Nova vlada Kosova trebalo bi da se formira najkasnije do početka oktobra. U nju bi zajedno sa postizbornom koalicijom Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo, trebalo da uđu i Pokret Samoopredjeljenje, Srpska lista i predstavnici svih manjina.
Samoopredeljenje bi moglo da bude zamjenjeno Thaçijevom PDK samo pod jakim pritiskom međunarodne zajednice - najavljuje za Danas politički analitičar Fatmir Sheholli.
Sheholli kaže da postoji "scenario" po kome bi Priština trebalo da se izvuče iz postizborne političke krize. Prema pisanju prištinskih medija, u Ustavnom sudu Kosova 21. avgusta trebalo bi da se održi javno saslušanje obje strane u vezi sa zahtjevom PDK da se ispita zakonitost izbora lidera LDK Ise Mustafe za predsjednika Skupštine. Ustavni sud je privremeno suspendovao Mustafin izbor i konstituisanje kosovskog parlamenta. Iako je Sud ranije najavio da će se izjasniti do 18. septembra, mediji tvrde da se taj rok pomjera za 25. avgust.
Sheholli očekuje da se predsjednik Skupštine Kosova ponovo bira i da Isa Mustafa ponovo bude izabran. Prema Shehollijevim riječima, koji dan kasnije predsjednica Kosova Atifete Jahjaga trebalo bi da mandat za formiranje nove vlade povjeri Hashimu Thaçiju, čija je stranka pobjedila na posljednjim kosovskim parlamentarnim izborima. Sheholli smatra da Thaçi neće moći da za 15 dana formira vladu, jer "nijedna stranka ne želi koaliciju sa PDK u trenutku kad se 10 njenih funkcionera nalazi na spisku američkog tužioca Clinta Williamsona".
Prema toj "varijanti", poslije Thaçijevog neuspjeha, Jahjaga će tražiti da je kandidat postizborne koalicije "ubjedi da može sa obezbjedi skupštinsku većinu od 61 poslanika". Drugi mandatar ima zakonski rok od 10 dana da formira vladu, u suprotnom ići će se na nove parlamentarne izbore. Nove izbore za sada zagovara samo lider Alijanse za novo Kosovo Behgjet Pacolli, koji je, kako se priča po Prištini, blizak Thaçiju.
Drugi mandatar najverovatnije će biti lider AAK Ramush Haradinaj, koji, kako se priča po Prištini, ima želju da se vrati na mjesto premijera sa kog je 2005. morao dobrovoljno da ode pred Haški tribunal, a koji ga je sedam godina kasnije u ponovljenom procesu 2012. po drugi put oslobodio otužbi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata, zločinački poduhvat mučenje civila u logoru Jablanica. U Prištini ga je po povratku iz Haga prije šest godina, sa vatrometom i crvenim tepihom, dočekao lično sada odlazeći premijer Hashim Thaçi, čiju treću vladu opozicija, za sada, uporno odbija.
Samoopredjeljenje je tokom vikenda saopštilo da je odbilo Thaçijevu ponudu da za ulazak u vladu sa PDK dobije mjesto premijera i šest ministarstava. Pokret je, kako procjenjuju pojedini politički krugovi u Prištini, poslije Williamsonovog izvještaja, dobio novi politički manevarski prostor, tako da se očekuje da postizborna koalicija napravi kompromis sa Samoopredjeljenjem, koje je u startu tražilo šest ministarskih mjesta i glavnu riječ u pregovorima s Beogradom. Ahmet Isufi, funkcioner AAK, najavio je da će postizborna koalicija nastaviti pregovore sa Samoopredjeljenjem poslije odluke Ustavnog suda.
Shpend Ahmeti, član UO Samoopredjeljenja i gradonačelnik Prištine, izjavio je da ovaj pokret ulazak u vladu Kosova sada uslovljava prekidom dijaloga Beograda i Prištine. Ahmeti smatra da dosadašnji tok pregovora nije bio pravedan i ravnopravan, za njega je "problematičan stav Srbije prema Kosovu", a nema povjerenja ni u najavljeni specijalni sud za zločine OVK.
Danasovi izvori u diplomatskim krugovima ne isključuju mogućnost da će Thaçi učiniti sve da uđe u široku albansku koaliciju i da bi u tome mogao da računa i na podršku dijela međunarodne zajednice. Mnogi procjenjuju da bi to mogao da bude "tihi rat" između SAD i Njemačke, a ne isključuje se ni eventualno miješanje Rusije, koja posjeduje dokaze o zločinima OVK. Kako se spekuliše, Thaçi bi u slučaju da PDK uđe u vladu premijersko mjesto prepustio Haradinaju, mada se ne isključuje ni mogućnost da, ukoliko se njih dvojica dogovore, lider PDK, kad se za to steknu okolnosti, zamjeni Jahjagu na mjestu predsjednika Kosova.
