Od 300 do 15 hiljada eura mjesečno se kreću plate u bankarskom sistemu na Kosovu, plate koje su jedne od najvećih u zemlji. Bakarski sistem zbog velikih zarada koje je realizovao nakon rata angažovao je veliki broj radnika, gdje je za top-menadžere stalno rezervisana visoka plata i dodatni bonusi.
"Generalni direktori u bankama primaju 3000, 5000, 10 hiljada pa čak i 15 hiljada mjesečno, u zavisnosti od prisutnosti banke na tržištu, dok je najniža plata jednog radnika je 300 eura", rekao je za list "Zëri" Milazim Abazi, bankarski stručnjak.
Prema njegovim riječima, bankarski sistem još uvijek nije dovoljno razvijen, pa se stoga stalno traže novi radnici koji su specijalizovani u ovom području. Na osnovu izvještaja Centralne banke Kosova, komercijalne banke za 12 godina su zabilježile čisti profit ništa manje nego 250 miliona eura, profit koji je realizovan zahvaljujući visokim kamatnim stopama na kredite, koje u prosjeku iznose oko 15 posto.
U bankarskom sektoru Kosova, prema izvještaju CBK za 2011, angažovano je 3728 radnika, u odnosu na 3610 radnika koliko ih je bilo u 2010. godini. Abazi tvrdi da se konkurencija u bankarskom sektoru treba i dalje razvijati, otvarajući nove banke, nakon čega će doći do povećanja usluga i smanjenja kreditnih kamatnih stopa.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor u zemlji je približno razvijen kao u Makedoni, Albaniji, dok je u Srbiji nešto razvijeniji nego kod nas.
"Međutim, kosovske banke dosljedno su zaradile više nego u zemljama u regionu, a sve zahvaljujući kamatnim stopama na kredite", rekao je on.
Profesor ekonomije Mejdi Bektashi, koji je ujedno i član Borda direktora Centralne banke Kosova, potvrđuje za list "Zëri" da zahtjev studenata za upis na Ekonomskom i Pravnom fakultetu u sklopu Univerziteta u prištini je veoma visok. "Veoma je velika potražnja za upis na smjerovima bankarstva i finansija", rekao je Bektashi.
Prema njegovim riječima, bankarski sistem i sistem osiguranja od 1999. godine do danas konstantno bilježi trend rasta zaposlenosti i rast plata u tom sektoru, a u isto vrijeme, kako dodaje, najviše su u zemlji u odnosu na druge sektore.
"Top-menadžeri u bankama osim visokih plata stalno su dobijali i dodatne bonuse, kao rezultat povećanja profita", pojašnjava on.
Profesor Bektashi objašnjava da studenti sa javnih univerziteta se brže primaju u bankarskom sektoru na Kosovu, nego njihove kolege sa privatnih koledža, posebice zbog kvaliteta studija na ovim univerzitetima.
S druge strane, bivši bankarski menadžer, Milazim Abazi se ne slaže sa Bektashijem što se tiče kadrova koji izlaze sa Univerziteta u Prištini.
"Nažalost, javni i privatni univerziteti ne stvaraju jake kadrove za rad u bankarskom sistemu. Nakon završetka studija, njima je potrebna specijalizacija na ovom području", zaključuje Abazi.
Grafika 1:
300 eura je najniža plata u bankarskom sektoru na Kosovu.
Grafika 2:
15.000 eura se plaćaju top-menadžeri u komercijalnim bankama.
Grafika 3:
3800 radnika je broj zaposlenih u bankarskom sektoru.
Prema njegovim riječima, bankarski sistem još uvijek nije dovoljno razvijen, pa se stoga stalno traže novi radnici koji su specijalizovani u ovom području. Na osnovu izvještaja Centralne banke Kosova, komercijalne banke za 12 godina su zabilježile čisti profit ništa manje nego 250 miliona eura, profit koji je realizovan zahvaljujući visokim kamatnim stopama na kredite, koje u prosjeku iznose oko 15 posto.
U bankarskom sektoru Kosova, prema izvještaju CBK za 2011, angažovano je 3728 radnika, u odnosu na 3610 radnika koliko ih je bilo u 2010. godini. Abazi tvrdi da se konkurencija u bankarskom sektoru treba i dalje razvijati, otvarajući nove banke, nakon čega će doći do povećanja usluga i smanjenja kreditnih kamatnih stopa.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor u zemlji je približno razvijen kao u Makedoni, Albaniji, dok je u Srbiji nešto razvijeniji nego kod nas.
"Međutim, kosovske banke dosljedno su zaradile više nego u zemljama u regionu, a sve zahvaljujući kamatnim stopama na kredite", rekao je on.
Profesor ekonomije Mejdi Bektashi, koji je ujedno i član Borda direktora Centralne banke Kosova, potvrđuje za list "Zëri" da zahtjev studenata za upis na Ekonomskom i Pravnom fakultetu u sklopu Univerziteta u prištini je veoma visok. "Veoma je velika potražnja za upis na smjerovima bankarstva i finansija", rekao je Bektashi.
Prema njegovim riječima, bankarski sistem i sistem osiguranja od 1999. godine do danas konstantno bilježi trend rasta zaposlenosti i rast plata u tom sektoru, a u isto vrijeme, kako dodaje, najviše su u zemlji u odnosu na druge sektore.
"Top-menadžeri u bankama osim visokih plata stalno su dobijali i dodatne bonuse, kao rezultat povećanja profita", pojašnjava on.
Profesor Bektashi objašnjava da studenti sa javnih univerziteta se brže primaju u bankarskom sektoru na Kosovu, nego njihove kolege sa privatnih koledža, posebice zbog kvaliteta studija na ovim univerzitetima.
S druge strane, bivši bankarski menadžer, Milazim Abazi se ne slaže sa Bektashijem što se tiče kadrova koji izlaze sa Univerziteta u Prištini.
"Nažalost, javni i privatni univerziteti ne stvaraju jake kadrove za rad u bankarskom sistemu. Nakon završetka studija, njima je potrebna specijalizacija na ovom području", zaključuje Abazi.
Grafika 1:
300 eura je najniža plata u bankarskom sektoru na Kosovu.
Grafika 2:
15.000 eura se plaćaju top-menadžeri u komercijalnim bankama.
Grafika 3:
3800 radnika je broj zaposlenih u bankarskom sektoru.
