Sudstvo je najkorumpiraniji sektor na Kosovu, a iza njega su političke partije, zdravstvene usluge, skupština, biznisi, obrazovani sistem, zvaničnici javnih institucija, policija, mediji, nalazi su najnovijeg istraživanja percepcije građana o korupciji međunarodne organizacije Transparency International.
Globalni barometar korupcije ove organizacije urađen je na osnovu intervjua sa oko 114 hiljada ljudi u 107 država.
Oko 48 odsto građana Kosova smatra da je protekle dvije godine korupcija porasla u velikoj mjeri. 67 odsto građana smatra da je korupcija ozbiljan problem u javnom sektoru, a 73 odsto da akcije vlade u borbi protiv korupcije nemaju efekta.
Plaćanje mita široko je rasprostranjeno u društvu, najčešće u zdravstvu, sudstvu i policiji.
Merita Mustafa iz Kosovskog demokratskog instituta navodi da velika zastupljenost korupcije u institucijama ukazuje da se Kosovo svakim danom sve više 'davi u korupciji', i tako postaje međunarodno poznato po korupciji, kriminalu i ostalim negativnim pojavama.
"U ovom izvještaju mi smo još jednom potvrdili cijelom svijetu da nemamo ni vladu ni institucije koje su spremne i posvećene borbi protiv ovog fenomena. Ovaj indikator negativno utiče na imidž naše zemlje, zbog čega najviše ispaštaju obični i pošteni građani, i oni koji su siromašni“, kazala je Mustafa.
Iz ove organizacije su pozvali vladu i sve odgovorne institucije da ostave po strani lične interese i da poduzmu neophodne mjere u izgradnji kapaciteta u borbi protiv korupcije. S obzirom da je sudstvo predstavljeno kao najkorumpiraniji sektor u zemlji, Kosovski demokratski institut je uputio poziv sudskom savjetu da odstrani korumpirane sudije kako bi se stvorili uslovi za nezavisno sudstvo.
Dva razloga
Predsjednik Sudskog savjeta Kosova, Enver Peci, u izjavi za RSE kaže da postoje disciplinski postupci ali da je potrebno dalje jačanje u sektoru pravde, kao i u Sudskom savjetu. On navodi da se i sam suočavao sa slučajevima u kojima je bilo sumnje za korupciju u sudstvu.
"Podneo sam krivičnu prijavu, ali o tome ne mogu da govorim u javnosti u ovom trenutku. Ne kažem da je takvih slučajeva puno, ali postoje takve ličnosti", kazao je on.
Inače, na Kosovu postoji niz institucionalnih mehanizama čiji je zadatak borba protiv korupcije, kao što su Agencija za antikorupciju, Nacionalni savjet protiv korupcije, koji je osnovala predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, te Task forca za borbu protiv korupcije pri Vladi Kosova.
Avni Zogiani iz Organizacije za demokratiju, antikorupciju i dostojanstvo, kaže da postoje dva razloga zbog kojih je borba protiv korupcije na Kosovu, i pored svih ovih mehanizama, neuspješna.
"Prvi je nedostatak institucionalnog integriteta, odnosno nedostatak jasne podijele vlasti. Skupština nema ovlašćenja u odnosu sa Vladom, ali ni sudstvo nema ta ovlašćenja. Drugi razlog su slabi zakoni. Oni su namjerno napravljeni kao takvi jer su uvijek bili pod uticajem politike. Na zakonima nisu radili pravni stručnjaci, već ljudi koji su bili povezani sa politikom“, kazao je Zogiani.
Kao jedan od primjera on je naveo sada već procesuirani Zakon o konfiskaciji ilegalno stečene imovine koji onemogućava verifikaciju takve imovine jednom zvaničniku iako postoji sumnja, sve dok on nije počinio neko drugo krivično djelo. Stoga, dodaje Zogiani, zakon je usklađen tako da se politička klasa koja se obogaćuje korupcijom ne ugrozi.
