Blerta Zeqiri iz Prištine, 28 godina je nezaposlena. Ona je prošle godine završila Ekonomski fakultet na Univerzitetu za biznis i tehnologiju, a sada je nastavila studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini.
Blerta kaže da je o okončanja studija konkurisala na desetine konkursa, kako u javnim tako i u privatnim institucijama, ali osim što je samo u nekim slučajevima bila pozvana na intervju, oni nije mogla doći do radnog mjesta.
"Ima na desetine, stotine konkursa koji su objavljeni u dnevnim novinama, na raznim portalima. Aplicirala sam, bilo je slučajeva gdje sam pozivana na intervju, ali nažalost nigdje nisam primljena".
"Mislim da je glavni problem što nisam primljena na nijednom od konkursa je taj što nemam poznanstva i veze. Je svugdje gdje odeš ako nemaš poznanstva, ne možeš biti primljen, znači familijarizam, je bez sumnje veoma rasprostranjen u javnim institucijama ali i u privatnim", kaže Blerta za Radio Slobodna Evropa.
Život bez posla je težak i beskoristan, kaže zabrinuto Blerta.
Ona kaže da finansijski još uvijek zavisi od članova njene porodice. Iako kaže da, na sreću ne stoji loše finansijski, ali samostalnost, kako kaže ona joj je ograničena.
"Ima nas sedmoro u mojoj porodici, dva brata su mi van Kosova, i otac radi, braća šalju novac, tako da mi nije loše, ali je problem što sam sada starija, završila sam fakultet, jednostavno se osjećama beskorisnom pošto još uvijek ne radim".
"Veoma je teško živjeti od novca kojeg nisi sam zaradio, jer su ograničenja uvijek prisutna, iako mi članovi porodice ne ograničavaju, ja se ipak osjećam jako loše", dodaje ona.
Da je nezaposlenost i dalje glavna briga građana, primijeti se kada javne i privatne institucije objave konkurs za radna mjesta.
Na tim konkursima se prijave na desetine njih za jedno radno mjesto. Ovo se desilo i na konkursu kojeg je objavila kompanija za telekomunikacije "Kujtesa".
Arbër Arifi, izvršni direktor ove kompanije kaže da je interesovanje za posao mnogo veće od mogućnosti zapošljavanja.
On je međutim rekao da je starosna dob zaposlenih u kompaniji, ali i onih zainteresiranih od 25 do 30 godina.
"Broj zainteresiranih za posao je veoma veliki, ili ograoman u odnosu na mogućnost zapošljavanja. Sjećam se posljednjih slučajeva gdje je za jednoo mjesto bilo na desetine konkurenata, 10, 20 pa i 30 njih na jedno radno mjesto", kaže Arifi.
Inače, rezultati posljednjeg popisa nezaposlenosti pokazuju da je 44.9 posto broj nezaposlenih u zemlji, a prema Agenciji za statistiku Kosova, 28 posto stanovništva je mlađe od 15 godina, a gotovo dvije trećine, ili 65 posto pripadaju dobnoj skupini od 15-64 godina, dobna skupina koja se procjenjuje kao ekonomski aktivna.
Pa prema službenim podacima, javni sektor zapošljava oko 78.000 radnika, dok broj zaposlenih u privatnom sektoru iznosi 123.233.
S druge strane, vladini dužnosnici, podvlače da tokom razdoblja nezavisnosti su sudjelovali na konsolidaciji pravnih pitanja, modernizovali su centre za profesionalne obuke, i preko njih ponudili 38 različitih profesija, na način da registrirani građani u opštinskim centrim za zapošljavanje treninge za ove profesije pohađaju besplatno.
Behxhet Gaxhiqi, politički savjetnik u Ministarstvu rada i socijalne zaštite, (MRSZ) kao rezultat tokom tog razdoblja spominje odobrenje Strategije zapošljavanja, dokumenta putem kojeg je zaposleno oko 12 hiljada osoba.
"Putem ove strategije, MRSZ je tri uzastopne godine imalo projekte koji su finansirani od strane Svjetske banke, projekti koji su implementirani u saradnji između opština i MRSZ-a. Znači tri godine za redom 2010, 2011, 2012, su bile godine koje se smatraju da je tokom ovog perioda sprovedeno zapošljavanje oko 12 hiljada osoba", podukao je on.
Što se tiče drugih projekata, Gaxhiqi kaže da je za pet uzastopnih godina, ovo ministarstvo svake godine uspjelo da zaposli više od 8 hiljada ljudi.
Međutim, 256 hiljada osoba je registrirano kao osobe koje traže posao u zavodima za zapošljavanje na čitavom Kosovu, kaže Gaxhiqi, ali dodaje da je ova brojsk podjeljena u dvije kategorije.
"Dijeli se na one koji su pasivni i one koji su aktivni. Onih aktivnih ima preko 101 hiljada, koji na određeno vrijeme odlaze u biroe za zapošljavanje radi prijave, kao osbe koje nisu zaposlene i koje traže posao. A druga kategorija je kategorija pasivnih, koji su registrovani ali koji nisu išli da se jave u kancelarijama za zapošljavanje, i oni su iz aktivnih prešli u pasivne. Ovo podrazumijeva da je jedan broj njih zaposlen".
Međutim, prije pet godina, prije proglašenja nezavisnosti, očekivanja Kosovara su bila da formiranjem nove države će se poboljšati i socijalno stanje, a samim tim i povećanje stope zaposlenosti.
