Visoki zvaničnici Kosova upozoravaju da se Srbija sprema za eventualni napad ili provokaciju protiv Kosova. Ali koliko je rizik stvaran?
Prema poznavaocima dešavanja na Balkanu, saveznik Beograda, Moskva, ima za cilj da odvrati pažnju Zapada od njenog rata u Ukrajini, a velike sile moraju poslati jasnu poruku Srbiji da će, ako ona bude djelovala na sjeveru Kosova, NATO reagovati.
Vlasti na Kosovu u posljednje vrijeme često upozoravaju na moguću opasnost koja državi može pretiti od njenog sjevernog susjeda Srbije. Ali kad god govore o takvoj prijetnji, spominju saveznika Beograda, Rusiju, za koju kažu da je zainteresovana da destabilizuje sjever Kosova i region.
Prema riječima premijera Kosova, Albina Kurtija, Beograd i Moskva imaju nešto zajedničko: žele proširenje.
Za predsjednicu Vjosu Osmani, Srbija je "produžena ruka Rusije", koja pokušava da igra "igre (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, otvarajući novi front prema Zapadu".
A, prema riječima predsjednika Skupštine Kosova Glauka Konjufce, Beograd se sprema za eventualni napad ili provokaciju na Kosovu, poput onog koji je u septembru izveden protiv policije Kosova u Banjskoj.
Međutim, srpski premijer Miloš Vučević upozorenja da je Kosovo ugroženo ocjenio je "medijskom dramom", rekavši da je takvo što "ništa drugo nego magla za zapadne sponzore".
Slovo Z, simbol ruske vojne okupacije Ukrajine, naslikano na zidu u Sjevernoj Mitrovici, na Kosovu, 2022.
Skretanje pažnje sa rata u Ukrajini
Prijetnja od moguće eskalacije na sjeveru Kosova "velika je i realna", ocjenjuje Ivana Stradner, viša istraživačica u Fondaciji za odbranu demokratija, sa sjedištem u Washingtonu.
Ona kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je to zato što Rusija - koja ne priznaje nezavisnost Kosova - nastoji da skrene pažnju sa rata u Ukrajini, gdje joj, prema njenim riječima, ne ide dobro.
Zato, kako kaže Stradner, Rusija traži "ranjive tačke na Zapadu, a trenutno najranjivija tačka u Evropi je Balkan: Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo".
Upravo sjever Kosova i prijetnje otcjepljenjem dijela BiH Sjedinjene Države su označile kao glavne sigurnosne rizike u regiji, pri čemu treba isključiti mogućnost primjene sile za rješavanje problema.
Ni Adrian Shtuni, stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost sa sjedištem u Vašingtonu i saradnik Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu, ne isključuje mogućnost nasilnih incidenata na Kosovu, jer, kaže, postoje krugovi u Srbiji koji imaju za cilj destabilizaciju.
Shtuni u izjavi za RSE kaže da, prema pokazateljima na terenu, vjerovatnost eskalacije nije povećana u odnosu na prije tri ili šest mjeseci.
Drugi aspekt u ovom pitanju, smatra Shtuni, jeste to što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio jasnu poruku iz Vašingtona da će "svaka nasilna agresija na Kosovo i na mirovne snage KFOR-a biti neprihvatljiva".
Shtuni dijeli isto mišljenje sa Stradner da bi svako novo krizno žarište, odnosno ponovno rasplamsavanje starih žarišta na Zapadnom Balkanu, "odgovaralo interesima Rusije, jer bi odvratilo pažnju NATO zemalja i partnera drugih koji su stali na stranu Ukrajine".
Stradner, pak, ne vjeruje da će na Zapadnom Balkanu doći do sukoba većih razmjera poput onog u Ukrajini. Međutim, ona tvrdi da na Balkanu postoje aktivnosti koje se mogu smatrati "hibridnim ratom".
"Upotreba sile također može biti uključena, jer, prema ruskoj vojnoj strategiji, hibridni rat nije samo dezinformacija, kibernetička sigurnost, sabotaža i drugo, već uključuje i stvari poput upotrebe sile", upozorava ona.
