Odlazeći šef evropske diplomatije Josep Borrell ocjenio je da je za nastavak dijaloga Kosova i Srbije potrebna hrabrost, vizija i politička volja. On je napomenuo da je na sastanku u Briselu Srbija je bila spremna da izađe u susret, ali je Kosovo tražilo set preduslova.
“Ove nedjelje sam ugostio predsjednika Vučića i premijera Kurtija u Briselu, na jedanaestom skupu Dijaloga Kosova i Srbije tokom mog mandata. Iako je napredak spor, napravljeni su neki koraci napred u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. EU ostaje posvećena pružanju pomoći, ali na kraju su joj potrebni hrabrost, vizija i politička volja lidera obe strane”, naveo je Borrell na svom blogu.
Govoreći o tom sastanku Borrell je rekao da nije doneo nikakav napredak u implementaciji ranijih sporazuma.
“Razgovori su bili teški kao i uvijek i na kraju nije bilo čak ni susreta licem u lice između predsjednika i premijera. Srbija je bila spremna da izađe u susret, ali je Kosovo tražilo od mene da prenesem set preduslova. Trenutno su pozicije dvije strane i dalje udaljene. Ipak, posao će se nastaviti: glavni pregovarači strana dogovorili su se da iduće sedmice dođu u Brisel kako bi razradili konkretne korake za deblokadu implementacije Sporazuma”, naveo je Borrell.
Sumirajući svoj rad i posredovanje u dijalogu Kosova i Srbije Borrell kaže da je bilo važnih koraka koji su vodili napred i pored brojnih izazova uključujuči i nedostatak posvećenosti i volje za postizanjem koncenzusa.
“Kada razmišljam o sastancima dijaloga Kosova i Srbije tokom mog mandata, u početku bih pomislio na mnoge izazove sa kojima smo se suočili: nedostatak posvećenosti; nedostatak napretka; nedostatak implementacije; nedostatak volje za postizanje konsenzusa. Međutim, uprkos ovim brojnim izazovima, bilo je i nekih važnih koraka napred”, naveo je Borrell.
On je podsjetio da je prije pet godina, kada je preuzeo dužnost šefa evropske diplomatije njegova prva posjeta bila je Kosovu.
“U to vrijeme je dijalog uz podršku EU bio u zastoju već dvije godine i trebalo ga je ponovo pokrenuti. Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije je u središtu angažovanja EU na Zapadnom Balkanu. Neophodno je deblokirati evropsku budućnost za oboje i ojačati bezbjednost i stabilnost u regionu”, podsjetio je Borrell.
Dodao je da je aprila 2020. godine imenovao Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika “koji će vratiti proces na pravi put”. “U početku smo napredovali u različitim poglavljima sveobuhvatnog sporazuma tokom ljeta 2020. Međutim, različita politička dinamika u regionu i sve složeniji geopolitički kontekst poklopili su se sa višestrukim krizama, tenzijama i eskalacijama”, naglasio je Borrell.
Sumirajući svoje učešće u dijalogu on je podsjetio da je u tom period bilo “podizanje i rušenje barikada na putevima”, a da je sve kulminiralo kada su kosovski Srbi kolektivno podneli ostavke na svoje funkcije u kosovskom pravosuđu, policiji i administraciji.
“Ovo je predstavljalo ozbiljan pad”, naglašava Borrell.
On je dodao da su najopasniji trenuci bili maja 2023. godine, kada su “protesti na sjeveru Kosova prerasli u nasilne, u kojima je povređeno više od 90 pripadnika mirovnih snaga Kfora”, a a zatim i 24. septembra prošle godine u Banjskoj.
“Međutim, uprkos ovim izazovima i poteškoćama, naši brojni sastanci, posjete i pozivi takođe su doprineli važnim koracima napred, koji se ne smeju zaboraviti. Dijalog je doneo opipljiva poboljšanja života građana na Kosovu i u Srbiji”, ocjenio je Borrell.
Podsjetio je da je omogućeno svim građanima Kosova i Srbije da slobodno putuju između Kosova i Srbije koristeći svoje lične karte, te da su time ukinuta ulazno-izlazna dokumenta.
