Upozorenje Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo koja je podnijela Ustavnom sudu Srbije zahtjev za ocjenu ustavnosti privatizacija na cijeloj teritoriji Kosova u periodu od 1999. godine do sada, izazvalo je i reakcije drugih srpskih subjekata na Kosovu i u Srbiji i lidera Srba na sjeveru, piše list "Zëri", prenoseći pisanje srpskih medija.
Aleksandar Vulin, direktor Kancelarije za Kosov u Vladi Srbije u izjavi za srpske medije informisanja rekao je da je pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti privatizacije na Kosovu samo prvi korak u borbi za imovinu srpskih građana kao i to da je to gest koji treba da upozori strane investitore koji žele da kupe imovinu na Kosovu - da je vlasništvo nad njom nepouzdano.
"Iniciranje procedure za ocjenu ustavnosti privatizacije jeste samo prvi korak u borbi za imovinu naših građana", rekao je on.
"Naš sljedeći korak je traženje zaštite kod međunarodnih sudova", rekao je Vulin i podsjetio da je na snazi Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN, prema kojoj je "UNMIK dužan da poštuje Ustav Srbije, kojim je, pak, predviđeno poštovanje svih oblika svojine i očuvanje svojinskih prava, koja iz toga proističu".
Prema njegovim riječima, "svaka privatizacija koja nije u skladu sa Ustavom i sa duhom Rezolucije 1244 u ovom smislu, mora biti proglašena ništavnom".
"Treba postaviti pitanje imovine ljudi koji su bili zaposleni u tim preduzećima, kao i penzionera, dakle svih ljudi koji mogu da ostvare neka imovinska prava tokom privatizacije", kazao je Vulin i naglasio da Kancelarija želi da postavi pitanje zašto je privatizacija na Kosovu monoetnička.
"Mi na ovaj način želimo da upozorimo međunarodnu zajednicu da vlast koju je dobila, mora da prati i odgovornost, koja ne može biti manja od te vlasti. Tražimo da se imovina građana Srbije na Kosovu zaštiti", dodao je Vulin, koji je najavio da će imovina biti jedna od tema predstojećih razgovora Prištine i Beograda.
"Želimo da razgovaramo o sveukupnom životu na Kosovu, a ne može se razgovarati o ekonomiji, o telekomunikacijama, ukoliko se ne pođe od činjenice da je Telekom Srbija na prostoru Kosova izgubio, po osnovu uništenja ili uzurpiranja, sedam odsto ukupne vrijednosti svoje imovine i 30 odsto ukupnog profita", istakao je Vulin, konstatujući da registri imovine na Kosovu postoje, dok je s druge strane Privredna Komora Srbije 2010. godine zatražila od Vlade Srbije pokretanje pitanja imovine na Kosovu.
Prema njegovim riječima, srpska vlada u razgovorima s Prištinom mora pokrenuti pitanje statusa srpske imovine na Kosovu, "gdje je za tri decenije država uložila 18 milijardi dolara".
Na izjave Vulina reagovao je i bivši ministar za Kosovo, Goran Bogdanović, koji, kako je rekao, ne vidi svrhu žalbe koju je Kancelarija podnijela Ustavnom sudu Srbije.
"Da je naš Ustavni sud mogao da spriječi privatizaciju, do nje ne bi ni došlo. Ako želite nešto da uradite, onda se obraćate međunarodnim organizacijama ili Međunarodnom sudu pravde. I mi smo pokušavali, ali, nažalost, nismo uspjevali", kazao je Bogdanović.
S druge strane, za bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu za Kosovo, Olivera Ivanovića, "dobro je što je vlada postala svjesna da na ovom pitanju treba raditi", ali ne misli da se stvari mogu na taj način rješiti.
"Pomogla bi jedino odluka nekog međunarodnog suda, nadliježnog za ta pitanja. Takva odluka bi trebalo da bude dovoljno snažna da joj se Albanci povinuju; naše sudove će oni ignorisati", objasnio je Ivanović.
Prema procjeni Privredne komore Srbije, koju je objavio Branislav Gulin, saradnik Privredne komore Srbije "vrijednost ukupne nepokretnosti na Kosovu na koju pravo polaže država Srbija, njena društvena i javna preduzeća, iznosi oko 220 milijardi dolara, samo imovina 1.358 preduzeća sa Kosova, čija se privatizacija privodi kraju, a pripadaju srpskim firmama, procenjuje se na više od 1,5 milijardi dolara".
