Mišljenje eksperata

Ministar finansija Bedri Hamza nije isključio mogućnost da će se kandidovati za guvernera Centralne banke Kosova.

Ne očekuje se da će ostavka ministra finansija Kosova Bedrija Hamze primijeniti fiskalne politike te balkanske države, kažu analitičari.

Hamza je podnio ostavku u ponedjeljak (14. januara) iz porodičnih i ličnih razloga, prema jednom novinskom saopćenju u kom se hvali ono što je Hamza proglasio svojim uspjehom kao ministar -- očuvanje makro-fiskalne stabilnosti i ispunjenje obaveza u okviru stand-by programa koji Kosovo ima sa MMF-om.

"Ispunjenje tih obaveza ne samo da je omogućilo izdavanje sredstava Svjetske banke i MMF-a, nego je i rezultiralo time da je Kosovo najuspješnija zemlja u regionu po pitanju makro-fiskalne stabilnosti i ekonomskog rasta", izjavio je Hamza.

Njegov nasljednik još nije imenovan.

Ibrahim Rexhepi, izvršni direktor kosovskog Centra za strateška i društvena istraživanja, izjavio je da ministar finansija ima malu ulogu u uspostavi ekonomskih politika, i služi prvenstveno kao "blagajnik vlade".

Ta promjena u vodstvu imat će malog utjecaja na finansijsko stanje nacije, rekao je on.

Avni Zogiani, izvršni direktor kosovske nevladine organizacije Cohu (Ustanimo), izjavio je kako smatra da će Hamza završiti na poziciji u Centralnoj banci Kosova ili da će preuzeti ključnu ulogu u Demokratskoj stranci (PDK) na čijem je čelu premijer Hashim Thaçi.

"Time se također otvara prostor da PDK započne s izmjenama u vladi kako bi izašla u susret AAK-u (Alijansi za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja), u koaliciji do koje će, prema svemu sudeći, doći", rekao je Zogiani.

Hamza nije isključio mjesto guvernera u centralnoj banci.

"Još se nisam kandidovao. Ta pozicija otvorena je za prijavljivanje još sedam dana. Ja ću se definitivno odlučiti u tom roku", izjavio je Hamza novinarima u utorak.

Međutim, Merita Mustafa, programski menadžer pri Kosovskom demokratskom institutu/Transparency International, izjavila da bi se trebali angažirati i mobilizirati svi igrači, uključujući i parlament i druge državne mehanizme, u cilju ostvarivanja realne kontrole nad javnim finansijama, uprkos najnovijim dešavanjima.

"Zašto da ne, čak i obični građani (da se angažiraju i mobiliziraju), koji svakodnevno grade državni budžet od svojih poreza", rekla je Mustafa.

Mustafa ističe da ministarstvo finansija vodi finansije, ali da nema velikog utjecaja na smanjenje nivoa korupcije.

"Vlada je ta koja donosi odluke i koja može učiniti više u cilju borbe protiv korupcije. Vlada može donijeti odluku o povećanju budžeta za institucije koje imaju nadležnosti u borbi protiv korupcije, institucije koje imaju hitnu potrebu za jačanjem, a može i poduzeti dodatne mjere za provođenje reformi", izjavila je ona.