“A pitanje automobilskih tablica smo riješili uzajamnim priznavanjem registarskih oznaka između Kosova i Srbije. Ljudi sada mogu slobodno da se voze kroz njih i između njih. Sloboda kretanja je suštinski dio normalizacije odnosa. Uspjeli smo i da krenemo ka okončanju neodržive dvadesetogodišnje prakse neplaćanja struje na sjeveru Kosova”, naveo je on.
Kao posebno važan uspjeh ka putu normalizacije Borrell ocjenjuje postizanje Ohridskog sporazuma i njegove anekse u februaru i martu prošle godine.
“Postizanje takvog sporazuma u vreme neviđenog rata punog razmjera na našem kontinentu, bilo je značajno dostignuće. Po prvi put smo postavili jasan okvir za budućnost procesa. Nažalost, njegova implementacija tek treba da počne ozbiljno i obe strane snose odgovornost za neispunjenje onoga što su obećale da će uraditi pre više od godinu dana”, naglasio je Borrell.
Istakao je da je deo ovog sporazuma bilo i pitanje uspostavnjanja Zajednice srpskih opština.
On je ocjenio da je riječ o “najosetljivijem pitanju u dijalogu”.
“To je već bilo predviđeno Briselskim sporazumima iz 2013. i 2015. godine. Da bismo pomogli da proces napreduje, predstavili smo takozvani evropski nacrt statuta koji se bavi ovim osetljivim pitanjem, ali to do sada nije postalo stvarnost”, naveo je Borrell.
On je ocjenio da je urađeno mnogo tokom proteklih godina, ali da proces može napredovati samo “onoliko brzo koliko su dve strane spremne da krenu”.
“Olakšice EU ne mogu postići veću normalizaciju nego što Kosovo i Srbija žele. Za nekoliko mjeseci, različiti ljudi će biti zaduženi za ovaj dosije u Briselu, ali se očekivanja Evropske unije i njenih država članica neće promjeniti. Obaveze i obaveze Kosova i Srbije neće nestati”, naglasio je Borrell.
Dodao je da će svi i dalje gledati na spremnost predsjednika Srbije i premijera Kosova “da svojim narodima pruže bolju, evropsku budućnost”.
“Na kraju, potrebna je hrabrost, vizija i politička volja. EU će nastaviti da pomaže na svakom koraku na tom putu”, zaključio je Borrell.
Izvor: Kosovo Online
Govoreći o tom sastanku Borrell je rekao da nije doneo nikakav napredak u implementaciji ranijih sporazuma.
“Razgovori su bili teški kao i uvijek i na kraju nije bilo čak ni susreta licem u lice između predsjednika i premijera. Srbija je bila spremna da izađe u susret, ali je Kosovo tražilo od mene da prenesem set preduslova. Trenutno su pozicije dvije strane i dalje udaljene. Ipak, posao će se nastaviti: glavni pregovarači strana dogovorili su se da iduće sedmice dođu u Brisel kako bi razradili konkretne korake za deblokadu implementacije Sporazuma”, naveo je Borrell.
Sumirajući svoj rad i posredovanje u dijalogu Kosova i Srbije Borrell kaže da je bilo važnih koraka koji su vodili napred i pored brojnih izazova uključujuči i nedostatak posvećenosti i volje za postizanjem koncenzusa.
“Kada razmišljam o sastancima dijaloga Kosova i Srbije tokom mog mandata, u početku bih pomislio na mnoge izazove sa kojima smo se suočili: nedostatak posvećenosti; nedostatak napretka; nedostatak implementacije; nedostatak volje za postizanje konsenzusa. Međutim, uprkos ovim brojnim izazovima, bilo je i nekih važnih koraka napred”, naveo je Borrell.
On je podsjetio da je prije pet godina, kada je preuzeo dužnost šefa evropske diplomatije njegova prva posjeta bila je Kosovu.
“U to vrijeme je dijalog uz podršku EU bio u zastoju već dvije godine i trebalo ga je ponovo pokrenuti. Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije je u središtu angažovanja EU na Zapadnom Balkanu. Neophodno je deblokirati evropsku budućnost za oboje i ojačati bezbjednost i stabilnost u regionu”, podsjetio je Borrell.
