Postoji opasnost da se bezvizni režim ukine, jer će se pokazati da je 2012. bila godina s najvećim brojem tražilaca azila s područja zapadnog Balkana. Dosadašnji rekord bio je 2010. godine, kada je u EU stiglo 29.680 ljudi.
Do oktobra prošle godine azil je zatražilo čak 33.500 ljudi iz zapadnog Balkana, a konačni broj će, sigurno, biti dosta veći jer su zimski mjeseci tradicionalno period kada dolazi do naglog skoka broja tražilaca azila u EU. Upozorila je na ove činjenice u intervjuu za "Dnevni avaz" Alexandra Stiglmayer, ekspert za vizna pitanja nevladine organizacije Inicijativa za evropsku sigurnost (ESI).
Stiglmayer ističe da je Njemačka najglasnija za ponovno uvođenje viza te da ona predvodi grupu država u EU koje zagovaraju brz i jednostavan način ukidanja bezviznog režima.
Da odmah razmotrimo najgori scenarij - ako bezvizni režim bude suspendiran, bit će gotovo pa nemoguće da vize ponovo nekada budu ukinute?
- Ta opasnost postoji jer će procedura biti takva da se bezvizni režim suspendira na šest mjeseci. Nakon toga Evropska komisija će morati dati izvještaj o efektima tog poteza i procjenu da li je određena država i dalje potencijalno mjesto odakle će opet nagrnuti azilanti. Ako procjena bude da država jeste rizična, pokreće se mehanizam za trajno vraćanje na vizni režim.
Koje su države posebno ugrožene s područja zapadnog Balkana?
- Na prvom mjestu je Srbija. U 2011. godini iz te je države u EU došlo 13.980 lažnih azilanata i ona je po tome bila na 5. mjestu u Uniji. Daleko iza nje su onda Makedonija (20.) te BiH i Albanija (28., odnosno 30. mjesto).
Za prošlu godinu stanje je lošije. Sve zemlje zapadnog Balkana bilježe rast broja tražilaca azila. I dalje prednjači Srbija sa 15.135 azilanata za prvih 10 mjeseci 2012. Na četvrtom mjestu od pet država vašeg regiona je BiH sa 4.095 potencijalnih azilanata.
Gdje idu svi ti ljudi? I zašto kad se zna da ne mogu ostati?
- Oni znaju da neće dobiti azil, ali u EU dolaze da provedu nekoliko mjeseci na toplom, imaju hranu, odjeću, medicinsku brigu, pa i neki džeparac. U EU je jasno da ti ljudi koji bi se suočili s viznim režimom ne bi ni dolazili.
No, takvo rješenje ne bi bilo pošteno. To bi pogodilo milione ljudi koji ne zloupotrebljavaju bezvizni režim. Također, bila bi poslana i vrlo loša poruka državama koje već rade na ispunjavanju kriterija za uvođenje bezviznog režima, poput Turske, Ukrajine, Kosova...
Greška je u EU?
- Sve dosadašnje poruke iz EU išle su prema državama zapadnog Balkana. One su govorile da su obaveze lidera i ljudi s Balkana da se građanstvo informira, da im se objasni da im pokušaj s azilom neće proći... Mi mislimo da je to pogrešno. Stvar treba postaviti tako da se iskoriste primjeri država koje su uvele promjene u procedurama za rješavanje azilantskog statusa.
U Njemačkoj, Švedskoj ili Belgiji one su dugo trajale ili traju. Belgija je ljetos to promijenila i sada čeka da vidi koji su učinci. Njemačka je nedavno angažirala veliki broj ljudi da razmatraju zahtjeve za azil i oni su rješavani u roku od nekih 10 dana. Nijemci to rješenje trebaju sada dalje razvijati, što ne čine.
Onda, unutar EU se treba povesti informativna kampanja koja će pokazati da je avantura s azilantskim zahtjevom bez velikog razloga unaprijed osuđena na propast. Ove zemlje su počele poduzimati neke korake i trebat će vremena da se pokažu efekti.
Dakle, stvari idu ipak u boljem smjeru?
- Da. Mada mi zagovaramo dugotrajniji pristup ovom problemu. Stvarno bi bilo nefer da se vize vrate građanima zapadnog Balkana. To bi uzdrmalo povjerenje ljudi u EU i cijeli proces evropskih integracija.