No, takva stvar, prema njima ali i poznavaocima ekonomskih pitanja se nije desila, pošto na tržištu rada na Kosovu ulaze oko 35 hiljada mladih, a ovo tržište godišnje apsorbira od 4 do 6 hiljada radnika godišnje.
"Ima na desetine, stotine konkursa koji su objavljeni u dnevnim novinama, na raznim portalima. Aplicirala sam, bilo je slučajeva gdje sam pozivana na intervju, ali nažalost nigdje nisam primljena".
"Mislim da je glavni problem što nisam primljena na nijednom od konkursa je taj što nemam poznanstva i veze. Je svugdje gdje odeš ako nemaš poznanstva, ne možeš biti primljen, znači familijarizam, je bez sumnje veoma rasprostranjen u javnim institucijama ali i u privatnim", kaže Blerta za Radio Slobodna Evropa.
Život bez posla je težak i beskoristan, kaže zabrinuto Blerta.
Ona kaže da finansijski još uvijek zavisi od članova njene porodice. Iako kaže da, na sreću ne stoji loše finansijski, ali samostalnost, kako kaže ona joj je ograničena.
"Ima nas sedmoro u mojoj porodici, dva brata su mi van Kosova, i otac radi, braća šalju novac, tako da mi nije loše, ali je problem što sam sada starija, završila sam fakultet, jednostavno se osjećama beskorisnom pošto još uvijek ne radim".
"Veoma je teško živjeti od novca kojeg nisi sam zaradio, jer su ograničenja uvijek prisutna, iako mi članovi porodice ne ograničavaju, ja se ipak osjećam jako loše", dodaje ona.
Da je nezaposlenost i dalje glavna briga građana, primijeti se kada javne i privatne institucije objave konkurs za radna mjesta.
Na tim konkursima se prijave na desetine njih za jedno radno mjesto. Ovo se desilo i na konkursu kojeg je objavila kompanija za telekomunikacije "Kujtesa".
Arbër Arifi, izvršni direktor ove kompanije kaže da je interesovanje za posao mnogo veće od mogućnosti zapošljavanja.
On je međutim rekao da je starosna dob zaposlenih u kompaniji, ali i onih zainteresiranih od 25 do 30 godina.
"Broj zainteresiranih za posao je veoma veliki, ili ograoman u odnosu na mogućnost zapošljavanja. Sjećam se posljednjih slučajeva gdje je za jednoo mjesto bilo na desetine konkurenata, 10, 20 pa i 30 njih na jedno radno mjesto", kaže Arifi.
Inače, rezultati posljednjeg popisa nezaposlenosti pokazuju da je 44.9 posto broj nezaposlenih u zemlji, a prema Agenciji za statistiku Kosova, 28 posto stanovništva je mlađe od 15 godina, a gotovo dvije trećine, ili 65 posto pripadaju dobnoj skupini od 15-64 godina, dobna skupina koja se procjenjuje kao ekonomski aktivna.
Pa prema službenim podacima, javni sektor zapošljava oko 78.000 radnika, dok broj zaposlenih u privatnom sektoru iznosi 123.233.
S druge strane, vladini dužnosnici, podvlače da tokom razdoblja nezavisnosti su sudjelovali na konsolidaciji pravnih pitanja, modernizovali su centre za profesionalne obuke, i preko njih ponudili 38 različitih profesija, na način da registrirani građani u opštinskim centrim za zapošljavanje treninge za ove profesije pohađaju besplatno.
Behxhet Gaxhiqi, politički savjetnik u Ministarstvu rada i socijalne zaštite, (MRSZ) kao rezultat tokom tog razdoblja spominje odobrenje Strategije zapošljavanja, dokumenta putem kojeg je zaposleno oko 12 hiljada osoba.
"Putem ove strategije, MRSZ je tri uzastopne godine imalo projekte koji su finansirani od strane Svjetske banke, projekti koji su implementirani u saradnji između opština i MRSZ-a. Znači tri godine za redom 2010, 2011, 2012, su bile godine koje se smatraju da je tokom ovog perioda sprovedeno zapošljavanje oko 12 hiljada osoba", podukao je on.
Što se tiče drugih projekata, Gaxhiqi kaže da je za pet uzastopnih godina, ovo ministarstvo svake godine uspjelo da zaposli više od 8 hiljada ljudi.
Međutim, 256 hiljada osoba je registrirano kao osobe koje traže posao u zavodima za zapošljavanje na čitavom Kosovu, kaže Gaxhiqi, ali dodaje da je ova brojsk podjeljena u dvije kategorije.
"Dijeli se na one koji su pasivni i one koji su aktivni. Onih aktivnih ima preko 101 hiljada, koji na određeno vrijeme odlaze u biroe za zapošljavanje radi prijave, kao osbe koje nisu zaposlene i koje traže posao. A druga kategorija je kategorija pasivnih, koji su registrovani ali koji nisu išli da se jave u kancelarijama za zapošljavanje, i oni su iz aktivnih prešli u pasivne. Ovo podrazumijeva da je jedan broj njih zaposlen".
Međutim, prije pet godina, prije proglašenja nezavisnosti, očekivanja Kosovara su bila da formiranjem nove države će se poboljšati i socijalno stanje, a samim tim i povećanje stope zaposlenosti.
No, takva stvar, prema njima ali i poznavaocima ekonomskih pitanja se nije desila, pošto na tržištu rada na Kosovu ulaze oko 35 hiljada mladih, a ovo tržište godišnje apsorbira od 4 do 6 hiljada radnika godišnje.
