Osnovni sud u Prizrenu

Osnovni sud u Prizrenu, sa mješovitim sudskim vijećem kojem je predsjedavala međunarodni sudija Mariola Pasnik, dana 1. februara 2013. godine donijela je presudu kojom se optuženi Ejup Kabashi i Sokol Bytyqi oslobađaju optužbi za krivična djela ratnih zloćina protiv civilnog stanovništva, član 142 u vezi sa članom 22 Krivičnog zakona Jugoslavije (djela, koja su takođe kažnjiva prema Krivičnom zakonu Republike Kosova, član 152 u vezi sa članom 31), prenosi list "Koha Ditore".

Istom presudom oslobođeni su i: Mustafë Hoti, Milaim Hoti, Naser Hoti, Nexhmedin Berisha i Jetullah Kabashi, koje je međunarodni tužilac teretio za krivično djelo pružanje pomoći počiniocu nakon izvršenja krivičnog djela iz člana 305 paragraf 2 Krivičnog zakona Kosova (novi zakon, član 388 paragraf 1 i 2 Krivičnog zakona Republike Kosova).

S druge strane, Fond za humanitarno pravo Kosovo saopštio je danas da je mješovito sudsko vijeće Osnovnog suda u Prizrenu oslobodilo Ejupa Kabashija i Sokolja Bytyqija optužbi za ratni zločin u srpskom selu Opteruša, 17. i 18. jula 1998. godine.

Navedena presuda doneta je u ponovljenom prvostepenom postupku u odnosu na Ejupa Kabashija, kao i sve optužene za pružanje pomoći počiniocu nakon izvršenja krivičnog djela.

U odnosu na optuženog Sokolja Bytyqija, to je bio prvi prvostepeni postupak.

Fond za humanitarno pravo dalje navodi da je u kratkom obrazloženju nakon objavljivanje presude 1. februara, predsjednica mješovitog veća sudija Mariola Pasnik istakla da vijeće na osnovu dokaza izvedenih u toku postupka nije moglo da utvrdi da li su optuženi bili učesnici napada na Srbe u Opteruši.
 
Fond podsjeća da su svjedokinje, koje su bile žrtve napada, u svojim izjavama više puta istakle da su narednog jutra nakon napada optužene videle u dvorištu kuće gdje su se nalazili svi Srbi iz Opteruše.

"Fond za humanitarno pravo Kosovo smatra da se presuda iz ponovljenog prvostepenog postupka ne može smatrati konačnom tačkom na ovaj slučaj, jer se radi o jednom od najtežih zločina počinjenih tokom rata na području opštine Orahovac. Slučaj nestanka osmorice Srba i raseljavanja preostalog srpskog stanovništva mora biti rasvjetljen, a pred pravosudnim organima stoji obaveza da ispitaju do kraja, da identifikuju i primjereno kazne počinioce. Jedino će tako moći biti ostvarena pravda i zadovoljenje porodice žrtava", navodi se u sapštenju.