Pored Albanaca koji odavno igraju ulogu "strašila", pojedini Srbi sada i Beograd doživljavaju kao neprijatelja, piše njemački list "Schwäbische Tagblatt" (Švebišes tagblat), prenosi Deutsche welle na srpskom. Južno od Ibra nemaju ništa više lijepih riječi za vlast u Beogradu.
Vlasti u Beogradu pozivaju Srbe da u što većem broju izađu na izbore i glasaju za srpsku listu. Uprkos tome, čini se da na sjeveru Kosova struja koja se zalaže za bojkot ima daleko više pristalica. Njemački list "Schwäbische Tagblatt" prenosi atmosferu iz srpskih zajednica:
"Dva velika zvučnika, mikrofon, mikseta i odjeljenje đaka, sa tri velike srpske zastave. Igor Vojinović, profesor historije u gimnaziji u Mitrovici, ovih dana koristi svaku priliku da aktivira svoj prenosivi pult za demagogiju. Danas je donio opremu na trg ispred mosta, odakle se preko rijeke mogu vidjeti Albanci. 'Ova generacija', kaže profesor svojim učenicima dobro uvježbanim glasom, 'proigrala je ono za šta su se naši preci izborili svojom krvlju.' Na vrhu vlasti Srbije, kao i Crne Gore, u patrijaršiji, u Akademiji nauka, na vrhu svih srpskih ustanova danas su sve sami 'izdajnici'."
"Schwäbische Tagblatt" naziva pripreme za izbore u Mitrovici kao "posljednji okršaj" moćnika iz srpskog dijela grada:
"Na bezbrojnim plakatima oko glavne ulice grada stoji 'NE šiptarskim izborima'. Jedan od njih pokazuje premijere Srbije i Kosova kako se prijateljski rukuju. Ispod toga piše 'Ja ne bih prljao ruke'. Od kako se rat završio prije 14 godina 'Šiptari', što je pogrdan naziv za Albance, igraju ulogu strašila. Sada je tu i novi neprijatelj: Beograd. Među 'izdajnicima' u prestonici ima sve više glasova koji se zalažu i za priznanje Kosova."
U istom komentaru, ovaj list opisuje i situaciju južno od Ibra. U pojedinim mjestima, srpski političari tamo odavno sarađuju sa kosovskim vlastima:
"U Gračanici, srpskom gradiću par kilometara južno od Prištine, riječ 'enklava' više nije prikladna. Nakon dolaska trupa NATO 1999, mnogi Srbi iz Prištine sklonili su se od napada albanskih bandi, oko manastira iz 14. vijeka. Većina još uvijek živi ovdje. Ali u neku ruku, vratili su se u Prištinu: Zaposleni ujutru uglavnom putuju u Prištinu – institucijama vlade i međunarodnih misija potrebni su Srbi. U kupovinu idu u tržne centre u glavnoj ulici, u koje idu i Albanci. Više se ne vidi gdje prestaje albanska zona i počinje srpska. Stambene zgrade i kičaste vile uzdižu se u Gračanici, isto kao i u Prištini."
Ipak, i gradonačelnik Gračanice Bojan Stojanović ogorčen je ponašanjem vlade u Beogradu – jer ona podržava njegove konkurente iz Građanske inicijative "Srpska", prenosi ovaj list:
"Umjereni Srbi sumnjaju da Beogradu uopšte nije važna izlaznost na izbore, već da vlada prije svega želi da zadrži svoju srpsku braću i sestre na kratkom povocu. Nakon dogovora u Briselu, u aprilu, srpske zajednice na Kosovu imaju pravo na sopstvenu izvršnu vlast i posebne odnose sa Srbijom. 'Radi se o moći', kaže ljutiti gradonačelnik Stojanović. 'Ni o čemu drugom'."
"Dva velika zvučnika, mikrofon, mikseta i odjeljenje đaka, sa tri velike srpske zastave. Igor Vojinović, profesor historije u gimnaziji u Mitrovici, ovih dana koristi svaku priliku da aktivira svoj prenosivi pult za demagogiju. Danas je donio opremu na trg ispred mosta, odakle se preko rijeke mogu vidjeti Albanci. 'Ova generacija', kaže profesor svojim učenicima dobro uvježbanim glasom, 'proigrala je ono za šta su se naši preci izborili svojom krvlju.' Na vrhu vlasti Srbije, kao i Crne Gore, u patrijaršiji, u Akademiji nauka, na vrhu svih srpskih ustanova danas su sve sami 'izdajnici'."
"Schwäbische Tagblatt" naziva pripreme za izbore u Mitrovici kao "posljednji okršaj" moćnika iz srpskog dijela grada:
"Na bezbrojnim plakatima oko glavne ulice grada stoji 'NE šiptarskim izborima'. Jedan od njih pokazuje premijere Srbije i Kosova kako se prijateljski rukuju. Ispod toga piše 'Ja ne bih prljao ruke'. Od kako se rat završio prije 14 godina 'Šiptari', što je pogrdan naziv za Albance, igraju ulogu strašila. Sada je tu i novi neprijatelj: Beograd. Među 'izdajnicima' u prestonici ima sve više glasova koji se zalažu i za priznanje Kosova."
U istom komentaru, ovaj list opisuje i situaciju južno od Ibra. U pojedinim mjestima, srpski političari tamo odavno sarađuju sa kosovskim vlastima:
"U Gračanici, srpskom gradiću par kilometara južno od Prištine, riječ 'enklava' više nije prikladna. Nakon dolaska trupa NATO 1999, mnogi Srbi iz Prištine sklonili su se od napada albanskih bandi, oko manastira iz 14. vijeka. Većina još uvijek živi ovdje. Ali u neku ruku, vratili su se u Prištinu: Zaposleni ujutru uglavnom putuju u Prištinu – institucijama vlade i međunarodnih misija potrebni su Srbi. U kupovinu idu u tržne centre u glavnoj ulici, u koje idu i Albanci. Više se ne vidi gdje prestaje albanska zona i počinje srpska. Stambene zgrade i kičaste vile uzdižu se u Gračanici, isto kao i u Prištini."
Ipak, i gradonačelnik Gračanice Bojan Stojanović ogorčen je ponašanjem vlade u Beogradu – jer ona podržava njegove konkurente iz Građanske inicijative "Srpska", prenosi ovaj list:
"Umjereni Srbi sumnjaju da Beogradu uopšte nije važna izlaznost na izbore, već da vlada prije svega želi da zadrži svoju srpsku braću i sestre na kratkom povocu. Nakon dogovora u Briselu, u aprilu, srpske zajednice na Kosovu imaju pravo na sopstvenu izvršnu vlast i posebne odnose sa Srbijom. 'Radi se o moći', kaže ljutiti gradonačelnik Stojanović. 'Ni o čemu drugom'."
