Bez autonomije za Srbe

Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je za RTK2 izjavila da bi Srbija trebalo da prizna novostvorenu realnost na Kosovu, istakavši da Briselski sporazum vodi normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.

Predsjednica je izjavila da će Zajednica srpskih opština funkcionisati prema zakonima Kosova i da ona ne znači poseban nivo vlasti za Srbe.

Zajednica srpskih opština, koja je dio Briselskog sporazuma, prema riječima Jahjage ne donosi autonomiju Srbima već će regulisati saradnju među opštinama.

"To će biti onako kako je utvrđeno Ustavom i zakonima Kosova. To nije političko-teritorijalna autonomija i nije drugi ili treći nivo vlasti, već je saradnja među opštinama kako je predviđeno Ustavom i zakonima", izjavila je Jahjaga.

Zajednica srpskih opština će se, prema njenim riječima, baviti oblastima koje su u interesu građana kao što su ekonomija, prosvjeta, kultura, zdravstvo, infrastruktura, zaštita okoline. U tome će biti primjenjeni i standardi Evropske unije.

Kosovska predsjednica je ocjenila da su lokalni izbori važni za integraciju Srba i uspostavljanje vladavine zakona u opštinama, podsjetivši da su se po prvi put lokalni izbori održali na cijeloj teritoriji Kosova.

"Ovim izborima se biraju legalni i legitimni predstavnici građana, a na sjeveru to će biti i uspostavljanje vladavine zakona. Građani će biti oslobođeni od uticaja onih grupa koje su povezane sa krijumčarenjem i organizovanim kriminalom".

Ona je izjavila da se ovim izborima nastavlja integracija Srba sa sjevera u kosovsko društvo, onako kao što su već integrisane opštine južno od Ibra.

Prema njenoj ocjeni Briselski sporazumi imaju za cilj normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, poštovanje ustavnosti i zakonitosti na cijeloj teritoriji Kosova i "raspuštanje ilegalnih struktura".

"Sprovođenjem ovih sporazuma dobijaju svi, ni Kosovo ni Srbija ne gube ovim sporazumima".

"Raspustiće se strukture organizovanog kriminala i krijumčarenja, te grupe za koje mogu reći da su građane na sjeveru Kosova držale kao taoce više od 15 godina, će se suočiti sa pravdom", izjavila je ona.

Jahjaga je dodala da razgovori u Briselu nisu samo preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, već se bave i unapređenjem života građana.

"Dijalog nema drugu alternativu jer se svi problemi mogu riješiti putem procesa dijaloga, razgovora i sporazuma. To je naš jedini put koji će voditi normalizaciji odnosa između naše dvije države ali i doprineće njihovoj evropskoj agendi".

Jahjaga je rekla da je nezavisnot Kosova završeno pitanje i da neće biti promjene granica. Ona ističe da Kosovo ima garantovan teritorijalni integritet i suverenitet i važan je faktor mira i stabilnosti u regionu.

"Kosovo je proglasilo nezavisnost na osnovu volje građana Republike Kosova, a koja je u skladu sa međunarodnim zakonima, što je i definisano u Međunarodnom sudu pravde".

"U odnosu između Kosova i Srbije nema podjele ili otcjepljenja teritorija, nema razmjene teritorija i nema iseljavanja stanovnika".

Jahjaga je pozvala Srbiju da prizna realnost na Kosovu, jer kako kaže "to vodi ka dobrim regionalnim odnosima".

"Očekujemo da se ova novostvorena realnost koja je prihvaćena od svih zemalja regiona prihvati i od našeg susjeda Srbije, jer to nema drugu alternativu".

Predsjednica je rekla da se do sada više puta sastala sa predsjednkom Srbije Tomislavom Nikolićem u Briselu, uz posredovanje Catherine Ashton, ali i na drugim međunarodnim sastancima. Ona je najavila da će sljedeće godine uputiti zvaničan poziv predsjedniku Srbije za učešće na samitu predsjednika, na kome su do sada učestvovali predsjednici Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova.

"Ja planiram da uputim zvaničan poziv predsjednicima BiH i Srbije, kako bi se povećalo učešće svih zemalja na ovom forumu ili samitu, jer sve ove zemlje nisu ušle u EU, te ovakvi samiti doprinose evropskoj agendi svake države i doprinose saradnji između zemalja i izgradnji dobrosusjedskih odnosa".

"Na liderima je odgovornost da donose odgovorne odluke koje nas vode u budućnost".

Govoreći o procesu povratka Srba i drugih zajednica Jahjaga je rekla da je taj proces otežan zbog tranzicionih poteškoća u oblastima imovine, politike, ekononije. Institucije Kosova rade na stvaranju sigurnosne i političke klime za povratak svih raseljenih lica sa Kosova, kaže Jahjaga.

Povratak dodatno otežavaju i problemi koji tište sve građane kao što je nezaposlenost, ali da na proces pozitivno utiče formiranje novih opština kako je predviđeno procesom decentralizacije.

"Treba istaći da niko nije zadovoljan procesom povratka, ali mi radimo sve što je moguće da se formiraju uslovi za povratak i ja pozivam sve raseljene da se vrate na Kosovo, da budu dio procesa izgradnje naše zajedničke države".

Predsjednica je izrazila uvjerenje da će se uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine sprovesti izborna reforma, te da će u tim razgovorima biti uzeta u obzir i pitanja koja se odnose na rezervisana mjesta za manjine.