Postizborna politička kriza, izvještaj glavnog tužioca Clinta Wiiliamsona, kao i rast vjerskog ekstremizma glavni su izazovi sa kojima se suočava Kosovo ovog ljeta.
Porast vjerskog ekstremizma i izjave radikalnih islamista sa Kosova koji se od 2012. u Siriji bore za stvaranje islamske države je posao za tužilašvo Kosova i tu Vlada Kosova ne može puno toga da uradi, izjavio je za RTK2 savjetnik premijera Ardian Arifaj i dodao da je Vlada pripremila zakon protiv učešća građana u ratovima van Kosova.
"Ovaj zakon će to zabraniti, već je prošao prvo glasanje u Skupštini Kosova, ali zbog izbora čeka novu Skupštinu, da bi se za taj zakon glasalo u Skupštini i da bi počelo sprovođenje zakona."
Nacrt zakona o zabrani pridruživanja oružanim sukobima van Kosova reguliše organizaciju, regrutovanje, finasiranje, podsticanje, rukovođenje ili obuku osoba za učešće u raznim stranim formacijama, a predviđene kazne za kršenje ovog zakona kreću se od tri do pet godina zatvora.
Kometarišući izvještaj glavnog tužioca EULEX-a za ratne zločine na Kosovu koje su počinili pripadnici OVK, Clinta Williamsona, savjetnik premijera je kazao da će Vlada Kosova i ubuduće sarađivati sa timom istražitelja, kao i sa specijalnim sudom za ratne zločine po njegovom formiranju. Arifaj ne očekuje ništa konkretno oko formiranja Vlade prije septembra.
"Dok Ustavni sud ne da odgovor na pitanje koje je PDK podnio sudu neće biti pomaka ni u osnivanju nove Skupštine, a to znači ni u osnivanju nove Vlade."
Politički analitičar Dukagjin Gorani ističe da je formiranje specijalnog suda za ratne zločine društvena i politička neophodnost.
"Smatram da će kosovska skupština biti dosta jasna i dosta brza i u smislu izglasavanja potrebnih zakona preko kojih će se taj sud i oformiti."
Može doći do malog odugovlačenja čitavog procesa oko specijalnog suda, ali njegovo formiranje svakako nije dovedeno u pitanje, tvrdi Gorani.
"To je naravno prioritet i ja smatram da je čitava politička scena na Kosovu ubjeđena i da je svijesna toga i ne vjerujem da može da dođe do trenutaka ili situacije u kojoj se nešto važno ne može izglasati preko javnih institucija kao što je Skupština."
Dukagjin Gorani smatra da je Kosovo uveliko u parlamentarnoj i državnoj krizi koja će potrajati naredna dva, tri mjeseca.
"Smatram da ćemo proći čitavi septembar dok ne dobijemo nešto što će biti samoodrživo, što će biti funkcionalno pošto je Kosovu veoma potrebna Vlada koja će biti funkcionalna, ali takođe i reformistička."
"Moramo da stvorimo institucije koje su za nas važne, ali i koje su održive, naglašava Gorani. Cio proces treba da protekne bez međunarodne intervencije pošto situacija na Kosovu nije dramatična", zaključuje politički analitičar Dukagjin Gorani.
"Ovaj zakon će to zabraniti, već je prošao prvo glasanje u Skupštini Kosova, ali zbog izbora čeka novu Skupštinu, da bi se za taj zakon glasalo u Skupštini i da bi počelo sprovođenje zakona."
Nacrt zakona o zabrani pridruživanja oružanim sukobima van Kosova reguliše organizaciju, regrutovanje, finasiranje, podsticanje, rukovođenje ili obuku osoba za učešće u raznim stranim formacijama, a predviđene kazne za kršenje ovog zakona kreću se od tri do pet godina zatvora.
Kometarišući izvještaj glavnog tužioca EULEX-a za ratne zločine na Kosovu koje su počinili pripadnici OVK, Clinta Williamsona, savjetnik premijera je kazao da će Vlada Kosova i ubuduće sarađivati sa timom istražitelja, kao i sa specijalnim sudom za ratne zločine po njegovom formiranju. Arifaj ne očekuje ništa konkretno oko formiranja Vlade prije septembra.
"Dok Ustavni sud ne da odgovor na pitanje koje je PDK podnio sudu neće biti pomaka ni u osnivanju nove Skupštine, a to znači ni u osnivanju nove Vlade."
Politički analitičar Dukagjin Gorani ističe da je formiranje specijalnog suda za ratne zločine društvena i politička neophodnost.
"Smatram da će kosovska skupština biti dosta jasna i dosta brza i u smislu izglasavanja potrebnih zakona preko kojih će se taj sud i oformiti."
Može doći do malog odugovlačenja čitavog procesa oko specijalnog suda, ali njegovo formiranje svakako nije dovedeno u pitanje, tvrdi Gorani.
"To je naravno prioritet i ja smatram da je čitava politička scena na Kosovu ubjeđena i da je svijesna toga i ne vjerujem da može da dođe do trenutaka ili situacije u kojoj se nešto važno ne može izglasati preko javnih institucija kao što je Skupština."
Dukagjin Gorani smatra da je Kosovo uveliko u parlamentarnoj i državnoj krizi koja će potrajati naredna dva, tri mjeseca.
"Smatram da ćemo proći čitavi septembar dok ne dobijemo nešto što će biti samoodrživo, što će biti funkcionalno pošto je Kosovu veoma potrebna Vlada koja će biti funkcionalna, ali takođe i reformistička."
"Moramo da stvorimo institucije koje su za nas važne, ali i koje su održive, naglašava Gorani. Cio proces treba da protekne bez međunarodne intervencije pošto situacija na Kosovu nije dramatična", zaključuje politički analitičar Dukagjin Gorani.
