Srbija je dobila zeleno svijetlo za pristupne pregovore sa EU i mada se od najviših domaćih zvaničnika čuje da je riječ o velikoj pobjedi Beograda, u pregovaračkom okviru je ostala sporna klauzula da će Srbija morati prije ulaska u EU da parafira "pravno obavezujući sporazum o cjelovitoj normalizaciji odnosa sa Kosovom", drugim riječima - da prizna njegovu nezavisnost prije nego što postane članica EU.
Zaključak ministara EU o startu pregovora premijer Srbije Ivica Dačić je ocijenio kao "istorijski događaj za Srbiju koji su čekale mnoge generacije".
- Ponosan sam što je ova vlada uspela da ostvari taj istorijski cilj. Ovo je kraj jednog teškog početka - rekao je Dačić kome se, kao i Thaçiju, kako to prenose neki mediji, čak smiješi i Nobelova nagrada za mir. Navodno za njih već nedjeljama lobira američki kongresmen Eliot Engel iz Njujorka, jedan je od najvatrenijih članova albanskog kokusa. Njegov naum je, kažu, da dovede Dačića i Thaçija na uručenje nagrade kao premijere suverenih država, čime bi se "ozvaničilo" i priznanje Kosova.
U Beogradu se slavi odluka Brisela, a ono što zvaničnici predstavljaju velikim uspjehom je zamjena odrednice "puna" normalizacija odnosa Beograda sa Prištinom koju su tražile Njemačka i Velika Britanija navodno nešto blažom "sveobuhvatna".
Nezadovoljna Priština
Na odluku ministara uticao je izvještaj visoke predstavnice Catherine Ashton koja je u impresivne rezultate pregovora uvrstila i dogovor o ukidanju srpskih sudova i kancelarija tužilaštava na Kosovu i o integraciji osoblja u kosovsko pravosuđe. Izvještaj Ashtonove je, prema pisanju kosovskih medija, šokirao zvaničnu Prištinu, jer je ona u njega uključila neistine da bi Srbija po svaku cijenu dobila datum. Na to je medijima ukazao neimenovani zvaničnik kosovskih vlasti koji je izvještaj nazvao bacanjem prašine u oči. Mediji u Prištini konstatuju i da Kosovo nije dobilo nikakvu "nagradu".
Pobjedom se smatra i to što se pitanje Kosova neće naći u svim pregovaračkim poglavljima, kako su te dvije najjače članice EU tražile, već samo u poglavlju 35. Međutim, dodata je odrednica "u ranoj fazi pregovora" i navedeno da će Kosovo moći da se uključi i u druga poglavlja "u valjano opravdanim slučajevima".
Činjenica da su ušli elementi iz britansko-njemačkog non pejpera će, prema mišljenju profesora Fakulteta političkih nauka Predraga Simića pregovore učitniti vrlo neizvjesnim.
- To su četiri zahtjeva i to je sveobuhvatni sporazum kao uzajamno priznanje Srbije i Kosova. Dakle, biće riječi o statusu - rekao je za "Vesti" Simić i istakao da će se Kosovo nalaziti u gotovo svim poglavljima.
On je dodao da je izveštaj Ashtonove bio očekivano pozitivan, a premijer Dačić može sebi da čestita, "jer je uspio tamo gdje Zoran Đinđić nije".
Srbija, kako ukazuje analitičar Dušan Janjić, ima još dosta posla na pregovaračkoj platformi sa EU, pa iako to niko u Srbiji ne želi, datum početka pregovora mogao da bude pomjeren za 2. mart.
- Nemamo strategiju za Kosovo u okviru pregovaračke platforme sa EU, naši funkcioneri izgleda ne razumiju da su pregovori Dačić-Thaçi, o normalizaciji odnosa sa Prištinom u Briselu samo dio problema vezanih za Kosovo i njihovu primjenu kroz pregovaračka poglavlja - kaže za "Vesti" Janjić. On takođe ukazuje da će se Kosovo naći još u četiri do pet poglavlja. Dodaje da je srpska vlada upala u zamku kratkih rokova i loše pripreme i da još nema ni pregovaračku platformu o Kosovu koju treba da usaglasi sa EU u okviru pridruživanja Srbije ovoj zajednici.
Izvor: vesti-online.com
