Specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak kaže u potkastu Sbunkera, uoči sastanka premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu, da je dijalog Kosova i Srbije trenutno na raskrsnici ističući da ukoliko se želi uspjeh tog procesa mora se biti spreman na kompromis, kao i da svima mora biti jasno da ne može biti normalizacije odnose uz konflikte i tenzije na terenu.

"S jedne strane imamo pozivitan razvoj, na putu normalizacije odnosa i evropskih integracija i tu je, naravno, prekretnica bila sporazum koji je dogovoren prošle godine u Ohridu, a koji nam je dao jasan okvir kako da nastavimo dalje i prokrčio put za konačni pravno obavezujući sporazum Kosova i Srbije. Ali, naravno, da bi do toga došlo, obe strane moraju da sprovedu u potpunosti ono što smo se dogovorili u Ohridu što se, nažalost, do sada nije desilo", kazao je Lajčak u potkastu Sbunkera.

S druge strane, kako navodi, postoji paralelna realnost, koja podrazumeva tenzije, nasilne eskalacije i konflikt.

"Imali smo krize i nasilje na terenu. To forsira dijalog, mene i moj tim, umjesto da se fokusiramo na napredak i normalizaciju odnosa, da pribegnemo upravljanju krizom i deeskalaciji. I umjesto da imamo instrumente koji će promovisati mir, saradnju i evropske integracije, mi moramo da upravljamo krizama. Jedna stvar je jasna, ne može biti normalizacije odnosa ukoliko imamo konflikt na terenu", naglasio je.

Kako kaže, to je takođe na obe strane i nije nešto na šta posrednik ili neko sa strane može da utiče.

Na stranama je da izaberu normalizaciju, da izaberu dijalog, da izaberu primjenu sporazuma, kaže Lajčak i dodaje da sporazum postoji i da je on ubeđen da je najbolji dogovor koji Kosovo i Srbija mogu dobiti i da je karta za budućnost.

Komentarišući pregovarače Kosova i Srbije, Lajčak kaže da su Albin Kurti i Aleksandar Vučić legitimni lideri, šta više, obojica imaju snažan mandat koji su dobili od glasača.

"Oni predstavljaju poziciju i interese svojih naroda. To je prirodno, ono što je izazovno za nas kao fasilitatore jeste što imaju potpuno dijametralno suprotne pristupe dijalogu i takođe njihovi karakteri i različiti pristupi ne doprinose napretku. Ovde želim jednu stvar da kažem, ako hoćemo da ovaj proces uspe, ako hoćemo dijalog o normalizaciji, to mora biti bazirano na kompromisu", istakao je.

Ukoliko iko misli da se ovo može završiti sa potpunom pobedom jedne strane i da druga strana ne dobije ništa, kako kaže Lajčak, neće se stići nigde.

Ukazuje da obe strane moraju da predstave sporazum javnosti i njihovim parlamentima.

"Međutim, ovakvo razumevanje nedostaje u našim razgovorima i zato nemamo progresa koliko bismo želeli da ga imamo", navodi.

Prema njegovim riječima, prošle godine, na kraju sastanka u Ohridu, svi su mislili to je to, napravljen je dogovor, uključujući obe strane.

"Raspoloženje u prostoriji gdje smo imali sastanak jeste da imamo postignuto nešto veoma veliko i važno jer smo sa ovim dogovorom imali jasan okvir za put normalizacije. Nismo više morali da postavljamo pitanje šta ili ako, pitanje je bilo samo kada. I nismo imali nikada ranije to. Ali, ono što nedostaje jeste implementacija, hrabrost da se napravi prvi korak, s druge strane, mi kao posrednici smo bili jasni da implementacija mora biti transparentna i da se zasniva na tome da se mora dati nešto, da bi se dobilo nešto i moram reći da nijedan od lidera nije ovo pozdravio kada se vratio sa Ohrida, nijedan nije rekao imamo nešto dobro za nas", kazao je Lajčak.

Navodi da je bilo je teško za Vučića i Kurtija da se suoče sa kritikama opozicije, civilnih društava i zato misli da pitanje normalizacije nije za lidere, već da to treba da bude pitanje za cela društva.

Ističe da je Evropska unija bila nekoliko puta u potpunosti jasna, a to je da je normalizacija odnosa ključan uslov za napredak u evropskim integracijama.