Dodao je da je aprila 2020. godine imenovao Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika “koji će vratiti proces na pravi put”. “U početku smo napredovali u različitim poglavljima sveobuhvatnog sporazuma tokom ljeta 2020. Međutim, različita politička dinamika u regionu i sve složeniji geopolitički kontekst poklopili su se sa višestrukim krizama, tenzijama i eskalacijama”, naglasio je Borrell.
Sumirajući svoje učešće u dijalogu on je podsjetio da je u tom period bilo “podizanje i rušenje barikada na putevima”, a da je sve kulminiralo kada su kosovski Srbi kolektivno podneli ostavke na svoje funkcije u kosovskom pravosuđu, policiji i administraciji.
“Ovo je predstavljalo ozbiljan pad”, naglašava Borrell.
On je dodao da su najopasniji trenuci bili maja 2023. godine, kada su “protesti na sjeveru Kosova prerasli u nasilne, u kojima je povređeno više od 90 pripadnika mirovnih snaga Kfora”, a a zatim i 24. septembra prošle godine u Banjskoj.
“Međutim, uprkos ovim izazovima i poteškoćama, naši brojni sastanci, posjete i pozivi takođe su doprineli važnim koracima napred, koji se ne smeju zaboraviti. Dijalog je doneo opipljiva poboljšanja života građana na Kosovu i u Srbiji”, ocjenio je Borrell.
Podsjetio je da je omogućeno svim građanima Kosova i Srbije da slobodno putuju između Kosova i Srbije koristeći svoje lične karte, te da su time ukinuta ulazno-izlazna dokumenta.
“A pitanje automobilskih tablica smo riješili uzajamnim priznavanjem registarskih oznaka između Kosova i Srbije. Ljudi sada mogu slobodno da se voze kroz njih i između njih. Sloboda kretanja je suštinski dio normalizacije odnosa. Uspjeli smo i da krenemo ka okončanju neodržive dvadesetogodišnje prakse neplaćanja struje na sjeveru Kosova”, naveo je on.
Kao posebno važan uspjeh ka putu normalizacije Borrell ocjenjuje postizanje Ohridskog sporazuma i njegove anekse u februaru i martu prošle godine.
“Postizanje takvog sporazuma u vreme neviđenog rata punog razmjera na našem kontinentu, bilo je značajno dostignuće. Po prvi put smo postavili jasan okvir za budućnost procesa. Nažalost, njegova implementacija tek treba da počne ozbiljno i obe strane snose odgovornost za neispunjenje onoga što su obećale da će uraditi pre više od godinu dana”, naglasio je Borrell.
Istakao je da je deo ovog sporazuma bilo i pitanje uspostavnjanja Zajednice srpskih opština.
On je ocjenio da je riječ o “najosetljivijem pitanju u dijalogu”.
“To je već bilo predviđeno Briselskim sporazumima iz 2013. i 2015. godine. Da bismo pomogli da proces napreduje, predstavili smo takozvani evropski nacrt statuta koji se bavi ovim osetljivim pitanjem, ali to do sada nije postalo stvarnost”, naveo je Borrell.
On je ocjenio da je urađeno mnogo tokom proteklih godina, ali da proces može napredovati samo “onoliko brzo koliko su dve strane spremne da krenu”.
“Olakšice EU ne mogu postići veću normalizaciju nego što Kosovo i Srbija žele. Za nekoliko mjeseci, različiti ljudi će biti zaduženi za ovaj dosije u Briselu, ali se očekivanja Evropske unije i njenih država članica neće promjeniti. Obaveze i obaveze Kosova i Srbije neće nestati”, naglasio je Borrell.
Dodao je da će svi i dalje gledati na spremnost predsjednika Srbije i premijera Kosova “da svojim narodima pruže bolju, evropsku budućnost”.
“Na kraju, potrebna je hrabrost, vizija i politička volja. EU će nastaviti da pomaže na svakom koraku na tom putu”, zaključio je Borrell.
Izvor: Kosovo Online
