Ponovno uspostavljanje dijaloga sa Srbijom smatra se nemogućim u doglednoj budućnosti, kažu stručnjaci za list Koha Ditore i navode da je to posljedica situacije stvorene na političkoj sceni i neuspjeha formiranja Vlade Kosova.
Izvršni direktor Instituta Epik Demuš Šaša predviđa šest ustavnih koraka do konačnog sporazuma sa Srbijom i sugeriše da se u kontekstu dešavanja u vezi sa postizanjem sporazuma sa Srbijom mora strogo poštovati zakonski i ustavni način procesa postizanja političkog konsenzusa, a ne obrnuto.
"Smatram da treba slijediti šest ustavnih koraka kako bi se postigao konačni dogovor sa Srbijom. U početku, Skupština mora izglasati sa 80 glasova pregovarački tim, pregovaračku platformu i ograničenja pregovaračkog mandata.
Uviđajući činjenicu da je pitanje teritorije razdvojilo trenutni pregovarački proces, i da se izbjegne bilo kakva mogućnost da teritorija bude predmet pregovora u okviru ograničenja pregovaračkog mandata, smatram da bi trebalo da postoji određena tačka, na primjer, ‘nijedna centralna ustavna institucija nema pravo da pregovara o pitanjima koja su predmet rasprave teritorije Republike Kosovo’“, napomenuo je Šaša.
Potom, kaže Šaša, pregovarački tim dužan je da vodi pregovore pod kontrolom Skupštine, gdje će se nakon svake runde pregovora obavezno javljati na plenarno zasjedanje.
„Na kraju pregovaračkog procesa, pregovarački sporazum mora ratifikovati Skupština Republike Kosovo, sa 80 glasova svih poslanika. U tom kontekstu, što se tiče nove vlade, smatram da bi ona trebalo da osigura značajno uključivanje nove opozicije u pregovarački proces kako bi se stvorio široki konsenzus o pitanju koje je van partijsko ", napominje Šaša.
Šaša je, u međuvremenu, pesimističan da će sporazum između Kosova i Srbije biti postignut, bar na određeni vremenski period.
"Vjerujem da se pitanje dijaloga za normalizaciju odnosa neće okončati ni sa jednom vladom bar u doglednoj budućnosti. To je zato što će postizanje okvirnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom biti početak normalizacije odnosa dveju zemalja, a ne kraj nje.
Kosovo i Srbija su bili u oružanim sukobima. Kosovo je doživjelo pokušaj etničkog čišćenja sa brojnim žrtvama i ogromnom materijalnom štetom. U tom kontekstu, sada se ne može očekivati da će se ove dvije zemlje riješiti svoje probleme u nekoj evropskoj tvrđavi za vikend, i to na nekoliko stranica papira. I sve to sa ciljem osvajanja nagrade na međunarodnoj sceni. Takav pristup bi sam po sebi bio pogrešan ", rekao je Šaša.
Direktor Epik-a kaže da postizanje dogovora o normalizaciji odnosa ne treba posmatrati kao cilj, već kao sredstvo za započinjanje dugog procesa prihvatanja suverenih zemalja i njihovih građana kao budućih susjeda u prostoru koji će sutra biti dio Evropske unije.
"Na to se ne bi trebalo gledati kao na proces koji neće zaboraviti prošlost, već na proces koji će osigurati izvinjenje i prihvatanje od dveju odgovarajućih zemalja radi njihove bolje budućnosti", rekao je on.
Jeta Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova, u odgovoru Kohi, takođe kaže da je pitanje dijaloga sa Srbijom prioritet bilo koje vlade, ali iako Kosovo nema vladu, dijalog ostaje neriješen.
„Kosovo još nema novu Vladu, što je jedno od prioritetnih pitanja koje mora da riješi dijalog sa Srbijom. S druge strane, očekuje se da će Srbija na proleće imati nove izbore, a ne očekuje se dijalog do uspostavljanja novih institucija u Srbiji. Postoje, međutim, neke faze koje su povezane sa pregovaračkim procesom, a prije okruglih stolova mora da postoji faza prije pregovora gdje bi u ovom slučaju kosovska strana koja je ocjenjivala cio proces do sada morala da artikuliše svoju poziciju, izgraditi sopstvenu strategiju i započeti lobirati da bi je gurnuo naprijed.
To bi trebalo da potiče iz procesa koji se gradi na osnovu širokog političkog konsenzusa i na osnovu izgradnje zajedničkih i jedinstvenih institucionalnih stavova ", rekla je Krasniqi.
Pored toga, Krasniqi kaže za da će dijalog kao pitanje biti aktivan kada Kosovo bude imalo novu vladu, dok će međunarodni pritisak gurnuti strane da nastave proces ove godine.
