Glavni urednik ekonomije u ABC News iz Tirane Bardhi Sejdarasi ocijenio je za Kosovo Online da je samit Berlinskog procesa pokazao odlučnost EU da ne odustaje od Zapadnog Balkana, kao i da je spremna da krene u realizaciju Plana rasta. Smatra da je odluka Prištine o blokadi srpske robe bila ishitrena i da je zbog toga trpela ogroman pritisak sa svih strana.
“Berlinski sastanak, uz učešće zemalja Zapadnog Balkana, bio je nastavak projekta koji je davno pokrenula Evropska Komisija, da iz fondova Evropske Unije izdvoji fond od šest milijardi eura, koji služilo bi stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta“, ističe Sejdarasi.
Podsjeća da je to bio raniji zahtjev premijera Albanije Edi Rame.
"Zatražio je da bez obzira da li su zemlje Zapadnog Balkana spremne da budu deo EU treba im pomoći, stimulisati ih da sprovedu tražene reforme od Brisela. Desilo se ono što se očekivalo. Potpisani su važni ugovori upravo za dodjelu grant fonda od dvije milijarde eura i još jednog fonda od četiri milijarde eura, koji će biti dat kao kredit po povoljnim uslovima. Države su imale koristi od sredstava na osnovu formule Evropske Komisije“, objašnjava Sejdarasi.
Dodaje da će sedam odsto od cjelokupnog fonda, što je prva rata, biti dato odmah, a da se raspodjela fonda vrši prema visini bruto domaćeg proizvoda, a prema broju stanovništva.
"Albanija je ukupno dobila 922 miliona eura, a 64 miliona se daje odmah kao prva rata. Isto je i za Kosovo, sa nešto nižom cifrom“, kaže Sejdarasi.
Napominje da će ovaj novac zemlje Zapadnog Balkana koristiti za sprovođenje traženih reformi.
'Ukoliko se ove reforme ne sprovedu, Evropska Unija će ponovo dobiti ova sredstva. Ukupno je EU za nas region iskoristila oko 30 miliona eura, dok je ostalo šest milijardi. Ukupno, iznos koji Brisel koristi za sopstvene projekte je 1,7 biliona eura, dok Zapadni Balkan dobija samo 0,06 odsto ovog iznosa. Dakle, to je skroman fond, ali ipak pomaže u sprovođenju reformi“, ističe Sejdarasi.
Komentarišući nedavnu odluku Prištine o djelimičnoj deblokadi uvoza srpske robe, Sejdarasi kaže da je to od početka bila ishitreno donjeta odluka premijera Albina Kurtija i da je promijenjena pod pritiskom Njemačke.
"Nemačka je vladi Kosova postavila uslov koji nije javno objavljen, ali koji je vezan za učešće Prištine u regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini, u Cefta. U ovom sporazumu je šest zemalja, plus Moldavija. Pritisak na Kurtija je bio veliki i sa svih strana, jer je stvorio nejednakost u trgovinskim odnosima u regionu. Ograničavanje graničnih transakcija svakako stvara probleme, ne samo za vlade, već i za biznis. Otkazivanje ove mjere od strane Prištine uklanja prepreku za ulazak srpske robe na Kosovo, kaže Sejdarasi.
Na ovaj način će, ističe, trgovina u regionu biti slobodna i građani će biti u prilici da razmjenjuju robu i usluge.
Time će istovremeno i Kosovu biti otvoren direktan put da postane članica Cefte umjesto dosadašnjeg predstavljanja od strane Unmika.
"Takođe, olakšano je kretanje ljudi jer je Kosovo jednostrano donjelo odluku kojom se državljanima BiH ukida zabrana ulaska u zemlju sa ličnim kartama, odluka koja stupa na snagu 1. januara naredne godine”, zaključuje Sejdarasi.
Podsjeća da je to bio raniji zahtjev premijera Albanije Edi Rame.
"Zatražio je da bez obzira da li su zemlje Zapadnog Balkana spremne da budu deo EU treba im pomoći, stimulisati ih da sprovedu tražene reforme od Brisela. Desilo se ono što se očekivalo. Potpisani su važni ugovori upravo za dodjelu grant fonda od dvije milijarde eura i još jednog fonda od četiri milijarde eura, koji će biti dat kao kredit po povoljnim uslovima. Države su imale koristi od sredstava na osnovu formule Evropske Komisije“, objašnjava Sejdarasi.
Dodaje da će sedam odsto od cjelokupnog fonda, što je prva rata, biti dato odmah, a da se raspodjela fonda vrši prema visini bruto domaćeg proizvoda, a prema broju stanovništva.
"Albanija je ukupno dobila 922 miliona eura, a 64 miliona se daje odmah kao prva rata. Isto je i za Kosovo, sa nešto nižom cifrom“, kaže Sejdarasi.
Napominje da će ovaj novac zemlje Zapadnog Balkana koristiti za sprovođenje traženih reformi.
'Ukoliko se ove reforme ne sprovedu, Evropska Unija će ponovo dobiti ova sredstva. Ukupno je EU za nas region iskoristila oko 30 miliona eura, dok je ostalo šest milijardi. Ukupno, iznos koji Brisel koristi za sopstvene projekte je 1,7 biliona eura, dok Zapadni Balkan dobija samo 0,06 odsto ovog iznosa. Dakle, to je skroman fond, ali ipak pomaže u sprovođenju reformi“, ističe Sejdarasi.
Komentarišući nedavnu odluku Prištine o djelimičnoj deblokadi uvoza srpske robe, Sejdarasi kaže da je to od početka bila ishitreno donjeta odluka premijera Albina Kurtija i da je promijenjena pod pritiskom Njemačke.
"Nemačka je vladi Kosova postavila uslov koji nije javno objavljen, ali koji je vezan za učešće Prištine u regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini, u Cefta. U ovom sporazumu je šest zemalja, plus Moldavija. Pritisak na Kurtija je bio veliki i sa svih strana, jer je stvorio nejednakost u trgovinskim odnosima u regionu. Ograničavanje graničnih transakcija svakako stvara probleme, ne samo za vlade, već i za biznis. Otkazivanje ove mjere od strane Prištine uklanja prepreku za ulazak srpske robe na Kosovo, kaže Sejdarasi.
Na ovaj način će, ističe, trgovina u regionu biti slobodna i građani će biti u prilici da razmjenjuju robu i usluge.
Time će istovremeno i Kosovu biti otvoren direktan put da postane članica Cefte umjesto dosadašnjeg predstavljanja od strane Unmika.
"Takođe, olakšano je kretanje ljudi jer je Kosovo jednostrano donjelo odluku kojom se državljanima BiH ukida zabrana ulaska u zemlju sa ličnim kartama, odluka koja stupa na snagu 1. januara naredne godine”, zaključuje Sejdarasi.
