Srbi neće izaći na izbore na Kosovu, prije svega jer ne žele da daju legitimitet takozvanoj kosovskoj nezavisnosti, poručio je zamjenik direktora Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Krstimir Pantić.
U intervjuu "Večernjim novostima", Pantić je podsjetio da se narod na sjeveru izjasnio protiv albanskih institucija.
"Niko više od Srba sa Kosova ne želi da Srbija napreduje i da se razvija, niti bilo ko sa ovih prostora želi sukob sa sopstvenom državom. Ali svi moraju biti svijesni i uvažiti realnost da Srbi neće izaći na izbore, koji bi mogli da budu održani 3. novembra", naveo je.
Po njegovim riječima, "narod se pita, a još niko nije dao taj odgovor - da li neko može biti upisan u dva biračka spiska, da li će sutra moći da glasa na republičkim i predsjedničkim izborima u Srbiji ili će glasati za kosovskog predsjednika i kosovsku skupštinu".
Takođe, dodao je, postavlja se pitanje da li će registracija političkih stranaka važiti na Kosovu ili će učestvovati kao građanske opcije.
"Mnogo je pitanja bez odgovora. Ne može se čitav život smjestiti u 15 tačaka", rekao je Pantić.
Po njegovim riječima, "niko nije ozbiljno razmišljao" ni o tome kako bi se Srbi odnosili prema Zajednici srpskih opština, ukoliko bi odziv na birališta bio mali.
"Zamislite situaciju da u ZSO četvorica predsjednika opština sa sjevera Kosova budu Albanci, što je vrlo vjerovatno. Na osnovu sadašnjeg raspoloženja, na glasanje će izaći vrlo mali broj Srba, ali će zato odziv Albanaca biti masovan jer u svakoj od četiri opštine imamo po nekoliko sela i sredina sa albanskim stanovništvom. Za Prištinu i međunarodnu zajednicu će ti rezultati izbora biti legalni."
Na pitanje može li Beograd da utiče da Srbi promjene stav o bojkotu, Pantić zaključuje: "Ne postoji politička stranka koja može da utiče na promjenu stava građana. Zato bi bilo nepošteno da međunarodna zajednica zbog toga okrivi Vladu Srbije", rekao je Pantić za "Novosti".
"Niko više od Srba sa Kosova ne želi da Srbija napreduje i da se razvija, niti bilo ko sa ovih prostora želi sukob sa sopstvenom državom. Ali svi moraju biti svijesni i uvažiti realnost da Srbi neće izaći na izbore, koji bi mogli da budu održani 3. novembra", naveo je.
Po njegovim riječima, "narod se pita, a još niko nije dao taj odgovor - da li neko može biti upisan u dva biračka spiska, da li će sutra moći da glasa na republičkim i predsjedničkim izborima u Srbiji ili će glasati za kosovskog predsjednika i kosovsku skupštinu".
Takođe, dodao je, postavlja se pitanje da li će registracija političkih stranaka važiti na Kosovu ili će učestvovati kao građanske opcije.
"Mnogo je pitanja bez odgovora. Ne može se čitav život smjestiti u 15 tačaka", rekao je Pantić.
Po njegovim riječima, "niko nije ozbiljno razmišljao" ni o tome kako bi se Srbi odnosili prema Zajednici srpskih opština, ukoliko bi odziv na birališta bio mali.
"Zamislite situaciju da u ZSO četvorica predsjednika opština sa sjevera Kosova budu Albanci, što je vrlo vjerovatno. Na osnovu sadašnjeg raspoloženja, na glasanje će izaći vrlo mali broj Srba, ali će zato odziv Albanaca biti masovan jer u svakoj od četiri opštine imamo po nekoliko sela i sredina sa albanskim stanovništvom. Za Prištinu i međunarodnu zajednicu će ti rezultati izbora biti legalni."
Na pitanje može li Beograd da utiče da Srbi promjene stav o bojkotu, Pantić zaključuje: "Ne postoji politička stranka koja može da utiče na promjenu stava građana. Zato bi bilo nepošteno da međunarodna zajednica zbog toga okrivi Vladu Srbije", rekao je Pantić za "Novosti".
