući i solistički koncert kosovskog gitariste Petrita Cekua, nastup Grupi Gazmor i Shpata Dede, te noć džeza s kosovskim grupama Trio Love i Gipsy Groove.
Sociolozi Shkelzen Maliqi i Sezgin Boynik održali su panel-diskusije o posljedicama otomanskog doba na identitet i kulturu na Balkanu i Kosovu. U međuvremenu, predstavnici nove medijske platforme Kosovo 2.0 pojasnili su turskoj publici stanje po pitanju medija na Kosovu i u postjugoslavenskim zemljama.
Sislej Xhafa, jedan od najpoznatijih suvremenih kosovskih umjetnika koji živi i radi u Njujorku, također je podijelio svoje iskustvo s turskom publikom. Xhafa je predstavio svoj raniji rad u drugim organizacijama u Istanbulu. "Pozitivna energija turskog naroda“ vraća ga uvijek iznova u Tursku, izjavio je on.
"Činjenica da smo danas ovdje i dijelimo iskustva pokazuje da Turska i Kosovo imaju vrlo dobre društvene i kulturne veze", rekao je Xhafa.
