Najnovija hapšenja šest pripadnika pokreta "Muslimanski vjernici Tahvida i Džihada" na Kosovu pokazuje koliku opasnost na Balkanu predstavljaju radikalizovani borci koji se vraćaju sa sirijskog ratišta, komentarišu svjetski mediji. Zbog osnovane sumnje da su spremali terorističke napade, Kosovska policija uhapsila je šest pripadnika pokreta "Muslimanski vjernici Tavhida i Džihada". Neki od njih su učestvovali i u ratu u Siriji.
Sociolog religije Ismail Hasani smatra da je krajnje vrijeme da istražni organi i Ministarstvo unutrašnjih poslova "raščiste situaciju, utvrde o čemu se zapravo radi, ali i stepen odgovornosti nadležnih". Ipak, taj univerzitetski profesor ne smatra da je riječ o "uticaju islamskog fundamentalizma" - to je, po njemu, "preoštra kvalifikacija".
"Radi se o pojedinim, tzv. 'pogonima', u kojima se ljudi regrutuju po različitim osnovama. Očigledno je da se radi o veoma rafiniranom obliku djelovanja tih grupa koje su, nažalost, dio kosovskog društva", kaže profesor Hasani.
Najnovije hapšenje na Kosovu samo je još jedan u nizu primjera koji pokazuju koliku opasnost na Balkanu predstavljaju radikalizovani borci koji se vraćaju sa sirijskog ratišta. Samo sa Kosova, kako se nezvanično tvrdi, protiv sirijskog režima borilo se ili se bori njih između 100 i 150. Među njima je i Genc Selimi, jedan od šestorice uhapšenih, za koga se sumnja da je jedno vrijeme ratovao u Siriji. Nakon povratka na Kosovo, kako su prenijeli neki mediji, počeo je da prijeti pripadnicima nekih državnih institucija.
Mogući sukobi među muslimanima
Za mnoge, pa i profesora Hasanija, sve to je donekle očekivano. Nakon rata na Kosovu 1998-1999, osjetno je porastao broj onih koji islam praktikuju na način koji nije tradicionalan na tim prostorima: prepoznatljivi su po bradama i kratkim pantalonama, a žene po feredžama, neke, na primjer, kao u Pakistanu. Niko ne zna koliko ih tačno ima, ali se spominje čak i brojka od oko 50.000.
Sve veći broj kosovskih muslimana iz redova svih nacionalnih zajednica, uznemiren je zbog toga i u njima mnogi vide opasnost, koja bi čak mogla da izazove i neke moguće sukobe među muslimanima u budućnosti. Među njima je i Enver Baftiju, dugogodišnji imam i profesor historije iz Prizrena:
"Oni otvaraju put za podjelu i lošu budućnost u ovom dijelu Balkana. Mislim da je to loše za budućnost naše djece i omladine."
Zabrinut je i Florijan Çehaja, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije:
"Na osnovu dosadašnjeg iskustva smatram da naše institucije nisu ni približno spremne da u potpunosti stave pod kontrolu te grupe."
Bez političkih posljedica?
Petrit Selimi, zamjenik ministra spoljnih poslova Kosova, kaže da oni prate situaciju u Siriji i upozoravaju na eventualne posljedice po kosovske građane na tom području. Ali, podsjeća:
"Vlada i kosovski muftija jasno su rekli da oni nemaju šta da traže u Siriji. Znamo da tamo boravi mali broj Kosovara, koji su na različitim stranama. Tamo ima i ljudi iz Srbije, Bosne, Hrvatske, Makedonije, Albanije, sa Kosova, ali i iz cijele Evrope. Oni u Siriji ratuju zbog različitih motiva, od plaćeničkih do čisto ideoloških. Zato ne vjerujem da će se o Kosovu stvoriti drugačija slika od one koja postoji o drugim balkanskim i evropskim zemljama čiji građani, nažalost, učestvuju u sirijskoj tragediji."
