Novi šef EULEX-a Bernt Borhart je izjavio u Briselu da ga čekaju "izazovni zadaci" na Kosovu i naglasio da je uvjeren da ljudi tamo žele demokratske institucije.
Borhart, koji je bio njemački ambasador u Albaniji do 2010, a 1990-tih godina na Kosovu zamjenik šefa Verifikacione misije Wiliama Wokera, ocjenio je kao važne rezultate EULEX-a to što su na Kosovu sudski obrađeni neki krupni slučajevi i rješen veliki broj imovinskih sporova.
Odlazeći šef misije EU Xavier Bout de Marnhac je, u razgovoru s novinarima zajedno s Borhartom i šefom civilne misije EULEX-a Hansjergom Haberom, rekao da EULEX pruža podršku u primjeni dogovora postignutih u dijalogu Beograd-Priština, posebno kad je riječ o zajedničkom upravljanju granicama.
Kao "izvučene pouke" iz rada EULEX-a De Marnhac je naveo "veće jedinstvo i prisustvo EU u poredjenju sa situacijom prije dvije godine", uspostavljanje partnerskog odnosa s lokalnim vlastima u Prištini, a od prošlog ljeta je EULEX krenuo u "duge i složene istrage u nizu krupnih slučajeva".
De Marnhac je dodao da zasad ništa ne može reći o budućim rezultatima dijaloga Beograd-Priština, napomenuvši da u dijalogu "postoji osjetljiva ravnoteža", ali da obje strane žele nastavak dijaloga.
Na pitanje da li je dolazak novih vlasti u Beogradu donio neke promjene kad je u pitanju dijalog i stanje na Kosovu, De Marnhac je odgovorio "EU o tome ništa ne govori, ali jeste cilj i ključno da se saradnja s EULEX-om nastavi".
Odlazeći šef EULEX-a i šef civilne misije EU Haber su dijelom odbacili velike zamjerke koje je na račun potrošenog novca i slabih rezultata EULEX-a, naročito u pogledu vladavine zakona na Kosovu, izrekao Revizorski sud Evropske unije, uz tvrdnju da je taj Sud naknadno uvažio neke argumente EU.
Oni su, štaviše, bili saglasni oko toga da je izvještaj Revizorskog suda EU bio "koristan", ali su potegli i argument da EULEX od članica EU nije dobio dovoljno sredstava i ljudstva da bi ostvario brže rezultate u suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije.
Haber je rekao i da su kritike NATO i posebno Berlina na račun slabog angažovanja EULEX-a, zbog čega zadatke misije EU mora da preuzima KFOR, posljedica činjenica da su morale biti angažovane dodatne njemačke i austrijske snage KFOR-a, a Njemačka posebno želi da se misija KFOR-a na Kosovu smanji.
Odlazeći šef misije EU Xavier Bout de Marnhac je, u razgovoru s novinarima zajedno s Borhartom i šefom civilne misije EULEX-a Hansjergom Haberom, rekao da EULEX pruža podršku u primjeni dogovora postignutih u dijalogu Beograd-Priština, posebno kad je riječ o zajedničkom upravljanju granicama.
Kao "izvučene pouke" iz rada EULEX-a De Marnhac je naveo "veće jedinstvo i prisustvo EU u poredjenju sa situacijom prije dvije godine", uspostavljanje partnerskog odnosa s lokalnim vlastima u Prištini, a od prošlog ljeta je EULEX krenuo u "duge i složene istrage u nizu krupnih slučajeva".
De Marnhac je dodao da zasad ništa ne može reći o budućim rezultatima dijaloga Beograd-Priština, napomenuvši da u dijalogu "postoji osjetljiva ravnoteža", ali da obje strane žele nastavak dijaloga.
Na pitanje da li je dolazak novih vlasti u Beogradu donio neke promjene kad je u pitanju dijalog i stanje na Kosovu, De Marnhac je odgovorio "EU o tome ništa ne govori, ali jeste cilj i ključno da se saradnja s EULEX-om nastavi".
Odlazeći šef EULEX-a i šef civilne misije EU Haber su dijelom odbacili velike zamjerke koje je na račun potrošenog novca i slabih rezultata EULEX-a, naročito u pogledu vladavine zakona na Kosovu, izrekao Revizorski sud Evropske unije, uz tvrdnju da je taj Sud naknadno uvažio neke argumente EU.
Oni su, štaviše, bili saglasni oko toga da je izvještaj Revizorskog suda EU bio "koristan", ali su potegli i argument da EULEX od članica EU nije dobio dovoljno sredstava i ljudstva da bi ostvario brže rezultate u suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije.
Haber je rekao i da su kritike NATO i posebno Berlina na račun slabog angažovanja EULEX-a, zbog čega zadatke misije EU mora da preuzima KFOR, posljedica činjenica da su morale biti angažovane dodatne njemačke i austrijske snage KFOR-a, a Njemačka posebno želi da se misija KFOR-a na Kosovu smanji.
