Kiše koje i u prizrenskom regionu skoro svakodnevno padaju od polovine aprila na sreću nisu nanijele veću štetu poljoprivrednim kulturama, računajući i pšenici sa kukuruzom najzastupljenijij ovdašnjoj kulturi.
Kiše koje i dalje skoro svakodnevno padaju već dva mjeseca u prizrenskom regionu na sreću nisu nanijele velike probleme ovdašnjim poljoprivrednim kulturama. To bar nisu prijavili ratari domaćini koji su ih zasejali na jesen ili sada na proljeće. Agronom Jakup Kastrati, je službenik u opštinskom direktorijatu za poljoprivredu.
“Na sreću u našoj opštini na bazi posjeta i informacija koje dobijamo sa terena u kontaktu sa poljoprivrednicima nemamo štete koje treba da procjenjujemo na licu mjesta. Nemamo zahtjeva, nemamo informacija za tako nešto.
“Po pravilu tokom žetve ili pojavom neke bolesti ili elementarnih katastrofa uvijek dobijamo informacije na osnovu kojih smo obavezni da izvršimo procjenu. U ovom slučaju, međutim, takvih informacija nemamo. Javljeno nam je samo da je tamo gdje nema drenaža bilo poplava manjeg intenziteta, ali ne u tom obimu da je nanijeta velika šteta koju bi smo morali da procjenjujemo”.
Na osnovu analiza kiša je kulturama nanijela određene štete po fazama njihovog razvoja i donekle izazvala njihovu stagnaciju.
“Padavine koje su bile propraćene sa niskim temperaturama osjetile su se ponegdje u pojedinim fazama razvoja i izazvale stagnaciju a time, kako su nas obavjestili pojedini ratari, izazvale pojedine manje bolesti“, kaže Kastrati posebno obrativši pažnju na pšenicu koja je ovdje dominantna kultura jesenas zasejana na više od 4.200 hektara.
“Kod nje nemamo štete. Nije bilo velikih vjetrova i niske temperature nisu joj nanijele veliku štetu i ako u ovoj završnoj fazi pšenici i ostalim strnim žitima, kao što je raž, ječam i ovas trebaju visoke temperature. Mi vršimo pripreme za žetvu koja treba da počne početkom jula, dakle za oko dvije nedelje” – završava Jakup Kastrati, službenik u opštinskom direktorijatu za poljoprivredu.
Prizrensko polje i ako se u posljednjih nekoliko decenija, a nakon rata pogotovu, dosta zauzima i koristi za izgradnju objekata za različitu namjenu, počevši od stanovanja do biznisa, još uvijek pruža skoro idealne uslove za poljoprivredu. Raduje i činejnica da se mnogi domaćini nakon određene stagnacije ponovo odlučcuju da obrađuju svoja imanja. Osim pšenice i kukuruza , najčešće se seju razne vrste povrća što se i osjeca na ovdašnjim pijacama.
