Vrlo je teško dobiti naknadu štete zbog posljedica rata na Kosovu, pošto predmeti trebaju biti procesuirani do kraja, ali se ratni zločinci nalaze u Srbiji. Tako je danas rekla voditeljica Centra za istraživanje, dokumentaciju i publikacije, tokom radionice na temu "Pravo na pravosuđe i suočavanje s prošlošću na Kosovu", u organizaciji ovog centra u saranji sa Kosovskim institutom za pravosuđe.
Voditeljica Centra za istraživanje, dokumentacija i publikacije, Nora Ahmetaj je kazala da organizacije koje nadgledaju ratne zločine, tokom prošlih godina imaju samo jedan slučaj suđenja za ratne zločine i da je do sada samo jedna osoba optužena. Ona je dodala da je također teško i izvršiti izručenje ratnih zločinaca pošto Kosovo i Srbija još uvijek nemaju takvu vrstu sporazuma.
"U međuvremenu, većina se kriminalaca nalazi u Srbiji, dok žrtve koje su na Kosovu ne mogu dobiti naknadu štete bez procesuiranja slučaja, bez saznanja ko je krivac a da se zatim uzme odgovornost individue, odnosno institucije koja je stajala iza osobe koja je počinila zločin", podvukla je Ahmetajeva.
"To je vrlo komplikovan proces i ima političke implikacije. Znamo da su mnogi ratni zločinci u Srbiji i da do izručenja ne može doći. Nakon gotovo 20 godina od rata u Hrvatskoj, oni su potpisali sporazum sa Srbijom o izručenju kriminalaca i procesuiranju ratnih zločina unutar njihove teriotrije. Također ne smijemo zaboraviti da Kosovo još uvijek nema specijalni sud za ratne zločine, kao što imaju zemlje u regionu, kao Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina", citira Ahmetajevu RTK.
U međuvremenu, specijalni tužilac u Specijalnom tužilaštva Kosova Besim Kelmendi je rekao da postoje svi podaci za ratne zločine koji su evidentirani u Specijalnom tužilaštvu Kosova.
"Sve informacije vezane za krivična djela ima i Tužilačko vijeće Kosova, ali u ovom momentu podaci su povjerljivi a procesi su u toku", rekao je Kelmendi.
"Međutim, uvijek postoji prostora za još više, za više posla, jer postoje mnoge poteškoće prilikom istrage ovih slučajeva, koji su naravno dobro poznati i javnosti, jer veliki dio ljudi koji su izvršili zločine su van Kosova, ali i uprkos tome, radi se na sakupljanju dokaza, informacija koje su u ovom momentu moguće", podvukao je on.
Tokom radionice je također istaknuto da je sada posljednji momenat da počne mobilizacija ne samo sudstva, već i civilnog društva i drugih institucija, na jačanju njihove odlučnosti da se suoče i sa kriminalcima koji se nalaze na teritoriji Kosova, kao i sa organiziranim kriminalom.
U međuvremenu, u martu ove godine održan je i prvi sastanak Radne grupe za suočavanje s prošlošću i pomirenje.
Ova radna grupa će se u detalje baviti nadoknadom štete svim žrtvama rata na Kosovu. Također će se sagledati i način kako se kože poboljšati politika da nijedna žrtva ne ostane bez nadoknade štete koju je pretrpela kao i za bol koja im je nanesena.
"U međuvremenu, većina se kriminalaca nalazi u Srbiji, dok žrtve koje su na Kosovu ne mogu dobiti naknadu štete bez procesuiranja slučaja, bez saznanja ko je krivac a da se zatim uzme odgovornost individue, odnosno institucije koja je stajala iza osobe koja je počinila zločin", podvukla je Ahmetajeva.
"To je vrlo komplikovan proces i ima političke implikacije. Znamo da su mnogi ratni zločinci u Srbiji i da do izručenja ne može doći. Nakon gotovo 20 godina od rata u Hrvatskoj, oni su potpisali sporazum sa Srbijom o izručenju kriminalaca i procesuiranju ratnih zločina unutar njihove teriotrije. Također ne smijemo zaboraviti da Kosovo još uvijek nema specijalni sud za ratne zločine, kao što imaju zemlje u regionu, kao Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina", citira Ahmetajevu RTK.
U međuvremenu, specijalni tužilac u Specijalnom tužilaštva Kosova Besim Kelmendi je rekao da postoje svi podaci za ratne zločine koji su evidentirani u Specijalnom tužilaštvu Kosova.
"Sve informacije vezane za krivična djela ima i Tužilačko vijeće Kosova, ali u ovom momentu podaci su povjerljivi a procesi su u toku", rekao je Kelmendi.
"Međutim, uvijek postoji prostora za još više, za više posla, jer postoje mnoge poteškoće prilikom istrage ovih slučajeva, koji su naravno dobro poznati i javnosti, jer veliki dio ljudi koji su izvršili zločine su van Kosova, ali i uprkos tome, radi se na sakupljanju dokaza, informacija koje su u ovom momentu moguće", podvukao je on.
Tokom radionice je također istaknuto da je sada posljednji momenat da počne mobilizacija ne samo sudstva, već i civilnog društva i drugih institucija, na jačanju njihove odlučnosti da se suoče i sa kriminalcima koji se nalaze na teritoriji Kosova, kao i sa organiziranim kriminalom.
U međuvremenu, u martu ove godine održan je i prvi sastanak Radne grupe za suočavanje s prošlošću i pomirenje.
Ova radna grupa će se u detalje baviti nadoknadom štete svim žrtvama rata na Kosovu. Također će se sagledati i način kako se kože poboljšati politika da nijedna žrtva ne ostane bez nadoknade štete koju je pretrpela kao i za bol koja im je nanesena.
