Zamjenik ministra spoljnih poslova Petrit Selimi izjavio je da će premijer Srbije Ivica Dačić, kao građanin Kosova po pravu rođenja, moći da glasa u Prizrenu, rodnom mjestu, ukoliko bude na listi kosovskih glasača.
"Ukoliko bude na listi kosovskih glasača, Ivica Dačić moći će da glasa u mjestu gde je rođen ili registrovan, odnosno u Prizrenu, čime bi se dala podrška principu raznolikosti u jednom od najljepših gradova Kosova i Balkana", kaže Selimi za današnje izdanje lista "Danas".
Premijer Dačić je nedavno ponovio da želi da glasa na lokalnim izborima na Kosovu, raspisanim za 3. novembar i pozvao sve koji imaju biračko pravo na Kosovu da ga iskoriste, istakavši da će Srbi moći da glasaju sa dokumentima Srbije i van teritorije Kosova.
"I ja hoću da glasam, rođen sam u Prizrenu, Kosovo je naše onoliko koliko smo na njemu i pozivam sve da glasaju", rekao je Dačić.
Selimi kaže da lokalni izbori na Kosovu mogu biti "ključni trenutak u stabilizaciji odnosa na Balkanu".
"Izbori se prvi put organizuju na cijelom Kosovu, uključujući opštine na sjeveru, a prvi put imamo i potpunu posvećenost Kosova, EU i Srbije da glasanje bude jednoobrazno na cijelom Kosovu, u skladu sa izbornim zakonom Kosova, za tijela koja će funkcionisati u okviru ustavnog sistema Kosova", kaže zamjenik ministra spoljnih poslova.
Prema njegovoj ocjeni, proces sprovođenja briselskog sporazuma "neće se okončati najmanje deceniju" pošto će Beograd i Priština morati da ispune "desetine i stotine bilateralnih i multilateralnih obaveza".
On je rekao da nije vidio saopštenje, kako je naveo list, tima Srba s Kosova zaduženog za sprovođenje Briselskog sporazuma da će prekinuti aktivnosti ako Priština nastavi hapšenja Srba, ustvrdivši da "Priština ne hapsi Srbe" i da su posljednje hapšenje osumnjičenog na sjeveru sprovele policijske snage EU.
"Jasno je da kada ubrzo stupi na snagu Zakon o amnestiji, hiljade kosovskih Srba će biti tretirane kao ''tabula rasa'' u sadašnjem ustavnom poretku. Samo izvršioci najtežih krivičnih djela koji su pokušali ili izvršili ubistva, oni koji su napali predstavnike međunarodne zajednice ili sličnih prestupa imaće razlog da strahuju od Kosovske policije ili EULEX-a", kaže Selimi.
Na pitanje da li očekuje da sporazum o telekomunikacijama uskoro bude postignut, Selimi je odgovorio da su "mediji prenijeli da se Kosovo u principu slaže s prijedlozima EU, koji su utemeljeni na dva principa: Jasno je da će Kosovo imati sopstveni pozivni broj čim to bude tehnički moguće, čime će povratiti više od 20 miliona eura godišnje".
"Drugo, jasno je da Srbija ne može da dobije slobodan i potpun pristup tržištu mobilne telefonije Kosova na nekonkurentan način, jer to predstavlja kršenje pravila i pravnih tekovina EU", rekao je Selimi.
Na pitanje lista kakav je njegov stav o sprovođenju Briselskog sporazuma i koje su trenutno glavne prepreke, Selimi odgovara:
"Premijer Thaçi je izjavio da je u posljednjoj rundi dijaloga bilo napretka u većini tačaka. Ovo nije situacija gdje možemo da čekamo na krajnji rezultat razgovora, već proces koji se neće okončati najmanje deceniju. Kosovo i Srbija će morati da ispune desetine i stotine bilateralnih i multilateralnih obaveza. Jasno je da će jedna od obaveza biti priznanje Kosova, ali dok se to ne dogodi, moramo da normalizujemo radne odnose između dvije države. Suludo je što ne postoji vazdušna veza između dvije prijestonice, jer je u Srbiji na snazi Miloševićeva odluka da bojkotuje kosovski vazdušni prostor, a besmislena je i činjenica da Srbin koji koristi usluge norveškog mobilnog operatora ne može da pošalje SMS Kosovaru koji koristi usluge slovenačkog mobilnog operatora samo zato što je Srbija u prošlosti odbila da prizna telekomunikacione kompanije Kosova.
