“Nealbanske zajednice u Prizrenu su zakonski dobro zaštićene, ali je to u praksi malo drugačije. Predstavnici bošnjačke, srpske, turske i RAE zajednice zato apeluju na nadležne da se zakon i Ustav Kosova dosljedno sprovodi i u praksi” - tako bi se ukratko mogao glasiti zaključak Okruglog stola Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda pod nazivom ”Promocija manjinskih prava na Kosovu”, održanog u sedištu prizrenske opštine.
Refik Kasi je izneo tri problema sa kojima se susreće bošnajčka zajednica u dijelu prizrenske Župe i Gore. Prvi je nemogućnost praćenja RTK.
„Nemamo emisije iz oblasti kulture, sporta, obarzovanja... Prema nama su se ponašali diskriminatorski dok nam nije ukinuta pretplata od tri i po eura sa računa za struju. U visokoškolskom obarzovanju nemamo puno izbora osim na Edukativnom fakultetu u Prizrenu i Fakultetu za biznis u Peći .. U Župi, oazi mira i odmora, ako se ovako nastavi sa divljom gradnjom napravićemo ceo kraj deponijom... „
Berhil Šasivari, predsjednik NVO „Sofra“ kaže da su predstavnci bošnjačke zajednice u predhodnom mandatu učestvovali na mnogim tenderima. Međutim, ni jedan nisu dobili.
„Ekonomksi zakoni su jasni, ponuda, potražnja i konkurencije. Ali skeptičan sam o dodeli našim predstavnicima. Priverdni subjekti i zajednica koja redovno plaća takse i poreze državi izgubila je motivaciju za učešćem na tenderima uz jednu žalosnu konstataciju – da sami sebi izgledamo smješni. Svima je jasno koliko za privredne subjekte znači dobijanje tendera“.
Erdžan Špat, doskorašnji podpredsjednik opštine iz redova turske zajednice kazao je da predstavnici manjinskih zajednica ovdje imaju neka prava možda i veća nego u EU.
„Pripadnici turske zajednice, primjera radi, na osnovu važećeg zakona mogu da dobiju dokumenta na maternjem jeziku, ali to nije slučaj. Do sada je bio problem i opštinski logo, dok Ustavni sud nije rekao svoje i skupštinsku odluku proglasio neustavnom“ – rekao je između ostalog gopsodin Špat.
Nedžip Menekše iz romske zajednice je pomenuo slučaj kolektivnog isključenje struje između ostalog i njegovim sunarodnicima i kako u pojedinim naseljima već pet dana nemaju struju.
„Znamo da je minisatrstvo za zajednice i povratak potpisalo sporazum sa Njemačkom o povratku u domovinu. Po tom spoprazumu samo u mom naselju vratilo se desetoro mladih. Oni nisu ni na nebu ni na zemlji. Albanski neznaju. Iako im je obećano puno toga na osnovu sporazuma, ništa im nije ispunjeno. Šta će i kako dalje – to ni sami neznaju, a najavljuju se nove deporatcije“.
Prizrenska opština trenutno broji oko 230 hiljada stanovnika. Od toga blizu 10 procenata su Bošnjaci, oko sedam Turci, šest odsto pripadnici RAE zajednice i 0.03 odsto Srbi.
