Povećana migracija Kosovara prema zemljama zapadne Evrope u potrazi za azilom je uznemirujući fenomen, ocjenili su dužnosnici vladinih institucija i poznavaoci evropskih integracija. Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu, prema kojoj Evropska unija primjenjuje režim viza. Građani Kosova imaju mnogo poteškoća prilikom dobijanja viza, što im spriječava slobodno kretanje.
2013. godina je u početku od strane Vlade bila proglašena kao godina vizne liberalizacije, a ipak, kako stvari stoji ona neće biti godina liberalizacije.
Prema riječima zvaničnika u nevladinim organizacijama koji se bave pitanjem vizne liberalizacije, Kosovo će i dalje ostati najizoliranija država u Evropi u pogledu slobodnog kretanja u zonu Šengena.
Nedostatak rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije glavna je prepreka za Kosovo u procesu vizne liberalizacije, potvrdili su zvaničnici koji se bave ovim pitanjem.
Građani anketirani za Radio Slobodna Evropa, govore o mnogim postupcima i prikupljanju velikog broja dokumenata i poteškoćama prilikom dobijanja viza.
Blerta Ramadani, 27 godina, ekonomist po struci, kaže da odlazak u zemlje Evropske unije sa Kosova je veoma teško i procedure su veoma zamorne, te dodaje da se izdavanje viza od strane ambasada radi uz veliki broj prethodno obavljenih i ispunjenih procedura.
"Svaka ambasada ima svoje uslove koje predstavlja kao obavezni prilikom ispunjavanja. Ukoliko se uslovi ispune nije teško dobiti vizu, ali uslovi koji se postavljaju mladi ljudi rijetko mogu ispuniti. Razlozi su zato što se traži da posjeduješ ušteđen novac, dugoročni ugovor o radu, a kao što je poznato rijetko mladi ljudi imaju ušteđen novac u banci, zbog niskih plata i loših uslova. To je problem da se ispuni uslov koji se zahtjeva."
"Zna se da je i veliki broj mladih ljudi na Kosovu nezaposlen, te zbog toga je nesumnjivo nemoguće da dobiju vizu. Mene su dva puta odbijali, zbog toga što sam bila nezaposlena, iako sam ostala dokumenta imala, a posljednji put mi je njemačka ambasada izdala vizu nakon što sam se zaposlila", rekla je Ramadani.
U svom najnovijem izvještaju, Evropska komisija poziva Kosovo da poduzme konkretne korake u borbi protiv negativnih pojava, kako bi se kretali u pravcu liberalizacije.
Također se kao barijera u ovom procesu spominje i ilegalna migracija, pravosudne reforme i druga pitanja u vezi sa zakonima.
Uprkos tome, u posljednje tri godine, više od 217 hiljada Kosovara je apliciralo za vizu i potrošilo oko 15 miliona eura za uplate u raznim ambasadama.
O ovome govore zvaničnici instituta "GAP", prema kojima su do ovoga došli na osnovu istraživanja na terenu.
Dren Pozhegu, istraživač u institutu "GAP" pruža dodatne detalje.
"Imaju poteškoća jer trebaju prikupiti mnogo dokumenata. Statistike pokazuju da od 2010-2012. godine je odbijeno 10 posto onih koji su aplicirali. Ali i dugačke procedure su veoma zamorne za jednu Šengen vizu. Žalbi od strane građana nije bilo. Ali u izradi izvještaja razgovarao sam sa mnogo kandidata i postoji mnogo pritužbi građana na mukotrpne procedure koje traju dugo", rekao je Pozhegu.
Driton Kastrati, građanin, govori o zamornim procedurama koje je potrebno obaviti za dobijanje vize.
"Njemačka ambasada me je odbila, i nije mi dala nikakvo obrazloženje. Tri puta sam aplicirao. Treći put sam dobio vizu. Ali, procedure su veoma zamorne i dosadne jer se traži veliki broj dokumenata", rekao je on.
Međutim, nisu samo građani koji žele da posjete zemlje EU ti koji imaju problema sa dobijanjem vize.