Romi najbrojniji azilanti
- U Njemačku dolazi nekih do 90 posto Roma - lažnih azilanata s dokumentima Srbije. Ostalo otpada na Albance i Srbe. Iz Makedonije udio Roma je 60-70 posto. Iz Albanije dolaze samo Albanci i većina njih tvrdi da su mete krvne osvete. Iz BiH je slika pomiješana. Ima Roma, ali ima i Bošnjaka, Srba... Slično je i s Crnom Gorom - kaže Alexandra Stiglmayer.
Stiglmayer ističe da je Njemačka najglasnija za ponovno uvođenje viza te da ona predvodi grupu država u EU koje zagovaraju brz i jednostavan način ukidanja bezviznog režima.
Da odmah razmotrimo najgori scenarij - ako bezvizni režim bude suspendiran, bit će gotovo pa nemoguće da vize ponovo nekada budu ukinute?
- Ta opasnost postoji jer će procedura biti takva da se bezvizni režim suspendira na šest mjeseci. Nakon toga Evropska komisija će morati dati izvještaj o efektima tog poteza i procjenu da li je određena država i dalje potencijalno mjesto odakle će opet nagrnuti azilanti. Ako procjena bude da država jeste rizična, pokreće se mehanizam za trajno vraćanje na vizni režim.
Koje su države posebno ugrožene s područja zapadnog Balkana?
- Na prvom mjestu je Srbija. U 2011. godini iz te je države u EU došlo 13.980 lažnih azilanata i ona je po tome bila na 5. mjestu u Uniji. Daleko iza nje su onda Makedonija (20.) te BiH i Albanija (28., odnosno 30. mjesto).
Za prošlu godinu stanje je lošije. Sve zemlje zapadnog Balkana bilježe rast broja tražilaca azila. I dalje prednjači Srbija sa 15.135 azilanata za prvih 10 mjeseci 2012. Na četvrtom mjestu od pet država vašeg regiona je BiH sa 4.095 potencijalnih azilanata.
Gdje idu svi ti ljudi? I zašto kad se zna da ne mogu ostati?
- Oni znaju da neće dobiti azil, ali u EU dolaze da provedu nekoliko mjeseci na toplom, imaju hranu, odjeću, medicinsku brigu, pa i neki džeparac. U EU je jasno da ti ljudi koji bi se suočili s viznim režimom ne bi ni dolazili.
No, takvo rješenje ne bi bilo pošteno. To bi pogodilo milione ljudi koji ne zloupotrebljavaju bezvizni režim. Također, bila bi poslana i vrlo loša poruka državama koje već rade na ispunjavanju kriterija za uvođenje bezviznog režima, poput Turske, Ukrajine, Kosova...
Greška je u EU?
- Sve dosadašnje poruke iz EU išle su prema državama zapadnog Balkana. One su govorile da su obaveze lidera i ljudi s Balkana da se građanstvo informira, da im se objasni da im pokušaj s azilom neće proći... Mi mislimo da je to pogrešno. Stvar treba postaviti tako da se iskoriste primjeri država koje su uvele promjene u procedurama za rješavanje azilantskog statusa.
U Njemačkoj, Švedskoj ili Belgiji one su dugo trajale ili traju. Belgija je ljetos to promijenila i sada čeka da vidi koji su učinci. Njemačka je nedavno angažirala veliki broj ljudi da razmatraju zahtjeve za azil i oni su rješavani u roku od nekih 10 dana. Nijemci to rješenje trebaju sada dalje razvijati, što ne čine.
Onda, unutar EU se treba povesti informativna kampanja koja će pokazati da je avantura s azilantskim zahtjevom bez velikog razloga unaprijed osuđena na propast. Ove zemlje su počele poduzimati neke korake i trebat će vremena da se pokažu efekti.
Dakle, stvari idu ipak u boljem smjeru?
- Da. Mada mi zagovaramo dugotrajniji pristup ovom problemu. Stvarno bi bilo nefer da se vize vrate građanima zapadnog Balkana. To bi uzdrmalo povjerenje ljudi u EU i cijeli proces evropskih integracija.
Romi najbrojniji azilanti
- U Njemačku dolazi nekih do 90 posto Roma - lažnih azilanata s dokumentima Srbije. Ostalo otpada na Albance i Srbe. Iz Makedonije udio Roma je 60-70 posto. Iz Albanije dolaze samo Albanci i većina njih tvrdi da su mete krvne osvete. Iz BiH je slika pomiješana. Ima Roma, ali ima i Bošnjaka, Srba... Slično je i s Crnom Gorom - kaže Alexandra Stiglmayer.
