Ćorsokak u dijalogu

Dijalog između Kosova i Srbije zapao je u ćorsokak za šta su odgovorne obe strane, ocjenjuju profesori David Kanin sa Univerziteta Johns Hopkins i Charles Kupchan sa Univerziteta Džordžtaun i ukazuju da je Srbija u prednosti, jer se, ističu, premijer Kosova Albin Kurti pokazao kao nepouzdan i "nepotrebno provokativan" partner, piše Glas Amerike na albanskom jeziku.

Američki profesor David Kanin, koji je bivši analitičar CIA za Balkan, rekao je za Glas Amerike da je Srbija potpisivanjem sporazuma sa EU o litijumu i insistiranjem na ekonomskoj saradnji sa Zapadom postala vodeća zemlja na Balkanu i postigla prednost u odnosu na Kosovo u procesu dijaloga.

"Srbija je ponovo postala najvažnija zemlja u regionu, koja ima dobre odnose sa svima. Kosovo, pak, vodi premijer sa kojim izgleda niko ne želi da radi. I to daje prednost Srbiji. Prije 25 godina, kada je Nato sprovodio kampanju bombardovanja, Srbija je izgledala kao gubitnik, izolovana", kaže Kanin.

Kaže da će ovi uspjesi omogućiti predsjedniku Srbije Vučiću da nastavi da insistira na stvaranju ZSO, koja je, primjećuje, postala "opsesija" zapadnih diplomata.

Smatra da je procjena da će ZSO integrisati kosovske Srbe u kosovske institucije pogrešna i da je Srbija u veoma dobroj poziciji da "strpljivo, ali uporno zagovara to".

"Kosovo se nalazi u veoma teškoj situaciji, sa premijerom koji je nepopularan van Kosova, ali kome je jasno da će stvaranje Zajednice potkopati suverenitet Kosova", dodaje on.

Kanin ocjenjuje da je dijalog proces koji nije dao rezultate i da je tokom posljednjih 30 godina "talac rotacije zapadnih diplomata", koji, kako kaže, nisu uspjeli da pomjere proces napred.

Prema njegovim riječima, nema volje za napretkom, pa je dijalog od početka bio promašen proces.

"Srbi to znaju. Znaju i građani Kosova. Vučić kupuje vrijeme kroz prednosti koje je obezbjedio regionalnom diplomatijom i kontaktima sa međunarodnim liderima, dok Kurti istrajava i pokušava da pobjedi na sljedećim izborima i drži Srbe na odstojanju", kaže Kanin.

Kanin ukazuje da Vašington i Brisel treba da preispitaju ceo svoj pristup regionu i prepuste stranama da se dogovore na osnovu svojih preferencija, čak i kada rešenja mogu uključivati planove poput onog između bivšeg predsjednika Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića u 2018.

"Nećemo moći da nametnemo liberalnu, multietničku, transparentnu i zapadnu demokratiju u regionu. Nećemo moći da nametnemo mir i okončanje sukoba. To nismo uspjeli da uradimo u protekle tri decenije. I mislim da bi trebalo da izazovemo lokalno stanovništvo da pronađe načine da radimo zajedno", kaže Kanin.

Komentaršući američke predsjedničke izbore i uticaj na Zapadni Balkan, Kanina smatra da će uticaj zavisiti od pobjednika izbora.

Prema njegovim riječima Trump je pokazao da je nepredvidiv u pristupu i da mijenja stav.

Kandidat demokrata i aktuelna potpredsednica Kamala Harris, ističe, ne zna mnogo o Balkanu i najverovatnije će nastaviti istu politiku prema regionu kao njen prethodnik.

Viši analitičar Savjeta za spoljne poslove, profesor Charles Kupchan, smatra da će Evropska unija nastaviti da se fokusira na dijalog Kosova i Srbije, ali ne misli da će Srbija imati koristi od povećane pažnje Zapada.

"Ne vjerujem da pažnja Zapada jača diplomatsku težinu Srbije. Mislim da će Evropska unija nastaviti da promoviše dijalog između Kosova i Srbije koliko smatra potrebnim. Njihovi napori su usmjereni na završetak ovog procesa. Jači ekonomski odnosi između Francuske, Njemačke i Srbije imaju pozitivan uticaj na sveukupne odnose. Da, zato što su češći kontakti i veće ekonomske veze bolje nego manje, ali ja ipak ne bih smatrao da ti poslovi mijenjaju igru", kaže Kupchan.

On kaže da dijeli zabrinutost da je "proces dijaloga zašao u ćorsokak" i da su za to odgovorne obe strane.

"Mjere gospodina Kurtija, iako mogu da stoje u političkom i pravnom smislu, bile su nepotrebne u strateškom smislu, jer su bile nepotrebno provokativne. Na primjer, postavljanje gradonačelnika opština na sjeveru koji su izabrani sa zanemarljivim procentom glasova; smještanje gradonačelnika opština na sjeveru koji su izabrani sa zanemarljivim procentom glasova; poslije toga su uslijedile registarske tablice automobila i kasnije zabrana dinara", kaže Kupchan.

Ocjenjuje da su sve ove akcije opravdane, jer Kosovo pokušava da proširi svoj puni suverenitet, ali da nisu bile korisne u odnosu sa Srbijom.

"Beograd je sa svoje strane mobilisao snage duž granice sa Kosovom. Imali smo nasilnu epizodu u Banjskoj, a oni koji su priznali krivicu za ovaj teroristički čin i dalje slobodno hodaju po Srbiji, te kao rezultat možemo reći da je proces normalizacije zastao", dodaje on.

Kupchan, koji je radio u dvije američke administracije, predsjednika Clintona i predsjednika Obame, kao direktor za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, očekuje da će se pritisci na Prištinu i Beograd vratiti poslije pauze zbog izbora u Evropskoj uniji ističući da SAD ostaju optimisti u pogledu epiloga dijaloga.

"Mislim da igranje na kartu Rusije, Kine nije opcija na duži rok zbog geografskog položaja. Balkan je dio većeg evropskog prostora. Narodi u regionu treba da se osjećaju blagosloveno, srećno. Oni koji žive u centralnoj Aziji, u Jermeniji, u Azerbejdžanu, odnosno blizu Rusije, blizu Kine, žive u neizvesnoj oblasti u neodređenoj budućnosti. Balkan nije takav prostor, on je u Evropi i zato mislim da će se ovaj proces pozitivno završiti", kaže on.

Kupchan smatra da će završetak sukoba između Kosova i Srbije biti u rukama lidera obe strane i njihove sklonosti donošenju teških odluka.

"Igrati na kartu nacionalizma je najlakša stvar. Ali ubjediti javnost da je došlo vrijeme da se etnički nacionalizam ostavi po strani i pogleda u budućnost je najhrabrija stvar koju mogu da urade. Nismo još u tom trenutku, ali ja mislim da je samo pitanje vremena da će ove prepreke biti prevaziđene kada lideri budu spremni da preduzmu hrabre korake", zaključio je Charles Kupchan.

Izvor: Kosovo online/Glas Amerike