Oglasilo se i predsjedništvo Islamske zajednice Kosova. Ono je u svom saopštenje osudilo prijetnje Kosovskoj policiji, kao i odlazak na sirijsko ratište:
"Narod Kosova podržava pravednu borbu sirijskog naroda, ali odlazak na sirijsko ratište u ime borbe za islam, ne samo da nema nikakve veze sa vjerskim principima, na šta se pozivaju pripadnici nekih nepoznatih organizacija, nego, na nesreću, produžava život Bashara al Asada i patnju sirijskog naroda."
Međutim, kako je prenijela kosovska televizija KTV, "sin muftije Naima Tërnave preko interneta je izjavio da se 'nosi mišlju da ide i ratuje u Siriji'."
"Radi se o pojedinim, tzv. 'pogonima', u kojima se ljudi regrutuju po različitim osnovama. Očigledno je da se radi o veoma rafiniranom obliku djelovanja tih grupa koje su, nažalost, dio kosovskog društva", kaže profesor Hasani.
Najnovije hapšenje na Kosovu samo je još jedan u nizu primjera koji pokazuju koliku opasnost na Balkanu predstavljaju radikalizovani borci koji se vraćaju sa sirijskog ratišta. Samo sa Kosova, kako se nezvanično tvrdi, protiv sirijskog režima borilo se ili se bori njih između 100 i 150. Među njima je i Genc Selimi, jedan od šestorice uhapšenih, za koga se sumnja da je jedno vrijeme ratovao u Siriji. Nakon povratka na Kosovo, kako su prenijeli neki mediji, počeo je da prijeti pripadnicima nekih državnih institucija.
Mogući sukobi među muslimanima
Za mnoge, pa i profesora Hasanija, sve to je donekle očekivano. Nakon rata na Kosovu 1998-1999, osjetno je porastao broj onih koji islam praktikuju na način koji nije tradicionalan na tim prostorima: prepoznatljivi su po bradama i kratkim pantalonama, a žene po feredžama, neke, na primjer, kao u Pakistanu. Niko ne zna koliko ih tačno ima, ali se spominje čak i brojka od oko 50.000.
Sve veći broj kosovskih muslimana iz redova svih nacionalnih zajednica, uznemiren je zbog toga i u njima mnogi vide opasnost, koja bi čak mogla da izazove i neke moguće sukobe među muslimanima u budućnosti. Među njima je i Enver Baftiju, dugogodišnji imam i profesor historije iz Prizrena:
"Oni otvaraju put za podjelu i lošu budućnost u ovom dijelu Balkana. Mislim da je to loše za budućnost naše djece i omladine."
Zabrinut je i Florijan Çehaja, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije:
"Na osnovu dosadašnjeg iskustva smatram da naše institucije nisu ni približno spremne da u potpunosti stave pod kontrolu te grupe."
Bez političkih posljedica?
Petrit Selimi, zamjenik ministra spoljnih poslova Kosova, kaže da oni prate situaciju u Siriji i upozoravaju na eventualne posljedice po kosovske građane na tom području. Ali, podsjeća:
"Vlada i kosovski muftija jasno su rekli da oni nemaju šta da traže u Siriji. Znamo da tamo boravi mali broj Kosovara, koji su na različitim stranama. Tamo ima i ljudi iz Srbije, Bosne, Hrvatske, Makedonije, Albanije, sa Kosova, ali i iz cijele Evrope. Oni u Siriji ratuju zbog različitih motiva, od plaćeničkih do čisto ideoloških. Zato ne vjerujem da će se o Kosovu stvoriti drugačija slika od one koja postoji o drugim balkanskim i evropskim zemljama čiji građani, nažalost, učestvuju u sirijskoj tragediji."
Oglasilo se i predsjedništvo Islamske zajednice Kosova. Ono je u svom saopštenje osudilo prijetnje Kosovskoj policiji, kao i odlazak na sirijsko ratište:
"Narod Kosova podržava pravednu borbu sirijskog naroda, ali odlazak na sirijsko ratište u ime borbe za islam, ne samo da nema nikakve veze sa vjerskim principima, na šta se pozivaju pripadnici nekih nepoznatih organizacija, nego, na nesreću, produžava život Bashara al Asada i patnju sirijskog naroda."
Međutim, kako je prenijela kosovska televizija KTV, "sin muftije Naima Tërnave preko interneta je izjavio da se 'nosi mišlju da ide i ratuje u Siriji'."