U tom smislu, kako kaže, Evropska unija je sada spremna za nove članice i taj momenat bi trebalo da pomogne da se otključa dijalog i implementacija Ohridskog sporazuma.

Na pitanje o Zajednici sarpskih opština, Lajčak kaže da je ona dogovorena mnogo prije njegovog vremena i dogovora između Vučića i Kurtija u Ohridu. Navodi da je dogovoreno da je formiranje Zajednice srpskih opština ključno za normalizaciju odnosa i to u Briselskom sporazumu iz 2013. i 2015.

Podsjeća da je taj sporazum ratifikovala Skupština Kosova i 2015. je dogovoreno kako to treba da bude formirano.

Naime, dodaje, trebalo bi da postoji nacrt statut o kojem će se dogovarati u okviru dijaloga i taj statut treba da bude ocjenjen od strane Ustavnog suda Kosova.

Lajčak navodi da je bilo nekoliko prijedloga, ali da je prvi zvanično predložen prošle godine, 2. maja i po mnogo čemu nije bio prihvatljiv za Kosovo, ali nije ni za EU kao posrednika.

Tada je, kako navodi, pozvao obe strane da napišu nacrt statuta, ali umjesto toga imali su krizu na terenu i bilo je jasno da nakon krize koja je usledila u maju na sjeveru zbog albanskih gradonačelnika, nasilnih demonstracija, strane neće biti u stanju da naprave taj dokument.

"Zato smo, nakon konsultacija sa članicama EU, SAD, odlučili da uradimo to umjesto strana i napisali smo nacrt statuta. Nacrt su uradili pravni eksperti, eksperti za zaštitu prava manjina, uključujući eksperte iz Savjeta Evrope, SAD, Njemačke, Francuske i Italije. Ovaj statut je baziran na onome što je prvenstveno dogovoreno, poštujući pravosuđe Kosova i poštujući crvene linije koje su obe strane prezentovale tokom dijaloga", navodi specijalni izaslanik EU za dijalog.

Podsjeća da su taj dokument predstavili u Beogradu i Prištini 21. oktobra i da su pozvali Vučića i Kurtija da dođu u Brisel da razgovaraju konkretno o tom dokumentu.

"Prva reakcija Vlade Kosova je bila konstruktivna, oni su poslali komentare na taj tekst, poslali su komentare i Vlada i predsjednik Kosova, imali smo diskusiju u vezi toga i 26. oktobra premijer Kurti je rekao da je spreman da prihvati taj dokument takav kakav je ukoliko bude potpisan od strane Srbije i Kosova zajedno sa sporazumom iz Ohrida. Od tada nije bilo daljeg angažovanja oko tog dokumenta i nismo imali progres u implementaciji tog dogovora", kazao je Lajčak.

Kako dodaje, neke važne zemlje su uputile Kosovo da pošalje nacrt statut u Ustavni sud što je najbolji način da se vidi koliko je taj dokument u skladu sa Ustavom.

"To je logičan predlog Vladi Kosova. Nema razloga za strah od tog dokumenta, jer mi nikada, ja nikada ne bih predložio nešto što ne bih predložio za svoju zemlju i nešto što nije u skladu sa evropskim standardima, evropskim vrijednostima", kazao je.

Na pitanje šta smatra svojim najvećim dostignućem za vreme mandata, Lajčak kaže da je to put normalizacije jer se proces kretao na različitim nivoima i ne može se poništiti jer je tu i samo treba da se implementira.

"I stvarno se nadam da će nakon više od godinu dana finalizirati implementaciju i da nećemo raspravljati o prvim , koracima. Sporazum je tu, ostavljam ga svom nasljedniku, a potrebna je implementacija", kazao je.

Navodi kao dostignuća i druga pozitivna konkretna rješenja, poput sporazuma o energetici, registarskim tablicama.

Kao ono čime nije zadovoljan, Lajčak navodi nepostojanje implementacije. Odgovarajući na pitanje koji bi savet dao svom nasljedniku, Lajčak kaže da kraj njegovog mandata nije tako blizu kako se isprva mislilo i da se njegov posao nastavlja.

Za sada, kako kaže, nema savjeta, a kada dođe to vrijeme imaće mnogo toga da razmjeni sa svojim nasljednikom.

"Sada ima jedan specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije, tu sam, razgovarate sa njim, tu je i moj tim, nije još vrijeme za savjete", kazao je Lajčak.

Izvor: Kosovo Online