Vize se često ne daju i doktorima, koji žele da učestvuju na raznim naučnim seminarima.
Posljednjih slučaj se dogodio kada su sedam anesteziologa odbijena za dobijanje vize od strane Španije i nisu učestvovala na međunarodnom seminaru o anesteziologiji.
Prema riječima zvaničnika u nevladinim organizacijama koji se bave pitanjem vizne liberalizacije, Kosovo će i dalje ostati najizoliranija država u Evropi u pogledu slobodnog kretanja u zonu Šengena.
Nedostatak rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije glavna je prepreka za Kosovo u procesu vizne liberalizacije, potvrdili su zvaničnici koji se bave ovim pitanjem.
Građani anketirani za Radio Slobodna Evropa, govore o mnogim postupcima i prikupljanju velikog broja dokumenata i poteškoćama prilikom dobijanja viza.
Blerta Ramadani, 27 godina, ekonomist po struci, kaže da odlazak u zemlje Evropske unije sa Kosova je veoma teško i procedure su veoma zamorne, te dodaje da se izdavanje viza od strane ambasada radi uz veliki broj prethodno obavljenih i ispunjenih procedura.
"Svaka ambasada ima svoje uslove koje predstavlja kao obavezni prilikom ispunjavanja. Ukoliko se uslovi ispune nije teško dobiti vizu, ali uslovi koji se postavljaju mladi ljudi rijetko mogu ispuniti. Razlozi su zato što se traži da posjeduješ ušteđen novac, dugoročni ugovor o radu, a kao što je poznato rijetko mladi ljudi imaju ušteđen novac u banci, zbog niskih plata i loših uslova. To je problem da se ispuni uslov koji se zahtjeva."
"Zna se da je i veliki broj mladih ljudi na Kosovu nezaposlen, te zbog toga je nesumnjivo nemoguće da dobiju vizu. Mene su dva puta odbijali, zbog toga što sam bila nezaposlena, iako sam ostala dokumenta imala, a posljednji put mi je njemačka ambasada izdala vizu nakon što sam se zaposlila", rekla je Ramadani.
U svom najnovijem izvještaju, Evropska komisija poziva Kosovo da poduzme konkretne korake u borbi protiv negativnih pojava, kako bi se kretali u pravcu liberalizacije.
Također se kao barijera u ovom procesu spominje i ilegalna migracija, pravosudne reforme i druga pitanja u vezi sa zakonima.
Uprkos tome, u posljednje tri godine, više od 217 hiljada Kosovara je apliciralo za vizu i potrošilo oko 15 miliona eura za uplate u raznim ambasadama.
O ovome govore zvaničnici instituta "GAP", prema kojima su do ovoga došli na osnovu istraživanja na terenu.
Dren Pozhegu, istraživač u institutu "GAP" pruža dodatne detalje.
"Imaju poteškoća jer trebaju prikupiti mnogo dokumenata. Statistike pokazuju da od 2010-2012. godine je odbijeno 10 posto onih koji su aplicirali. Ali i dugačke procedure su veoma zamorne za jednu Šengen vizu. Žalbi od strane građana nije bilo. Ali u izradi izvještaja razgovarao sam sa mnogo kandidata i postoji mnogo pritužbi građana na mukotrpne procedure koje traju dugo", rekao je Pozhegu.
Driton Kastrati, građanin, govori o zamornim procedurama koje je potrebno obaviti za dobijanje vize.
"Njemačka ambasada me je odbila, i nije mi dala nikakvo obrazloženje. Tri puta sam aplicirao. Treći put sam dobio vizu. Ali, procedure su veoma zamorne i dosadne jer se traži veliki broj dokumenata", rekao je on.
Međutim, nisu samo građani koji žele da posjete zemlje EU ti koji imaju problema sa dobijanjem vize.
Vize se često ne daju i doktorima, koji žele da učestvuju na raznim naučnim seminarima.
Posljednjih slučaj se dogodio kada su sedam anesteziologa odbijena za dobijanje vize od strane Španije i nisu učestvovala na međunarodnom seminaru o anesteziologiji.
