Analitičar iz Tirane Frrok Qupi kaže da je uoči novog samita Berlinskog procesa stav premijera Kosova Albina Kurtija stvorio veliku napetost, zbog čega se iz Njemačke čulo da samit može biti održan i po formuli “šest minus jedan”, odnosno da Kosovo možda neće učestvovati. To bi, kako ocjenjuje, stvorilo veliku štetu, ne samo Kosovu već i evropskom projektu na Balkanu.
Qupi podsjeća da je inicijativa Berlinski proces potekla iz Njemačke i da je kreirana za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se među njima povećala saradnja, promovisao mir i prijateljstvo u regionu i da je cilj inicijative stvaranje zajedničkog tržišta.
"Kurti je godinama hvalio Berlinski proces, to je bilo 'oružje' za suprotstavljanje Otvorenom Balkanu. On je naveo da je Otvoreni Balkan djelo Srbije, te da ne pomaže saradnji na Balkanu. Sada se bori i sa Berlinskim procesom, a to pokazuje da nije bio iskren prema Otvorenom Balkanu i da ne prihvata saradnju. Njegov stav se odnosi na proces saradnje Kosova i Srbije, za pregovaračkim stolom, na rješavanje mnogih pitanja koja su stvarala tenzije između Srbije i Kosova. Situacija je, zaista, veoma teška. Evropski analitičari i političari su uznemireni i čak govore o ratu na Balkanu", navodi Qupi.
On podsjeća na izjavu američkog ambasadora u Beogradu, Cristophera Hilla, da Srbija i Francuska nisu samo postigle dogovor o kupovini aviona ‘rafal’, već da to znači i početak saradnje sa oružanim snagama Natoa i pozitivan korak Srbije ka euro-atlantskim institucijama, dok Kosovo, konstatuje Qupi u međuvremenu nije napravilo nijedan korak naprijed.
"Vidjeli smo da je djelovanje Kurtija i Vučića paralisalo realizaciju dogovora između Srbije i Kosova. Srbija je pod prismotrom zapadnih zemalja i možemo reći da te zemlje 'maze' Srbiju. Ovo ima svoje objašnjenje. To se dešava zato što Evropa i SAD žele Srbiju na svojoj strani, iz istorijskih i aktuelnih razloga. Problem je što se lider Kosova ponaša introspektivno, nervozno, tvrdoglav je prema ciljevima Zapada. Ovo podriva zapadnu strategiju. Berlinski proces je važan jer znamo da je Prvi svjetski rat počeo upravo na Balkanu i to nije bila slučajnost, a zanimljivo je da je ideja o saradnji na Balkanu pokrenuta 2014. godine, sto godina nakon izbijanja tog rata", navodi Qupi.
Kurtijev stav, kako ocjenjuje, šteti i odnosima Kosova i Albanije.
"Kurti nije saglasan sa miroljubivim stavovima albanske vlade, on je protiv saradnje na Balkanu i protiv stava albanske vlade kao veoma dobrog saveznika SAD i EU. Po svemu sudeći, biće velike debate oko toga da li će vlada Kosova prihvatiti zapadnu i proameričku alternativu ili će tražiti druge načine", kaže Qupi.
Izvor: Kosovo Online
"Kurti je godinama hvalio Berlinski proces, to je bilo 'oružje' za suprotstavljanje Otvorenom Balkanu. On je naveo da je Otvoreni Balkan djelo Srbije, te da ne pomaže saradnji na Balkanu. Sada se bori i sa Berlinskim procesom, a to pokazuje da nije bio iskren prema Otvorenom Balkanu i da ne prihvata saradnju. Njegov stav se odnosi na proces saradnje Kosova i Srbije, za pregovaračkim stolom, na rješavanje mnogih pitanja koja su stvarala tenzije između Srbije i Kosova. Situacija je, zaista, veoma teška. Evropski analitičari i političari su uznemireni i čak govore o ratu na Balkanu", navodi Qupi.
On podsjeća na izjavu američkog ambasadora u Beogradu, Cristophera Hilla, da Srbija i Francuska nisu samo postigle dogovor o kupovini aviona ‘rafal’, već da to znači i početak saradnje sa oružanim snagama Natoa i pozitivan korak Srbije ka euro-atlantskim institucijama, dok Kosovo, konstatuje Qupi u međuvremenu nije napravilo nijedan korak naprijed.
"Vidjeli smo da je djelovanje Kurtija i Vučića paralisalo realizaciju dogovora između Srbije i Kosova. Srbija je pod prismotrom zapadnih zemalja i možemo reći da te zemlje 'maze' Srbiju. Ovo ima svoje objašnjenje. To se dešava zato što Evropa i SAD žele Srbiju na svojoj strani, iz istorijskih i aktuelnih razloga. Problem je što se lider Kosova ponaša introspektivno, nervozno, tvrdoglav je prema ciljevima Zapada. Ovo podriva zapadnu strategiju. Berlinski proces je važan jer znamo da je Prvi svjetski rat počeo upravo na Balkanu i to nije bila slučajnost, a zanimljivo je da je ideja o saradnji na Balkanu pokrenuta 2014. godine, sto godina nakon izbijanja tog rata", navodi Qupi.
Kurtijev stav, kako ocjenjuje, šteti i odnosima Kosova i Albanije.
"Kurti nije saglasan sa miroljubivim stavovima albanske vlade, on je protiv saradnje na Balkanu i protiv stava albanske vlade kao veoma dobrog saveznika SAD i EU. Po svemu sudeći, biće velike debate oko toga da li će vlada Kosova prihvatiti zapadnu i proameričku alternativu ili će tražiti druge načine", kaže Qupi.
Izvor: Kosovo Online