Stradner izražava zabrinutost zbog narativa koje gura Rusija da Zapad navodno pokušava otvoriti novi front, te da predsjednik Putin želi poručiti Zapadu da, "ako ne želite da Balkan eskalira, onda morate pregovarati sa mnom."
Srpski demonstranti u borbi sa pripadnicima KFOR-a na ulazu u objekat opštine Zvečan, Kosovo, 29. maj 2023.
Uloga KFOR-a i sankcije
Ali premijer Kosova je u članku objavljenom u The New York Timesu rekao da bi otvaranje novog fronta na Balkanu poslužilo Rusiji i Srbiji, "budući da Srbija može agresijom pokušati dobiti teritoriju, a Rusija ojačati kontrolu nad Srbijom kao svojim satelitom i odvratiti svet od njenog rata u Ukrajini".
Stradner i Shtuni slažu se da bi Srbija mogla imati teritorijalne pretenzije prema Kosovu. Shtuni savjetuje koordinaciju s KFOR-om i strateškim partnerima Kosova kako bi se sprečila bilo kakva eskalacija, dok Stradner kaže da bi Zapad trebalo da pošalje jasan signal Beogradu da će KFOR djelovati.
Zapadna vojna alijansa izjavila je za RSE da je raspoređivanje dodatnih 1.000 vojnika na Kosovu prošle godine bio jedan od koraka poduzetih kako bi se osiguralo da "KFOR ima snagu i kapacitet da ispuni svoj mandat".
Prošle godine je sjever Kosova bio prožet visokim tenzijama: srpski protesti protiv albanskih lidera, koji su kulminirali sukobima sa pripadnicima KFOR-a, mjesecima kasnije su praćeni oružanim napadom na policiju Kosova od strane grupe Srba.
Nakon napada na Banjsku kod Zvečana, za koji Priština okrivljuje Beograd, vlasti na Kosovu su takođe saopštile da istražuju moguće ruske veze sa ovim napadom.
Zvaničnici na Kosovu tražili su da Srbija bude sankcionisana zbog napada u Banjskoj, upozoravajući da bi se u suprotnom takav napad mogao ponoviti.
Stradner se slaže da bi sankcije protiv određenih ljudi bile dobar način da se spreče potencijalne prijetnje u budućnosti.
Vlasti na Kosovu u posljednje vrijeme često upozoravaju na moguću opasnost koja državi može pretiti od njenog sjevernog susjeda Srbije. Ali kad god govore o takvoj prijetnji, spominju saveznika Beograda, Rusiju, za koju kažu da je zainteresovana da destabilizuje sjever Kosova i region.
Prema riječima premijera Kosova, Albina Kurtija, Beograd i Moskva imaju nešto zajedničko: žele proširenje.
Za predsjednicu Vjosu Osmani, Srbija je "produžena ruka Rusije", koja pokušava da igra "igre (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, otvarajući novi front prema Zapadu".
A, prema riječima predsjednika Skupštine Kosova Glauka Konjufce, Beograd se sprema za eventualni napad ili provokaciju na Kosovu, poput onog koji je u septembru izveden protiv policije Kosova u Banjskoj.
Međutim, srpski premijer Miloš Vučević upozorenja da je Kosovo ugroženo ocjenio je "medijskom dramom", rekavši da je takvo što "ništa drugo nego magla za zapadne sponzore".
Slovo Z, simbol ruske vojne okupacije Ukrajine, naslikano na zidu u Sjevernoj Mitrovici, na Kosovu, 2022.
Skretanje pažnje sa rata u Ukrajini
Prijetnja od moguće eskalacije na sjeveru Kosova "velika je i realna", ocjenjuje Ivana Stradner, viša istraživačica u Fondaciji za odbranu demokratija, sa sjedištem u Washingtonu.
Ona kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je to zato što Rusija - koja ne priznaje nezavisnost Kosova - nastoji da skrene pažnju sa rata u Ukrajini, gdje joj, prema njenim riječima, ne ide dobro.
Zato, kako kaže Stradner, Rusija traži "ranjive tačke na Zapadu, a trenutno najranjivija tačka u Evropi je Balkan: Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo".
