Na današnji dan prije četiri godine u Bijeloj kući, u prisustvu nekadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, tadašnji premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali su Washinghtonski sporazum (Vašingtonski sporazum).
Predstavnici Kosova i Srbije 4. septembra 2020. godine potpisali su dva odvojena sporazuma sa SAD u Bijeloj kući, jer se posljednja tačka dogovora razlikovala za obe strane.
Iako je pomenuti sporazum viđen kao veliki korak u normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, prije svega na ekonomskom planu, nakon nekoliko mjeseci dolaskom na vlast Albina Kurtija, i potom nove administracije u Bijeloj kući koja je bila nezainteresovana za sprovođenje istog, Vašingtonski sporazum je postao još samo jedan dogovor koji je ostao "mrtvo slovo na papiru".
Novi premijer je Albin Kurti je primjenio jednu od tačaka okviru sporazuma koji je Hoti potpisao, a koja se odnosi na otvaranje ambasade Kosova u Jerusalimu, da bi zauzvrat Izrael priznao nezavisnost Kosova.
Nakon potpisivanja sporazuma, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio tada da i dalje postoje ogromne razlike između Kosova i Srbije, ali da je sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, koji je potpisan u Ovalnoj sobi Bijele kuće, ogroman korak naprijed.
S druge strane, Avdullah Hoti, koji će nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma izgubiti na izborima na Kosovu, rekao da je sporazum sa Srbijom veliki korak naprijed, koji bi, u njegovom viđenju, trebalo da vodi ka međusobnom priznaju.
Tadašnji specijalni savjetnik predsjednika SAD Richard Grennel rekao je da je postignuti sporazum između Kosova i Srbije zaista jedna veoma dobra priča.
"Dovesti obe strane zajedno zaista je istorijski. Politika je bila u ćorsokaku. Mi smo se decenijama dogovarali o istim stvarima i to je bila noćna mora", naglasio je Grennel i rekao da mu je predsjednik Donald Trump rekao da ukoliko se obe strane bore oko političkih pitanja zašto se ne napravi nešto na polju ekonomije, pa da politika prati ekonomiju.
Tadašnji predsjednik SAD Donald Trump rekao je da su se "Kosovo i Srbije saglasili da normalizuju ekonomske odnose" i pozdravio, kako je naveo "ogroman pomak".
Šta je sve podrazumevao Vašingtonski sporazum
Vašingtonskim sporazumom Kosovo je pristalo da poštuje jednogodišnji moratorijum na kampanju za članstvo u međunarodnim organizacijama, a Srbija da će obustaviti lobiranje za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.
Predviđeno je i da se obostrano implementira sporazum za autoput Beograd-Priština, potpisan 14. februara 2020. godine, kao i željeznički sporazum. Pored toga, obe strane su se obavezala da će se posvetiti studiji izvodljivosti o mogućnostima povezivanja željezničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.
U Vašingtonskom sporazumu navedeno je i da će Kosovo i Srbija sarađivati sa Američkom korporacijom za finansiranje međunarodnog razvoja i u memorandumima o razumevanju, na operacionalizaciji "Autoput mira", železničke pruge Priština-Merdare i željezničke pruge Niš-Priština.
Sporazumom je predviđeno i da se Kosovo priključi "mini Šengenu", koji su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, kasnije "Otvorenom Balkanu".
Obe strane su se saglasile da će sarađivati sa Ministarstvom energetike SAD i drugim entitetima američke vlade na studiji izvodljivosti, u cilju zajedničkog korišćenja jezera Gazivode, koje je i dalje predmet sporenja između Kosova i Srbije.
Sporazum je obuhvatio i obavezu zaštite i unapređenje vjerskih sloboda, uključujući obnavljanje međuverske komunikacije, zaštitu vjerskih objekata i sprovođenje sudskih odluka u vezi sa SPC, kao i nastavak vraćanja razbaštinjene imovine.
Takođe, strane su se obavezale da će ubrzati napore na lociranju i identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih osoba i da će biti posvećene identifikaciji i primjeni dugoročnih i održivih rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica.
Posljednja tačka sporazuma se razlikovala za obe strane, tako da je za Kosovo podrazumevalo otvaranje ambasade u Jerusalimu, a zauzvrat su dobili priznanje Izraela.
S druge strane, do premještanja ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jerusalim do 1. jula 2021. godine, kako je predviđao sporazum, nije došlo, jer je prethodno Izrael priznao Kosovo, a kako je objasnio srpski predsjednik Aleksandar Vučić „Srbija postupa u skladu sa svojim interesima, koji su promjenjeni nakon što je Izrael priznao Kosovo“.
