Izvršni direktor kancelarije Fonda za humanitarno pravo na Kosovu, Bekim Blakaj kaže da je na Kosovu evidentirano oko 13.400 ubijenih i nestalih ljudi među kojima je oko 10.500 Albanaca, preko 2.400 Srba, a ima i Roma, Bošnjaka, Goranaca i drugih, i njihove porodice nisu ostvarile pravo na pravdu.
Izvršni direktor kancelarije Fonda za humanitarno pravo na Kosovu, Bekim Blakaj u razgovoru za Agenciju Anadolija ocjenjuje da je organizacija "Amnesty international" (AI) u pravu kada kritikuje UNMIK za neuspješnost u sprovođenju istraga o nestalim licima na Kosovu. Blakaj kaže da se AI u najnovijem izvještaju usredsredio na Srbe koji su nestali nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 10. juna, ali se isto tako napominje da se UNMIK nije preterano bavio ni nestancima Albanaca tokom 1998. i 1999. godine.
"To što UNMIK nije sproveo istragu u vezi sa oko 150 žalbi, uglavnom Srba kako napominje 'Amnesty international', jako je zabrinjavajuće", kaže Blakaj i dodaje da je kritika ove vrste bilo i ranije.
"I mi, kao nevladina organizacija, vrlo često smo bili kritični i prema UNMIK-u i kasnije, poslije 2008., i prema EULEX-u, upravo zbog malog broja procesuiranih ratnih zločina", kaže Blakaj.
Na Kosovu je, kaže Blakaj, evidentirano oko 13.400 ubijenih i nestalih ljudi, među kojima je oko 10.500 Albanaca, preko 2.400 Srba, a ima i Roma, Bošnjaka, Goranaca i drugih, i njihove porodice nisu ostvarile pravo na pravdu.
"Vrlo često možemo da čujemo da zbog neke stabilnosti nisu pokrenuti neki postupci, zbog onoga ili ovoga, zbog političke volje, ali mislim da su sve to bile medveđe usluge našem društvu. Što ranije, što prije se počne sa procesuiranjem ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, to je bolje za to društvo. Mi smo, htjeli to ili ne, ušli u fazu stvaranja neke kulture nekažnjivosti i to je vrlo opasno za bilo koje društvo. Mi moramo da se suočimo sa našom prošlošću i što više je moguće počinilaca ratnih zločina ili drugih zločina treba da bude procesuirano pred sudovima i da dobiju kazne", kaže Blakaj za Anadoliju.
Blakaj napominje da je nadležnosti UNMIK-a po pitanju procesuiranja ratnih zločina, 2008. naslijedio EULEX, ali da nažalost nema nekog napretka.
"Mi, kao organizacija koja prati suđenja za ratne zločine, a imamo ogromnu dokumentaciju što se tiče žrtava na Kosovu, već više godina uzastopno smo tražili prilikom objavljivanja našeg godišnjeg izvještaja sa suđenja za ratne zločine, da se što hitnije uključe i domaće sudije i tužioci u ovim procesima. Znamo da to nije lako, ali treba da se krene", kaže Blakaj.
Prema njegovim riječima, po jedan kosovski sudija je član sudskog vijeća u svim suđenima koje vodi EULEX, ali to nije dovoljno jer "domaće sudije polako treba da preuzimaju glavnu ulogu".
Izvršni direktor kancelarije Fonda za humanitarno pravo na Kosovu kaže i da je proces rješavanja sudbine, još oko 1.700 nestalih lica s Kosova, sve sporiji kako zbog nedostaka informacija, tako i zbog nedostatka političke volje.
"Nadležni kažu da nema informacija o mogućim mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica, ali plašim se da je bilo i spaljivanja tijela i u tim slučajevima je nemoguće da se tijela pronađu", kaže Blakaj.
On zaključuje da bi pitanje nestalih lica svakako trebalo da se nađe na stolu za pregovore u Briselu, ali i da je krajnje vrijeme da počne saradnja sudova i tužalaštava Srbije i Kosova.