„Postizanje sporazuma je još jedno pitanje koje zavisi od mnogih faktora koji prevazilaze samo unutrašnju dinamiku Kosova, ali zavise i od političke dinamike u Srbiji i stavova međunarodnih partnera. Čini se da je teško da stranke u roku od godinu dana postignu sporazum uprkos činjenici da Kosovo još nema vladu. Međutim, za nas kao Kosovo važno je imati jasno razumevanje onoga što tražimo u ovom procesu i biti dobro spremni suočiti se sa Srbijom koja je daleko moćnija nego 1999. godine “, zaključila je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
"Smatram da treba slijediti šest ustavnih koraka kako bi se postigao konačni dogovor sa Srbijom. U početku, Skupština mora izglasati sa 80 glasova pregovarački tim, pregovaračku platformu i ograničenja pregovaračkog mandata.
Uviđajući činjenicu da je pitanje teritorije razdvojilo trenutni pregovarački proces, i da se izbjegne bilo kakva mogućnost da teritorija bude predmet pregovora u okviru ograničenja pregovaračkog mandata, smatram da bi trebalo da postoji određena tačka, na primjer, ‘nijedna centralna ustavna institucija nema pravo da pregovara o pitanjima koja su predmet rasprave teritorije Republike Kosovo’“, napomenuo je Šaša.
Potom, kaže Šaša, pregovarački tim dužan je da vodi pregovore pod kontrolom Skupštine, gdje će se nakon svake runde pregovora obavezno javljati na plenarno zasjedanje.
„Na kraju pregovaračkog procesa, pregovarački sporazum mora ratifikovati Skupština Republike Kosovo, sa 80 glasova svih poslanika. U tom kontekstu, što se tiče nove vlade, smatram da bi ona trebalo da osigura značajno uključivanje nove opozicije u pregovarački proces kako bi se stvorio široki konsenzus o pitanju koje je van partijsko ", napominje Šaša.
Šaša je, u međuvremenu, pesimističan da će sporazum između Kosova i Srbije biti postignut, bar na određeni vremenski period.
"Vjerujem da se pitanje dijaloga za normalizaciju odnosa neće okončati ni sa jednom vladom bar u doglednoj budućnosti. To je zato što će postizanje okvirnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom biti početak normalizacije odnosa dveju zemalja, a ne kraj nje.
Kosovo i Srbija su bili u oružanim sukobima. Kosovo je doživjelo pokušaj etničkog čišćenja sa brojnim žrtvama i ogromnom materijalnom štetom. U tom kontekstu, sada se ne može očekivati da će se ove dvije zemlje riješiti svoje probleme u nekoj evropskoj tvrđavi za vikend, i to na nekoliko stranica papira. I sve to sa ciljem osvajanja nagrade na međunarodnoj sceni. Takav pristup bi sam po sebi bio pogrešan ", rekao je Šaša.
Direktor Epik-a kaže da postizanje dogovora o normalizaciji odnosa ne treba posmatrati kao cilj, već kao sredstvo za započinjanje dugog procesa prihvatanja suverenih zemalja i njihovih građana kao budućih susjeda u prostoru koji će sutra biti dio Evropske unije.
"Na to se ne bi trebalo gledati kao na proces koji neće zaboraviti prošlost, već na proces koji će osigurati izvinjenje i prihvatanje od dveju odgovarajućih zemalja radi njihove bolje budućnosti", rekao je on.
Jeta Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova, u odgovoru Kohi, takođe kaže da je pitanje dijaloga sa Srbijom prioritet bilo koje vlade, ali iako Kosovo nema vladu, dijalog ostaje neriješen.
„Kosovo još nema novu Vladu, što je jedno od prioritetnih pitanja koje mora da riješi dijalog sa Srbijom. S druge strane, očekuje se da će Srbija na proleće imati nove izbore, a ne očekuje se dijalog do uspostavljanja novih institucija u Srbiji. Postoje, međutim, neke faze koje su povezane sa pregovaračkim procesom, a prije okruglih stolova mora da postoji faza prije pregovora gdje bi u ovom slučaju kosovska strana koja je ocjenjivala cio proces do sada morala da artikuliše svoju poziciju, izgraditi sopstvenu strategiju i započeti lobirati da bi je gurnuo naprijed.
To bi trebalo da potiče iz procesa koji se gradi na osnovu širokog političkog konsenzusa i na osnovu izgradnje zajedničkih i jedinstvenih institucionalnih stavova ", rekla je Krasniqi.
Pored toga, Krasniqi kaže za da će dijalog kao pitanje biti aktivan kada Kosovo bude imalo novu vladu, dok će međunarodni pritisak gurnuti strane da nastave proces ove godine.
„Postizanje sporazuma je još jedno pitanje koje zavisi od mnogih faktora koji prevazilaze samo unutrašnju dinamiku Kosova, ali zavise i od političke dinamike u Srbiji i stavova međunarodnih partnera. Čini se da je teško da stranke u roku od godinu dana postignu sporazum uprkos činjenici da Kosovo još nema vladu. Međutim, za nas kao Kosovo važno je imati jasno razumevanje onoga što tražimo u ovom procesu i biti dobro spremni suočiti se sa Srbijom koja je daleko moćnija nego 1999. godine “, zaključila je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
