Mnogi imigranti sa Kosova koji žive u različitim zemljama svijeta, već su došli na odmor na Kosovu. Tokom ove sezone i trgovine, bilo da su uslužne djelatnosti, male prodavnice ili trgovački centri već su produžili radno vrijeme do kasno poslije ponoći.
U međuvremenu, na ulicama se vide vozila sa registracijama različitih zemalja svijeta.
Neki od imigranata kažu da ne štede novac dok su na Kosovu za ljetnji odmor, zbog, kako oni kažu, što cijele godine štede za ove dane.
Jedna od njih je Blerta Ademi iz Mitrovice, koja već 16 godina živi u Njemačkoj. Ona kaže da najveći iznos novca troši po raznim lokalima, koji su, prema njenim riječima, vrlo atraktivni i posjećeni.
"Ja uglavnom trošim po lokalima, izlazim da se provedem, da se sastanem sa rođacima, prijateljima, prijateljicama. Hrana mi se čini skupom, jer su ovdje plate veoma male, a ljudi su bez posla. Za mene nije skupo, ali za ostale mislim da jeste", rekla je Blerta.
Što se tiče načina trošenja novca Kosovara koji žive u dijaspori, poznavaoci ovog područja kažu da postoji generacijska razlika između mladih i onih starijih.
Naim Gashi je za Radio Slobodna Evropa rekao je da dok starije generacije pokušavaju da investiraju u stambenim objektima, mladi troše svoj novac na luksuzne stvari.
"Uglavnom, oni koji su migrirali prije i početkom 90-ih, oni su orijentisani da svoju štednju ulože u poboljšanje kvalitete života njihovih porodica ovdje (na Kosovu) i inostranstvu. Ali, mladi ljudi troše više na luksuzna vozila, više ulažu u svadbe, razna porodična slavlja, ali i u razne restorane i hotele", kazao je Gashi.
Dolaskom migranata na Kosovu primjećuje se finansijsko oživljavanje, kaže i Elbasan Morina, šef nevladine organizacije Institut za menadžment i razvoj, organizacije koja je pripremila nekoliko projekata za dijasporu.
Ali čak i Morina kaže da trošenje novca dijaspore je fokusirano na dnevnu potrošnju i opšte usluge.
"Nastavlja se trend trošenja novca dijaspore u dnevnu potrošnju, koliko god oni borave na Kosovu - uglavnom u ugostiteljstvu, dnevnom turizmu, troškove za renoviranje ili izgradnju stambenih objekata i druge usluge. Već smo svjedoci i vidimo da postoji vrlo veliki trend veza, porodičnih veselja i brakova", kaže Morina za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, stručnjak Naim Gashi kaže da fenomen koji se već vidi je smanjenje interesa nove generacije imigranata da odmore provode na Kosovu.
"To je zato što troškovi njihovog boravka na Kosovu su gotovo jednaki troškovima odmora u Španiji, Sjedinjenim Državama ili u Sjevernoj Africi. Razlog više koji udaljava našu dijasporu da što više provodi odmor na Kosovu, su također skupe cijene avionskih karata, što znači da im je transport veoma skup. Zatim problemi koje imaju na graničnim prijelazima prema Kosovu, duge kolone vozila i čekanja od po nekoliko sati", procjenjuje Gashi.
Osim troškova koje imigranti čine tokom odmora na Kosovu, najveći broj njih, svake godine pošalje doznake članovima porodice. Kosovo se smatra kao jednom od zemalja s najvećim iznosom doznaka, ali u većini slučajeva ove se doznake koriste za potrošnju i troškove porodice.
Prema zvaničnim podacima, više od pola milijarde eura je iznos doznaka koje godišnje pristignu na Kosovo. Samo u prvom kvartalu ove godine, prema navodima iz najnovijeg izvještaja Centralne banke Republike Kosova, doznake z inostranstva su dostigle iznos od 130.8 miliona eura.
Od tih 20.9 miliona eura je na Kosovu došlo preko komercijalnih banaka koje posluju u zemlji; 54.6 miliona preko agencija za transfer sredstava, doki 46.3 miliona eura pristiglo drugim kanalima.
