Sjedinjene Američke Države napravile su novi prijedlog sporazuma Beograda i Prištine i tako izašle iz posredničke sjenke Evropske unije, ekskluzivno saznaje beogradski list "Novi magazin".
Prema izvorima lista, Priština će na rundi plus – koja se održava danas – pristati na više ustupaka koji vode dogovoru. Ustupci se očekuju i od Beograda, ali ne na način da ugroze osnovni zahtjev – bezbjednost srpske zajednice sjeverno i južno od Ibra.
Brisel je pozvao glavne pregovarače dvije strane, premijere Srbije Ivicu Dačića i Kosova Hashima Thaçija, a prema posljednjim vijestima u srpskom timu je i vicepremijer Aleksandar Vučić koji se na zapadu smatra garantom eventualnog sporazuma.
Prema američkom planu Bezbjednosne snage Kosova narednih nekoliko godina neće biti na sjeveru Kosova. Prijedlog "nevidljivog" posrednika je da to bude tri do pet godina, dok Srbija traži grejs period od deset, pa je sva prilika da je pet najrealnija opcija.
Istovremeno, briselski izvori "Novog magazina" potvrđuju da će BSK, praktično buduća vojska Kosova, na sjeveru moći da interveniše samo u slučaju elementarnih nepogoda, dakle bez oružja.
Druga tačka mogućeg dogovora je puna autonomija Zajednice srpskih opština u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, kao što je i bilo predviđeno Ahtisaarijevim planom.
Istovremeno, Priština se obavezuje da neće tražiti proširivanje Zajednice niti južnom Mitrovicom niti drugim opštinama sa većinskim albanskim stanovništvom.
Nepoznanica koju još treba rješiti jeste postavljanje regionalnog policijskog načelnika na sjeveru, kao i nadlježnost i subordinacija sudova, ali kako "Novi magazin" saznaje to bi mogla da bude ključna tačka dogovora.
Premijer Hashim Thaçi je već u utorak otputovao u Brisel na devetu rundu, kako je potvrdio na aerodromu "s najboljom namjerom kako bi se konačno postigao sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, a radi početka izgradnje novog poglavlja dobrosusjedstva".
"Još ima razlika, ali želim da vjerujem da je Beograd tokom ovih dana razmislio i preuzeo odgovornost da bude fleksibilniji. Pozicija Kosova je više nego jasna – u potpunosti je u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova, visokim evropskim standardima", rekao je Thaçi.
Poslije dogovora, najavio je, uslijedili bi izbori u četiri opštine na sjeveru, što je i svojevrsno priznanje da neće biti proširivanja Zajednice.
Ustupci i manevri
Prištinski novinar i analitičar Agron Bajrami za "Novi magazin" kaže da je najava proširenja Zajednice najvjerovatnije bila dobar manevar, da bi se kasnije ispostavila kao koncesija.
"Ne bi trebalo da bude problema ni u ovlašćenjima Zajednice srpskih opština u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, pošto Ahtisaarijev plan daje najširi mogući okvir za tu vrstu autonomije. Međutim, logično je pretpostaviti da će i to sada biti načelno dogovoreno, a kasnije će se detalji razrađivati. Najveća prepreka dogovoru i do sada je bilo demontiranje policijskih i sudskih paralelnih struktura i tu se očekuje ustupak Srbije", kaže Bajrami.
Prema njegovim saznanjima američki diplomata Philip Reecker, resorno zadužen za Balkan, u više navrata je demonstrirao nezadovoljstvo tokom pregovora i rezultatima tima Catherine Ashton.
Šta će zaista sve biti na stolu Catherine Ashton, a posebno u čemu je suštinska razlika između osme i devete runde, gotovo da nije moguće saznati. Razlog je prost – ni u Prištini ni u Beogradu ni u Briselu nikome van pregovaračke sobe nije ponuđen bilo kakav papir sa taksativno nabrojanim tačkama dogovora.
I formalno odbijanje Vlade Srbije nije zasnovano na detaljima plana, već na činjenici da ne nudi garancije bezbjednosti stanovništvu srpske nacionalnosti, imovine i kulturno-historijske baštine.
Napokon, "nonpaper†nije stigao ni do srpskog parlamenta.