Izvor: Kosovo Online
Iako je pomenuti sporazum viđen kao veliki korak u normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, prije svega na ekonomskom planu, nakon nekoliko mjeseci dolaskom na vlast Albina Kurtija, i potom nove administracije u Bijeloj kući koja je bila nezainteresovana za sprovođenje istog, Vašingtonski sporazum je postao još samo jedan dogovor koji je ostao "mrtvo slovo na papiru".
Novi premijer je Albin Kurti je primjenio jednu od tačaka okviru sporazuma koji je Hoti potpisao, a koja se odnosi na otvaranje ambasade Kosova u Jerusalimu, da bi zauzvrat Izrael priznao nezavisnost Kosova.
Nakon potpisivanja sporazuma, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio tada da i dalje postoje ogromne razlike između Kosova i Srbije, ali da je sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, koji je potpisan u Ovalnoj sobi Bijele kuće, ogroman korak naprijed.
S druge strane, Avdullah Hoti, koji će nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma izgubiti na izborima na Kosovu, rekao da je sporazum sa Srbijom veliki korak naprijed, koji bi, u njegovom viđenju, trebalo da vodi ka međusobnom priznaju.
Tadašnji specijalni savjetnik predsjednika SAD Richard Grennel rekao je da je postignuti sporazum između Kosova i Srbije zaista jedna veoma dobra priča.
"Dovesti obe strane zajedno zaista je istorijski. Politika je bila u ćorsokaku. Mi smo se decenijama dogovarali o istim stvarima i to je bila noćna mora", naglasio je Grennel i rekao da mu je predsjednik Donald Trump rekao da ukoliko se obe strane bore oko političkih pitanja zašto se ne napravi nešto na polju ekonomije, pa da politika prati ekonomiju.
Tadašnji predsjednik SAD Donald Trump rekao je da su se "Kosovo i Srbije saglasili da normalizuju ekonomske odnose" i pozdravio, kako je naveo "ogroman pomak".
Šta je sve podrazumevao Vašingtonski sporazum
Vašingtonskim sporazumom Kosovo je pristalo da poštuje jednogodišnji moratorijum na kampanju za članstvo u međunarodnim organizacijama, a Srbija da će obustaviti lobiranje za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.
Predviđeno je i da se obostrano implementira sporazum za autoput Beograd-Priština, potpisan 14. februara 2020. godine, kao i željeznički sporazum. Pored toga, obe strane su se obavezala da će se posvetiti studiji izvodljivosti o mogućnostima povezivanja željezničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.
U Vašingtonskom sporazumu navedeno je i da će Kosovo i Srbija sarađivati sa Američkom korporacijom za finansiranje međunarodnog razvoja i u memorandumima o razumevanju, na operacionalizaciji "Autoput mira", železničke pruge Priština-Merdare i željezničke pruge Niš-Priština.
Sporazumom je predviđeno i da se Kosovo priključi "mini Šengenu", koji su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, kasnije "Otvorenom Balkanu".
Obe strane su se saglasile da će sarađivati sa Ministarstvom energetike SAD i drugim entitetima američke vlade na studiji izvodljivosti, u cilju zajedničkog korišćenja jezera Gazivode, koje je i dalje predmet sporenja između Kosova i Srbije.
Sporazum je obuhvatio i obavezu zaštite i unapređenje vjerskih sloboda, uključujući obnavljanje međuverske komunikacije, zaštitu vjerskih objekata i sprovođenje sudskih odluka u vezi sa SPC, kao i nastavak vraćanja razbaštinjene imovine.
Takođe, strane su se obavezale da će ubrzati napore na lociranju i identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih osoba i da će biti posvećene identifikaciji i primjeni dugoročnih i održivih rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica.
Posljednja tačka sporazuma se razlikovala za obe strane, tako da je za Kosovo podrazumevalo otvaranje ambasade u Jerusalimu, a zauzvrat su dobili priznanje Izraela.
S druge strane, do premještanja ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jerusalim do 1. jula 2021. godine, kako je predviđao sporazum, nije došlo, jer je prethodno Izrael priznao Kosovo, a kako je objasnio srpski predsjednik Aleksandar Vučić „Srbija postupa u skladu sa svojim interesima, koji su promjenjeni nakon što je Izrael priznao Kosovo“.
Izvor: Kosovo Online