Najveći iznos sredstava je pristiglo iz Njemačke, zatim Švicarske, Italije i Austrije.
Neki od imigranata kažu da ne štede novac dok su na Kosovu za ljetnji odmor, zbog, kako oni kažu, što cijele godine štede za ove dane.
Jedna od njih je Blerta Ademi iz Mitrovice, koja već 16 godina živi u Njemačkoj. Ona kaže da najveći iznos novca troši po raznim lokalima, koji su, prema njenim riječima, vrlo atraktivni i posjećeni.
"Ja uglavnom trošim po lokalima, izlazim da se provedem, da se sastanem sa rođacima, prijateljima, prijateljicama. Hrana mi se čini skupom, jer su ovdje plate veoma male, a ljudi su bez posla. Za mene nije skupo, ali za ostale mislim da jeste", rekla je Blerta.
Što se tiče načina trošenja novca Kosovara koji žive u dijaspori, poznavaoci ovog područja kažu da postoji generacijska razlika između mladih i onih starijih.
Naim Gashi je za Radio Slobodna Evropa rekao je da dok starije generacije pokušavaju da investiraju u stambenim objektima, mladi troše svoj novac na luksuzne stvari.
"Uglavnom, oni koji su migrirali prije i početkom 90-ih, oni su orijentisani da svoju štednju ulože u poboljšanje kvalitete života njihovih porodica ovdje (na Kosovu) i inostranstvu. Ali, mladi ljudi troše više na luksuzna vozila, više ulažu u svadbe, razna porodična slavlja, ali i u razne restorane i hotele", kazao je Gashi.
Dolaskom migranata na Kosovu primjećuje se finansijsko oživljavanje, kaže i Elbasan Morina, šef nevladine organizacije Institut za menadžment i razvoj, organizacije koja je pripremila nekoliko projekata za dijasporu.
Ali čak i Morina kaže da trošenje novca dijaspore je fokusirano na dnevnu potrošnju i opšte usluge.
"Nastavlja se trend trošenja novca dijaspore u dnevnu potrošnju, koliko god oni borave na Kosovu - uglavnom u ugostiteljstvu, dnevnom turizmu, troškove za renoviranje ili izgradnju stambenih objekata i druge usluge. Već smo svjedoci i vidimo da postoji vrlo veliki trend veza, porodičnih veselja i brakova", kaže Morina za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, stručnjak Naim Gashi kaže da fenomen koji se već vidi je smanjenje interesa nove generacije imigranata da odmore provode na Kosovu.
"To je zato što troškovi njihovog boravka na Kosovu su gotovo jednaki troškovima odmora u Španiji, Sjedinjenim Državama ili u Sjevernoj Africi. Razlog više koji udaljava našu dijasporu da što više provodi odmor na Kosovu, su također skupe cijene avionskih karata, što znači da im je transport veoma skup. Zatim problemi koje imaju na graničnim prijelazima prema Kosovu, duge kolone vozila i čekanja od po nekoliko sati", procjenjuje Gashi.
Osim troškova koje imigranti čine tokom odmora na Kosovu, najveći broj njih, svake godine pošalje doznake članovima porodice. Kosovo se smatra kao jednom od zemalja s najvećim iznosom doznaka, ali u većini slučajeva ove se doznake koriste za potrošnju i troškove porodice.
Prema zvaničnim podacima, više od pola milijarde eura je iznos doznaka koje godišnje pristignu na Kosovo. Samo u prvom kvartalu ove godine, prema navodima iz najnovijeg izvještaja Centralne banke Republike Kosova, doznake z inostranstva su dostigle iznos od 130.8 miliona eura.
Od tih 20.9 miliona eura je na Kosovu došlo preko komercijalnih banaka koje posluju u zemlji; 54.6 miliona preko agencija za transfer sredstava, doki 46.3 miliona eura pristiglo drugim kanalima.
Najveći iznos sredstava je pristiglo iz Njemačke, zatim Švicarske, Italije i Austrije.
