(1).jpg)
Ekološka parija Kosova je veoma zabrinuta kada je u medijima objavljen tekst u listu "Gazeta Express" koji govori o skrivenom UN izvještaju o posljedicama bombardovanja bivše Jugoslavije. U tekstu stoji da su Ujedinjene nacije sakrile od javnosti izvještaj šefa misije za prostorni program UN Bakaryja Kantea u kome se kaže da je NATO 1999. godine, tokom bombardovanja, bacio na Kosovo blizu deset tona osiromašenog uranijuma.
Da opasnost bude veća, izvještaj ide dalje objašnjavajući da se bombardovanje NATO snaga desilo u vremenu setve, a osiromašeni uranijum je uticao na kvalitet vazduha, zemlje i vode, što je rezultiralo posljedicama u lancu ishrane. Kao posljedica toga buduće generacije su izložene povećanju broja oboljelih od raka, leukemije, abortusa, deformacija novorođenih beba, naveo je u svom tekstu "Express".
Dio izvještaja šefa komisije OUN Bakaryja Kantea 1999. godine o užasnim posljedicama bombardovanja nikada nije javno objavljen. Dijelovi tog izvještaja su, ipak, dospjeli u javnost zahvaljujući nezavisnom američkom novinaru Robertu Jamesu Parsonsu.
"U to vrijeme sprovedena je strašna kampanja u medijima da bi se sakrile katastrofalne posljedice bombardovanja i opravdao napad na Jugoslaviju", rekao je Parsons i dodao: "Tim UNEP je, dok je još trajalo bombardovanje, sastavio preliminarni izvještaj o humanitarnoj katastrofi koji je izazvalo bombardovanje osiromašenim uranijumom, ali taj izvještaj nikada nije zvanično objavljen. Kada sam ga ja objavio u novinama, i sam sam trpio velike pritiske zbog toga. U to vrijeme još je bilo živo sjećanje na posljedice koje su američki vojnici trpjeli zbog korišćenja uranijumske municije u Zalivskom ratu. NATO ni po koju cijenu nije htio da dozvoli da se govori o osiromašenom uranijumu u Evropi".
NATO je, prema Parsonsovim riječima, pokušao da spriječi Ujedinjene nacije da poslije rata pošalju tim istraživača u Srbiju. Na kraju, napravljen je kompromis - ekipa Ujedinjenih nacija je došla u Srbiju, ali nigdje nisu išli bez pratnje NATO vojnika. Taj drugi izvještaj objavljen je 2001. godine.
"Vodili su ih isključivo na mjesta na kojima nije korišćena uranijumska municija ili na lokacije koje su prije toga očistili. Izvještaj koji je poslije toga sastavljen je besmislen", rekao je tada Parsons. "Zapadni mediji se tim problemom gotovo uopšte nisu bavili.
Međutim, kod službenika i vojnika koji su poslije bombardovanja poslati na Kosovo svijest o opasnosti od radijacije izazvane posijanim uranijumom i te kako je postojala. Parsons je naveo primjer holandskih vojnika koji su upozoreni da na Kosovu ne jedu ništa van vojnih baza u kojima su im služili uvezenu hranu.
Na osnovu ovoga teksta, Ekološka partija Kosova, traži od institucija Kosova da hitno podigne ovo pitanje na najviše instance u Evropskoj uniji, kako bi se poduzele hitne i efikasne mjere radi eliminisanja ili ublažavanja ovog izuzetno opasnog fenomena za zdravlje stanovništva Republike Kosovo.
"Samo da ih podsjetim, Ekološka partija Kosova je na mnogim konferencijama za štampu i na okruglim stolovima stotine puta zbog sumnje ukazivala na prisustvo osiromašenog uranijuma, također tražeći od državnih institucije da potvrdi prisustvo uranijuma na Kosovu. Nažalost, mnogim nepotrebnim slučajevima, oni su se pozabavili, a ovaj 'posao' nikada nisu ni pogledali", stoji u saopštenju potpisanim od strane Mr.sc. Arifa Krasniqija, predsjednika ove stranke, prenosi portal "Indeksonline".
Dio izvještaja šefa komisije OUN Bakaryja Kantea 1999. godine o užasnim posljedicama bombardovanja nikada nije javno objavljen. Dijelovi tog izvještaja su, ipak, dospjeli u javnost zahvaljujući nezavisnom američkom novinaru Robertu Jamesu Parsonsu.
"U to vrijeme sprovedena je strašna kampanja u medijima da bi se sakrile katastrofalne posljedice bombardovanja i opravdao napad na Jugoslaviju", rekao je Parsons i dodao: "Tim UNEP je, dok je još trajalo bombardovanje, sastavio preliminarni izvještaj o humanitarnoj katastrofi koji je izazvalo bombardovanje osiromašenim uranijumom, ali taj izvještaj nikada nije zvanično objavljen. Kada sam ga ja objavio u novinama, i sam sam trpio velike pritiske zbog toga. U to vrijeme još je bilo živo sjećanje na posljedice koje su američki vojnici trpjeli zbog korišćenja uranijumske municije u Zalivskom ratu. NATO ni po koju cijenu nije htio da dozvoli da se govori o osiromašenom uranijumu u Evropi".
NATO je, prema Parsonsovim riječima, pokušao da spriječi Ujedinjene nacije da poslije rata pošalju tim istraživača u Srbiju. Na kraju, napravljen je kompromis - ekipa Ujedinjenih nacija je došla u Srbiju, ali nigdje nisu išli bez pratnje NATO vojnika. Taj drugi izvještaj objavljen je 2001. godine.
"Vodili su ih isključivo na mjesta na kojima nije korišćena uranijumska municija ili na lokacije koje su prije toga očistili. Izvještaj koji je poslije toga sastavljen je besmislen", rekao je tada Parsons. "Zapadni mediji se tim problemom gotovo uopšte nisu bavili.
Međutim, kod službenika i vojnika koji su poslije bombardovanja poslati na Kosovo svijest o opasnosti od radijacije izazvane posijanim uranijumom i te kako je postojala. Parsons je naveo primjer holandskih vojnika koji su upozoreni da na Kosovu ne jedu ništa van vojnih baza u kojima su im služili uvezenu hranu.
Na osnovu ovoga teksta, Ekološka partija Kosova, traži od institucija Kosova da hitno podigne ovo pitanje na najviše instance u Evropskoj uniji, kako bi se poduzele hitne i efikasne mjere radi eliminisanja ili ublažavanja ovog izuzetno opasnog fenomena za zdravlje stanovništva Republike Kosovo.
"Samo da ih podsjetim, Ekološka partija Kosova je na mnogim konferencijama za štampu i na okruglim stolovima stotine puta zbog sumnje ukazivala na prisustvo osiromašenog uranijuma, također tražeći od državnih institucije da potvrdi prisustvo uranijuma na Kosovu. Nažalost, mnogim nepotrebnim slučajevima, oni su se pozabavili, a ovaj 'posao' nikada nisu ni pogledali", stoji u saopštenju potpisanim od strane Mr.sc. Arifa Krasniqija, predsjednika ove stranke, prenosi portal "Indeksonline".