"Mi nismo dobili nikakav papir, koliko ja znam niko ga nije ni video, pa je zaista teško komentarisati", kaže za "Novi magazin" Borislav Stefanović, član skupštinskog odbora za Kosovo, šef poslaničkog kluba DS i prvog beogradskog pregovaračkog tima.
Brisel je pozvao glavne pregovarače dvije strane, premijere Srbije Ivicu Dačića i Kosova Hashima Thaçija, a prema posljednjim vijestima u srpskom timu je i vicepremijer Aleksandar Vučić koji se na zapadu smatra garantom eventualnog sporazuma.
Prema američkom planu Bezbjednosne snage Kosova narednih nekoliko godina neće biti na sjeveru Kosova. Prijedlog "nevidljivog" posrednika je da to bude tri do pet godina, dok Srbija traži grejs period od deset, pa je sva prilika da je pet najrealnija opcija.
Istovremeno, briselski izvori "Novog magazina" potvrđuju da će BSK, praktično buduća vojska Kosova, na sjeveru moći da interveniše samo u slučaju elementarnih nepogoda, dakle bez oružja.
Druga tačka mogućeg dogovora je puna autonomija Zajednice srpskih opština u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, kao što je i bilo predviđeno Ahtisaarijevim planom.
Istovremeno, Priština se obavezuje da neće tražiti proširivanje Zajednice niti južnom Mitrovicom niti drugim opštinama sa većinskim albanskim stanovništvom.
Nepoznanica koju još treba rješiti jeste postavljanje regionalnog policijskog načelnika na sjeveru, kao i nadlježnost i subordinacija sudova, ali kako "Novi magazin" saznaje to bi mogla da bude ključna tačka dogovora.
Premijer Hashim Thaçi je već u utorak otputovao u Brisel na devetu rundu, kako je potvrdio na aerodromu "s najboljom namjerom kako bi se konačno postigao sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, a radi početka izgradnje novog poglavlja dobrosusjedstva".
"Još ima razlika, ali želim da vjerujem da je Beograd tokom ovih dana razmislio i preuzeo odgovornost da bude fleksibilniji. Pozicija Kosova je više nego jasna – u potpunosti je u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova, visokim evropskim standardima", rekao je Thaçi.
Poslije dogovora, najavio je, uslijedili bi izbori u četiri opštine na sjeveru, što je i svojevrsno priznanje da neće biti proširivanja Zajednice.
Ustupci i manevri
Prištinski novinar i analitičar Agron Bajrami za "Novi magazin" kaže da je najava proširenja Zajednice najvjerovatnije bila dobar manevar, da bi se kasnije ispostavila kao koncesija.
"Ne bi trebalo da bude problema ni u ovlašćenjima Zajednice srpskih opština u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, pošto Ahtisaarijev plan daje najširi mogući okvir za tu vrstu autonomije. Međutim, logično je pretpostaviti da će i to sada biti načelno dogovoreno, a kasnije će se detalji razrađivati. Najveća prepreka dogovoru i do sada je bilo demontiranje policijskih i sudskih paralelnih struktura i tu se očekuje ustupak Srbije", kaže Bajrami.
Prema njegovim saznanjima američki diplomata Philip Reecker, resorno zadužen za Balkan, u više navrata je demonstrirao nezadovoljstvo tokom pregovora i rezultatima tima Catherine Ashton.
Šta će zaista sve biti na stolu Catherine Ashton, a posebno u čemu je suštinska razlika između osme i devete runde, gotovo da nije moguće saznati. Razlog je prost – ni u Prištini ni u Beogradu ni u Briselu nikome van pregovaračke sobe nije ponuđen bilo kakav papir sa taksativno nabrojanim tačkama dogovora.
I formalno odbijanje Vlade Srbije nije zasnovano na detaljima plana, već na činjenici da ne nudi garancije bezbjednosti stanovništvu srpske nacionalnosti, imovine i kulturno-historijske baštine.
Napokon, "nonpaper†nije stigao ni do srpskog parlamenta.
"Mi nismo dobili nikakav papir, koliko ja znam niko ga nije ni video, pa je zaista teško komentarisati", kaže za "Novi magazin" Borislav Stefanović, član skupštinskog odbora za Kosovo, šef poslaničkog kluba DS i prvog beogradskog pregovaračkog tima.