Suludo je i što Srbin iz Niša ne može da koristi novi kosovski put koji povezuje Prištinu sa Crnom Gorom jer se plaši da putuje Kosovom. Ali, glavna prepreka je vjerovatno mentalna, odnosno pojedini u Srbiji i dalje odbijaju da prihvate Kosovo kao sebi ravno, ali svakim novim sastankom predsjednika ili premijera Kosova i Srbije jednakost između republika se potvrđuje i cementira. "
Premijer Dačić je nedavno ponovio da želi da glasa na lokalnim izborima na Kosovu, raspisanim za 3. novembar i pozvao sve koji imaju biračko pravo na Kosovu da ga iskoriste, istakavši da će Srbi moći da glasaju sa dokumentima Srbije i van teritorije Kosova.
"I ja hoću da glasam, rođen sam u Prizrenu, Kosovo je naše onoliko koliko smo na njemu i pozivam sve da glasaju", rekao je Dačić.
Selimi kaže da lokalni izbori na Kosovu mogu biti "ključni trenutak u stabilizaciji odnosa na Balkanu".
"Izbori se prvi put organizuju na cijelom Kosovu, uključujući opštine na sjeveru, a prvi put imamo i potpunu posvećenost Kosova, EU i Srbije da glasanje bude jednoobrazno na cijelom Kosovu, u skladu sa izbornim zakonom Kosova, za tijela koja će funkcionisati u okviru ustavnog sistema Kosova", kaže zamjenik ministra spoljnih poslova.
Prema njegovoj ocjeni, proces sprovođenja briselskog sporazuma "neće se okončati najmanje deceniju" pošto će Beograd i Priština morati da ispune "desetine i stotine bilateralnih i multilateralnih obaveza".
On je rekao da nije vidio saopštenje, kako je naveo list, tima Srba s Kosova zaduženog za sprovođenje Briselskog sporazuma da će prekinuti aktivnosti ako Priština nastavi hapšenja Srba, ustvrdivši da "Priština ne hapsi Srbe" i da su posljednje hapšenje osumnjičenog na sjeveru sprovele policijske snage EU.
"Jasno je da kada ubrzo stupi na snagu Zakon o amnestiji, hiljade kosovskih Srba će biti tretirane kao ''tabula rasa'' u sadašnjem ustavnom poretku. Samo izvršioci najtežih krivičnih djela koji su pokušali ili izvršili ubistva, oni koji su napali predstavnike međunarodne zajednice ili sličnih prestupa imaće razlog da strahuju od Kosovske policije ili EULEX-a", kaže Selimi.
Na pitanje da li očekuje da sporazum o telekomunikacijama uskoro bude postignut, Selimi je odgovorio da su "mediji prenijeli da se Kosovo u principu slaže s prijedlozima EU, koji su utemeljeni na dva principa: Jasno je da će Kosovo imati sopstveni pozivni broj čim to bude tehnički moguće, čime će povratiti više od 20 miliona eura godišnje".
"Drugo, jasno je da Srbija ne može da dobije slobodan i potpun pristup tržištu mobilne telefonije Kosova na nekonkurentan način, jer to predstavlja kršenje pravila i pravnih tekovina EU", rekao je Selimi.
Na pitanje lista kakav je njegov stav o sprovođenju Briselskog sporazuma i koje su trenutno glavne prepreke, Selimi odgovara:
"Premijer Thaçi je izjavio da je u posljednjoj rundi dijaloga bilo napretka u većini tačaka. Ovo nije situacija gdje možemo da čekamo na krajnji rezultat razgovora, već proces koji se neće okončati najmanje deceniju. Kosovo i Srbija će morati da ispune desetine i stotine bilateralnih i multilateralnih obaveza. Jasno je da će jedna od obaveza biti priznanje Kosova, ali dok se to ne dogodi, moramo da normalizujemo radne odnose između dvije države. Suludo je što ne postoji vazdušna veza između dvije prijestonice, jer je u Srbiji na snazi Miloševićeva odluka da bojkotuje kosovski vazdušni prostor, a besmislena je i činjenica da Srbin koji koristi usluge norveškog mobilnog operatora ne može da pošalje SMS Kosovaru koji koristi usluge slovenačkog mobilnog operatora samo zato što je Srbija u prošlosti odbila da prizna telekomunikacione kompanije Kosova.
Suludo je i što Srbin iz Niša ne može da koristi novi kosovski put koji povezuje Prištinu sa Crnom Gorom jer se plaši da putuje Kosovom. Ali, glavna prepreka je vjerovatno mentalna, odnosno pojedini u Srbiji i dalje odbijaju da prihvate Kosovo kao sebi ravno, ali svakim novim sastankom predsjednika ili premijera Kosova i Srbije jednakost između republika se potvrđuje i cementira. "