Upravo sjever Kosova i prijetnje otcjepljenjem dijela BiH Sjedinjene Države su označile kao glavne sigurnosne rizike u regiji, pri čemu treba isključiti mogućnost primjene sile za rješavanje problema.
Ni Adrian Shtuni, stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost sa sjedištem u Vašingtonu i saradnik Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu, ne isključuje mogućnost nasilnih incidenata na Kosovu, jer, kaže, postoje krugovi u Srbiji koji imaju za cilj destabilizaciju.
Shtuni u izjavi za RSE kaže da, prema pokazateljima na terenu, vjerovatnost eskalacije nije povećana u odnosu na prije tri ili šest mjeseci.
Drugi aspekt u ovom pitanju, smatra Shtuni, jeste to što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio jasnu poruku iz Vašingtona da će "svaka nasilna agresija na Kosovo i na mirovne snage KFOR-a biti neprihvatljiva".
Shtuni dijeli isto mišljenje sa Stradner da bi svako novo krizno žarište, odnosno ponovno rasplamsavanje starih žarišta na Zapadnom Balkanu, "odgovaralo interesima Rusije, jer bi odvratilo pažnju NATO zemalja i partnera drugih koji su stali na stranu Ukrajine".
Stradner, pak, ne vjeruje da će na Zapadnom Balkanu doći do sukoba većih razmjera poput onog u Ukrajini. Međutim, ona tvrdi da na Balkanu postoje aktivnosti koje se mogu smatrati "hibridnim ratom".
"Upotreba sile također može biti uključena, jer, prema ruskoj vojnoj strategiji, hibridni rat nije samo dezinformacija, kibernetička sigurnost, sabotaža i drugo, već uključuje i stvari poput upotrebe sile", upozorava ona.
Stradner izražava zabrinutost zbog narativa koje gura Rusija da Zapad navodno pokušava otvoriti novi front, te da predsjednik Putin želi poručiti Zapadu da, "ako ne želite da Balkan eskalira, onda morate pregovarati sa mnom."
Srpski demonstranti u borbi sa pripadnicima KFOR-a na ulazu u objekat opštine Zvečan, Kosovo, 29. maj 2023.
Uloga KFOR-a i sankcije
Ali premijer Kosova je u članku objavljenom u The New York Timesu rekao da bi otvaranje novog fronta na Balkanu poslužilo Rusiji i Srbiji, "budući da Srbija može agresijom pokušati dobiti teritoriju, a Rusija ojačati kontrolu nad Srbijom kao svojim satelitom i odvratiti svet od njenog rata u Ukrajini".
Stradner i Shtuni slažu se da bi Srbija mogla imati teritorijalne pretenzije prema Kosovu. Shtuni savjetuje koordinaciju s KFOR-om i strateškim partnerima Kosova kako bi se sprečila bilo kakva eskalacija, dok Stradner kaže da bi Zapad trebalo da pošalje jasan signal Beogradu da će KFOR djelovati.
Zapadna vojna alijansa izjavila je za RSE da je raspoređivanje dodatnih 1.000 vojnika na Kosovu prošle godine bio jedan od koraka poduzetih kako bi se osiguralo da "KFOR ima snagu i kapacitet da ispuni svoj mandat".
Prošle godine je sjever Kosova bio prožet visokim tenzijama: srpski protesti protiv albanskih lidera, koji su kulminirali sukobima sa pripadnicima KFOR-a, mjesecima kasnije su praćeni oružanim napadom na policiju Kosova od strane grupe Srba.
Nakon napada na Banjsku kod Zvečana, za koji Priština okrivljuje Beograd, vlasti na Kosovu su takođe saopštile da istražuju moguće ruske veze sa ovim napadom.
Zvaničnici na Kosovu tražili su da Srbija bude sankcionisana zbog napada u Banjskoj, upozoravajući da bi se u suprotnom takav napad mogao ponoviti.
Stradner se slaže da bi sankcije protiv određenih ljudi bile dobar način da se spreče potencijalne prijetnje u budućnosti.