Prema njegovim riječima, privatizacija na Kosovu sprovođena je bez prethodno utvrđivanog vlasništva, suprotno Rezoluciji 1244 SB UN i direktno na štetu vlasnika preduzeća iz Srbije.
"Iniciranje procedure za ocjenu ustavnosti privatizacije jeste samo prvi korak u borbi za imovinu naših građana", rekao je on.
"Naš sljedeći korak je traženje zaštite kod međunarodnih sudova", rekao je Vulin i podsjetio da je na snazi Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN, prema kojoj je "UNMIK dužan da poštuje Ustav Srbije, kojim je, pak, predviđeno poštovanje svih oblika svojine i očuvanje svojinskih prava, koja iz toga proističu".
Prema njegovim riječima, "svaka privatizacija koja nije u skladu sa Ustavom i sa duhom Rezolucije 1244 u ovom smislu, mora biti proglašena ništavnom".
"Treba postaviti pitanje imovine ljudi koji su bili zaposleni u tim preduzećima, kao i penzionera, dakle svih ljudi koji mogu da ostvare neka imovinska prava tokom privatizacije", kazao je Vulin i naglasio da Kancelarija želi da postavi pitanje zašto je privatizacija na Kosovu monoetnička.
"Mi na ovaj način želimo da upozorimo međunarodnu zajednicu da vlast koju je dobila, mora da prati i odgovornost, koja ne može biti manja od te vlasti. Tražimo da se imovina građana Srbije na Kosovu zaštiti", dodao je Vulin, koji je najavio da će imovina biti jedna od tema predstojećih razgovora Prištine i Beograda.
"Želimo da razgovaramo o sveukupnom životu na Kosovu, a ne može se razgovarati o ekonomiji, o telekomunikacijama, ukoliko se ne pođe od činjenice da je Telekom Srbija na prostoru Kosova izgubio, po osnovu uništenja ili uzurpiranja, sedam odsto ukupne vrijednosti svoje imovine i 30 odsto ukupnog profita", istakao je Vulin, konstatujući da registri imovine na Kosovu postoje, dok je s druge strane Privredna Komora Srbije 2010. godine zatražila od Vlade Srbije pokretanje pitanja imovine na Kosovu.
Prema njegovim riječima, srpska vlada u razgovorima s Prištinom mora pokrenuti pitanje statusa srpske imovine na Kosovu, "gdje je za tri decenije država uložila 18 milijardi dolara".
Na izjave Vulina reagovao je i bivši ministar za Kosovo, Goran Bogdanović, koji, kako je rekao, ne vidi svrhu žalbe koju je Kancelarija podnijela Ustavnom sudu Srbije.
"Da je naš Ustavni sud mogao da spriječi privatizaciju, do nje ne bi ni došlo. Ako želite nešto da uradite, onda se obraćate međunarodnim organizacijama ili Međunarodnom sudu pravde. I mi smo pokušavali, ali, nažalost, nismo uspjevali", kazao je Bogdanović.
S druge strane, za bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu za Kosovo, Olivera Ivanovića, "dobro je što je vlada postala svjesna da na ovom pitanju treba raditi", ali ne misli da se stvari mogu na taj način rješiti.
"Pomogla bi jedino odluka nekog međunarodnog suda, nadliježnog za ta pitanja. Takva odluka bi trebalo da bude dovoljno snažna da joj se Albanci povinuju; naše sudove će oni ignorisati", objasnio je Ivanović.
Prema procjeni Privredne komore Srbije, koju je objavio Branislav Gulin, saradnik Privredne komore Srbije "vrijednost ukupne nepokretnosti na Kosovu na koju pravo polaže država Srbija, njena društvena i javna preduzeća, iznosi oko 220 milijardi dolara, samo imovina 1.358 preduzeća sa Kosova, čija se privatizacija privodi kraju, a pripadaju srpskim firmama, procenjuje se na više od 1,5 milijardi dolara".
Prema njegovim riječima, privatizacija na Kosovu sprovođena je bez prethodno utvrđivanog vlasništva, suprotno Rezoluciji 1244 SB UN i direktno na štetu vlasnika preduzeća iz Srbije.
