Odluka Ustavnog suda u vezi procedura za određivanje mandatara za formiranje nove vlade Kosova nakon vanrednih parlamentarnih izbora 8. juna, predstavlja dobru mogućnost za prevazilaženje krize i ponovnih izbora, ocjenjuju politički i pravni analitičari.
Fisnik Korenica iz Grupe za političke i pravne studije kaže da, na osnovu interpretacije suda, u prvom krugu mandat za formiranje vlade ima Demokratska partija Kosova Hashima Thaçija, kao partija sa najvećim brojem osvojenih glasova.
"U prvom slučaju, predsjednica Republike ima pasivnu poziciju. Najveća predizborna koalicija a koja istovremeno ima broj ili relativnu većinu poslanika u Skupštini, predložiće ime mandatara, i potom predsjednica taj prijedlog mandatira, ali ona ostaje po strani i bez uloge u izgradnje koncenzusa van prijedloga kojeg partija ili najveća predizborna koalicija podnese", kazao je Korenica.
Šira interpretacija o odluci Ustavnog suda data je prilikom drugog kruga određivanja mandatara, ukoliko pobjednička partija ne uspije da u prvom krugu osigura usvajanje Vade u Skupštini sa 61 glasom.
Korenica navodi da je u drugom slučaju uloga predsjednice aktivnija. Ona će se konsultovati sa političkim partijama, bez razlike, i onda sama procijeniti kome će dati drugi mandat za formiranje Vlade, a na osnovu njene percepcije.
U ovom slučaju, dodaje Korenica, predsjednica mora da se osigura da postoji jedan sporazum koji ima većinu, tako da drugi mandatar mora da garantuje najmanje 61 glas poslanika u Skupštini za formiranje Vlade.
"U drugom slučaju, Sud daje predsjednici diskreciju. Ova diskrecija ne daje pravo predsjednici da odredi ko je mandatar, već podrazumijeva da predsjednica izlazi na politički teren i aktivno traži grupu političkih partija koje su zajedno spremne da joj garantuju da imaju potreban broj glasova za formiranje Vlade, bez obzira koje su to partije, i bez ikakvih izuzetaka", kazao je Korenica.
Pitanje diskrecije koje je dato predsjednici u drugom slučaju prilikom određivanja mandatara komentariše i profesor Riza Smaka. U izjavi za RSE on kaže da je u ovom slučaju Ustavni sud donio političko rješenje ali koje zadovoljava sve strane.
"Smatram da je ovo mišljenje više političko nego što je ustavno, zato što Ustav ne precizira apsolutno predizborne ili postizborne koalicije, već samo koalicije. Ali, uzimajući u obzir nove okolnosti na Kosovu, smatram da je ovo dobro zato što su se zadovoljili zahtjevi i političke prilike", kazao je Smaka.
On dodaje da je Ustavni sud pomogao u izbjegavanju institucionalne krize, zato što ukoliko prva partija ne uspije da formira Vladu, onda drugom prilikom u obzir dolaze i druge partije i koalicije.
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga 19. juna zatražila je razjašnjenje od Ustavnog Suda u vezi mandatara buduće Vlade Kosova i njenih odgovornosti. Naročito je bilo diskutabilno ukoliko Vladu mogu da formiraju partije koje nisu pobjedile na izborima, kao što je slučaj postizborne koalicije LDK, AAK i Nisme, a koju je podržao i pokret Samoopredjeljenje.
Sada se čeka sertifikaciju izbornih rezultata, a nakon toga slijedi period od mjesec dana za zakazivanje konstitutivne sjednice novog saziva Skupštine.
Prvo se bira predsjedništvo Skupštine, a time se otvara mogućnost i predsjednici da dekretuje mandatara nove vlade. Proces usvajanja nove vlade se može ponoviti dva puta, a neuspjeh vodi u nove izbore.
