Pokret "Samoopredjeljenje" ulazak u Vladu Kosova uslovljava prekidom dijaloga Beograda i Prištine, zato što, kako tvrdi gradonačeknik Prištine i član Upravnog odbora pokreta Shpend Ahmeti, dosadašnji tok nije bio pravedan i ravnopravan.
"Taj dijalog nije dobar za Kosovo jer podiže podijelu na viši nivo i uspostavlja zidove između građana. Za "Samoopredjeljenje" je mnogo važnije da imate posao, nego da li ste Albanac ili Srbin“, izjavio je Ahmeti u emisiji "Razgovor" RTK2.
Po njemu, veliki problem je i stav Srbije prema Kosovu.
"Jedan od uslova je i da Beograd preuzme odgovornost za dešanja tokom 90-tih godina na Kosovu. Mi smo za to da se dijalog Priština-Beograd preusmjeri na diajlog Priština - Srbi sa Kosova. To je jedini način da stvorimo mjesto sa najvišim životnim standadima. Na postizbornoj koalciji je da prihvati uslove "Srpske", ili "Samoopredjeljenja", navodi Ahmeti.
"Ako pričam kao gradonačelnik, Vlada nam je potrebna što prije, jer je otežano funkcionisanje opština, ali ako pričam u ime "Samoopredjeljenja", mi smo smanjili uslove, kojih je sada pet. Ako ih prihvate, mi ćemo ući u Vladu, izjavio je on.
Gradonačelnik Prištine nema povjerenja u rad Suda za ratne zločine počinjene na Kosovu, koji bi sa radom trebalo da počne 2015. godine.
"Kosovo je trebalo da forimira Sud za ratne zločine, jer se ne mogu minimalizovati zločini Srbije i ono što je uradila. Izvještaj kaže da će protiv 10 Albanaca biti podignuta optužnica. Ne stidim se, ako je neko od Albanaca čino zločine mora i da odgovara za njih, ali to ne znači da se mogu izjednačiti sa zločinima koje su činili Srbi, jer su to radili organizovano", ističe Ahmeti.
Da li će Srbija prihvatiti nezavisnost Kosova, za Shpenda Ahmetija je veoma važno pitanje, jer od toga, kaže on, zavisi i normalizacija odnosa Beograda i Prištine kao susjeda.
Novi Zakon o legalizaciji predviđa da se do decembra popišu svi nelegalno izgrađeni objekti, kako bi do juna slijedeće godine mogli da se legalizuju, ili će u suprotnom biti porušeni, podsjeća Ahmeti i tvrdi da je pravoslavni hram Svetog Spasa u Prištini za mnoge Albance simbol Miloševićevog režima, te da je pitanje hrama političko.
"Niko ne treba da bude privilegovan, ali ni da bude diskirminisan, ne pravimo razliku ni kada su u pitanju religiozni objekti, jer smo rušili i objekte islamske zajednice. U toku je sudski poces sa Katoličkom crkvom, vezano za prodavnice u blizini katedrale. Ako nakon javne rasprave bude donesena odluka da ostanu, ostaće tu, ali to nije dio kulturne baštine”, navodi gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti.
