Sporazumom Kosovo postaje jedna carinska zona

Sporazum zavisi od paralelnih institucija na sjevernom Kosovu. Kosovo i Srbija postigli su privremeni sporazum o plaćanju carinskih dažbina u sjevernom delu zemlje, ali detalji su i dalje magloviti, kažu analitičari.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Catherine Ashton, koja se sastala sa kosovskim premijerom Hashimom Thaçijem i srpskim premijerom Ivicom Dačićem, kaže da su imali "dug i konstruktivan razgovor".

"Nadograđujući sporazum o integrisanom upravljanju granicom … dvojica premijera došli su do privremenog dogovora o naplati carina, poreza i PDV-a", rekla je Ashton.

Thaçi je izjavio da će dogovor biti zasnovan na kosovskim zakonima, kao i da će zemlja biti jedna carinska zona, umjesto trenutne situacije u kojoj Srbi na sjevernom Kosovu ne plaćaju carine.

Sporazum, dio tekućih razgovora između Prištine i Beograda, važna je polazna osnova za kontroverznije pitanje paralelnih srpskih institucija na sjevernom Kosovu.

Srbija se nada da će joj hvatanje u koštac sa problematičnim pitanjima kroz razgovore u kojima posreduje EU olakšati put ka Uniji, a Kosovo teži autonomiji i međunarodnom priznanju.

"Uspostavićemo fond za sjever… Naravno, carinske dažbine plaćaće se u skladu sa standardima definisanim ustavom i kosovskim zakonima“, rekao je Thaçi novinarima poslije sastanka.

"Složili smo se da novac od carine ide u specijalni fond uspostavljen pod okriljem EU, koji će se koristiti za razvoj opština na sjevernom Kosovu“, rekao je Dačić, prenosi beogradski B92.

"To je privremeno rješenje i neki tehnički detalji tek treba da se izrade, ali sporazum je u skladu sa nacionalnim interesom i stavom kosovskih Srba, koji ne žele da plaćaju carinu institucijama u Prištini", dodao je Dačić.

Ali, profesor na Univerzitetu u Prištini Belul Beqaj rekao je da postoje različita tumačenja ishoda sastanka.

"Thaçi kaže da će se kosovski zakoni sprovoditi, a Dačić navodi da će biti uspostavljen specijalni fond u koji će se carine i porezi uplaćivati preko specijalne komercijalne banke koju će odrediti EU, te da se razgovara o specijalnom statusu Srba", rekao je Beqaj.
 
"Nemamo prihvatljive dokaze da vidimo … stvaran sporazum", dodaje Beqaj.

Mentor Vrajolli iz kosovskog Centra za bezbjednosne studije posmatra PDV kao ekonomsko pitanje.

"Poznato je da kosovski budžet u velikoj mjeri zavisi od carinskih prihoda", rekao je Vrajolli.
 
Thaçi i Dačić takođe su razgovarali o paralelnim institucijama na sjeveru koje finansira i podržava Srbija.

Dačić je rekao da je rješenje formiranje novih institucija na sjevernom Kosovu koje će biti prihvatljive i Prištini i kosovskim Srbima.

Vrajolli kaže da sporazum koji se postigne o paralelnim institucijama treba da ih pretvori u legalne kosovske institucije.

"Zaista, jedan od najvećih prioriteta za kosovsku vladu trebalo bi da bude transformacija tih 'paralelnih struktura' u legitimne. Međutim, čini se da se to neće skoro desiti“, rekao je Vrajolli.
 
Bivši regionalni predstavnik UN u Mitrovici Gerard Galuci rekao je, međutim, da zaista teško pitanje predstavlja stepen učešća Prištine u lokalnim institucijama na sjeveru i njihova povezanost sa Beogradom, uključujući finansiranje.

"Ahtisaarijev plan omogućava stepen učešća Prištine -- sposobnost da se utiče na blokiranje finansiranja ili ponište lokalne odluke -- koji bi vjerovatno bio neprihvatljiv sjevernim kosovskim Srbima", rekao je Galuci.