Sheholli kaže da postoji "scenario" po kome bi Priština trebalo da se izvuče iz postizborne političke krize. Prema pisanju prištinskih medija, u Ustavnom sudu Kosova 21. avgusta trebalo bi da se održi javno saslušanje obje strane u vezi sa zahtjevom PDK da se ispita zakonitost izbora lidera LDK Ise Mustafe za predsjednika Skupštine. Ustavni sud je privremeno suspendovao Mustafin izbor i konstituisanje kosovskog parlamenta. Iako je Sud ranije najavio da će se izjasniti do 18. septembra, mediji tvrde da se taj rok pomjera za 25. avgust.
Sheholli očekuje da se predsjednik Skupštine Kosova ponovo bira i da Isa Mustafa ponovo bude izabran. Prema Shehollijevim riječima, koji dan kasnije predsjednica Kosova Atifete Jahjaga trebalo bi da mandat za formiranje nove vlade povjeri Hashimu Thaçiju, čija je stranka pobjedila na posljednjim kosovskim parlamentarnim izborima. Sheholli smatra da Thaçi neće moći da za 15 dana formira vladu, jer "nijedna stranka ne želi koaliciju sa PDK u trenutku kad se 10 njenih funkcionera nalazi na spisku američkog tužioca Clinta Williamsona".
Prema toj "varijanti", poslije Thaçijevog neuspjeha, Jahjaga će tražiti da je kandidat postizborne koalicije "ubjedi da može sa obezbjedi skupštinsku većinu od 61 poslanika". Drugi mandatar ima zakonski rok od 10 dana da formira vladu, u suprotnom ići će se na nove parlamentarne izbore. Nove izbore za sada zagovara samo lider Alijanse za novo Kosovo Behgjet Pacolli, koji je, kako se priča po Prištini, blizak Thaçiju.
Drugi mandatar najverovatnije će biti lider AAK Ramush Haradinaj, koji, kako se priča po Prištini, ima želju da se vrati na mjesto premijera sa kog je 2005. morao dobrovoljno da ode pred Haški tribunal, a koji ga je sedam godina kasnije u ponovljenom procesu 2012. po drugi put oslobodio otužbi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata, zločinački poduhvat mučenje civila u logoru Jablanica. U Prištini ga je po povratku iz Haga prije šest godina, sa vatrometom i crvenim tepihom, dočekao lično sada odlazeći premijer Hashim Thaçi, čiju treću vladu opozicija, za sada, uporno odbija.
Samoopredjeljenje je tokom vikenda saopštilo da je odbilo Thaçijevu ponudu da za ulazak u vladu sa PDK dobije mjesto premijera i šest ministarstava. Pokret je, kako procjenjuju pojedini politički krugovi u Prištini, poslije Williamsonovog izvještaja, dobio novi politički manevarski prostor, tako da se očekuje da postizborna koalicija napravi kompromis sa Samoopredjeljenjem, koje je u startu tražilo šest ministarskih mjesta i glavnu riječ u pregovorima s Beogradom. Ahmet Isufi, funkcioner AAK, najavio je da će postizborna koalicija nastaviti pregovore sa Samoopredjeljenjem poslije odluke Ustavnog suda.
Shpend Ahmeti, član UO Samoopredjeljenja i gradonačelnik Prištine, izjavio je da ovaj pokret ulazak u vladu Kosova sada uslovljava prekidom dijaloga Beograda i Prištine. Ahmeti smatra da dosadašnji tok pregovora nije bio pravedan i ravnopravan, za njega je "problematičan stav Srbije prema Kosovu", a nema povjerenja ni u najavljeni specijalni sud za zločine OVK.
Danasovi izvori u diplomatskim krugovima ne isključuju mogućnost da će Thaçi učiniti sve da uđe u široku albansku koaliciju i da bi u tome mogao da računa i na podršku dijela međunarodne zajednice. Mnogi procjenjuju da bi to mogao da bude "tihi rat" između SAD i Njemačke, a ne isključuje se ni eventualno miješanje Rusije, koja posjeduje dokaze o zločinima OVK. Kako se spekuliše, Thaçi bi u slučaju da PDK uđe u vladu premijersko mjesto prepustio Haradinaju, mada se ne isključuje ni mogućnost da, ukoliko se njih dvojica dogovore, lider PDK, kad se za to steknu okolnosti, zamjeni Jahjagu na mjestu predsjednika Kosova.
