Kosovo svoje ugovore sa lobistima drži u tajnosti, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u načinu na koji se troši novac poreskih obveznika.
Posljednje četiri godine, Diana Metushi-Krasniqi je ukazivala na nedostatak zakona na Kosovu koji reguliše lobiranje, ali politička volja za ovaj zakon i dalje je oskudna.
Kao istraživač na Kosovskom demokratskom institutu sa sjedištem u Prištini, Metushi-Krasniqi vidi lobiranje kao sredstvo za dalje međunarodne integracije Kosova ubeđivanjem zemalja i organizacija da priznaju njegovu nezavisnost.
I dan-danas Kosovo drži u tajnosti ugovore sa lobistima. Kad god detalji isplivaju na površinu, oni često postavljaju pitanja o tome kako se troši novac poreskih obveznika.
Od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, Kosovo je samo u Sjedinjenim Državama potpisalo 13 ugovora o lobiranju sa kompanijama. SAD dozvoljavaju lobistima da objavljuju takve ugovore, ali mnoge druge zemlje to ne čine.
Kosovo je potrošilo milione eura na lobiste, koji guraju svoje argumente sa potencijalnim priznavaocima njegove nezavisnosti i međunarodnim organizacijama kojima Kosovo želi da se pridruži.
Ali lobisti se nikada ne biraju kroz otvorene procese javnih nabavki.
Na sajtu Regulatorne komisije za javne nabavke nema nikakvog ugovora o lobiranju koji je potpisalo Ministarstvo spoljnih poslova sadašnje ili bilo koje prethodne vlade.
„S obzirom da je borba protiv korupcije jedan od stalnih prioriteta nacionalnih institucija, neophodno je da se ova oblast što pre reguliše“, kazala je Metushi-Krasniqi za Kallxo.
Dobro plaćeno
Dobro plaćeni jedan lobistički ugovor koji je dospeo u javno vlasništvo, međutim, potpisan je u junu 2023. sa dvojicom lobista sa sedištem u SAD, Avnijem Mustafom i Afërditom Rakipi, koji su angažovani da daju „strateške savete, zalaganje i komunikaciju sa zakonodavnim ograncima i izvršnom vlasti SAD za unapređenje bilateralnih odnosa između SAD i Kosova“.
Svakom od njih je određeno da bude plaćen po 147.000 eura za godinu dana, navodi se u ugovoru koji je objavljen Zakonom o registraciji stranih agenata.
Ovaj ugovor je u Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore proglašen tajnim. Međutim, u februaru ove godine BIRN je uspio da obezbjedi posebnu odluku, upravo kojom je odlučeno da se ugovor proglasi tajnim.
Prema američkom zakonu koji zahtjeva od svih stranih lobista da se registruju u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata, ceo ugovor je objavljen u SAD.
Ugovor je nastao kao rezultat situacije na Kosovu u maju i početkom juna 2023. godine, pošto su SAD i EU kritikovale vladu premijera Albina Kurtija zbog podsticanja tenzija u pretežno srpskoj oblasti na sjeveru Kosova.
Još jedna istraga Kallxo-a iz 2020. godine otkrila je da je godinu dana ranije Ministarstvo za evropske integracije, koje je tada predvodio Dhurat Hokha, platilo 168.000 eura kompaniji sa sjedištem u Parizu, „Majorelle PR & Events“, da promoviše ideju „teritorijalne modifikacije “ – eufemizam za „otimanje zemlje“ ili „odvajanje“ – da bi se otvorio put za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova.
Tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi odbacio je takvo rješenje.
Državne tajne
Prema kosovskom zakonu, troškovi lobiranja spadaju u kategoriju javnih troškova, kao i svi drugi troškovi vlade.
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore neće reći ni koliko je ugovora potpisano od dolaska vlade na vlast 2021. godine.
„Dosijei u vezi sa izvještajima o posebnim troškovima lobiranja, za čije objavljivanje se procjenjuje da šteti državnim interesima, klasifikovani su kao povjerljivi“, rekli su iz ministarstva za Kallxo.
U Regulatornoj komisiji za javne nabavke za Kallxo je rečeno da je to puna nadležnost i odgovornost naručioca, u ovom slučaju ministarstva, sve dok je to u skladu sa zakonom.
„Koji postupak će UA koristiti u ovom slučaju je puna nadležnost i odgovornost UA“ – piše regionalna komisija za javne nabavke, dodajući da za svaku aktivnost nabavke koja ne spada u delokrug člana 3 (Izuzeci) Zakona o javnim nabavkama, Ugovorni Autoritet mora koristiti jedan od postupaka nabavke definisanih ovim zakonom.
Članom 3. ovog zakona, naručiocu u ovom slučaju, Ministarstvu unutrašnjih poslova, dato je pravo da izabere postupak zaključivanja ugovora kada je riječ o državnoj tajni ili bezbjednosnim interesima.
U ovom zakonu se navodi da „i pored ostalih odredaba ovog zakona, od naručioca se neće tražiti da postupa u skladu sa bilo kojim posebnim postupkom nabavke ili da se pridržava odredaba ovog zakona o transparentnosti u meri u kojoj bi usklađenost i usaglašenost ugrozili pravnu tajnu ili bezbjednosne interese tokom obavljanja aktivnosti nabavke za dodjelu relevantnih javnih ugovora koje je Vlada pristala da isključi iz djelokruga ovog zakona“.
U skladu sa ovom odredbom, ovi izuzeci su opravdani „jer (i) izvršenje dotičnog ugovora, prema zakonu koji se primenjuje na Kosovu, zahteva upotrebu posebnih mera bezbednosti, ili (i) Vlada je pristala da klasifikuje predmet ugovora kao – tajna“.
Prema kosovskim zakonima, pojedini ugovori od interesa takođe mogu biti klasifikovani kao tajni.
Zakon koji utvrđuje klasifikaciju podataka kaže da je svaki ugovor, čije bi neovlašćeno otkrivanje ozbiljno štetilo bezbjednosnim interesima Kosova, klasifikovan kao tajna.
Tajna se mora čuvati 15 godina, u protivnom, svako ko je otkrije čini krivično djelo i može biti osuđen na kaznu zatvora od tri do 10 godina.
Očekuje se da će informacija biti deklasifikovana tek kada se procjeni da više nema potrebe za zaštitom i kada njeno otkrivanje više ne predstavlja rizik po bezbjednost Kosova.
Drugi imaju zakone o lobiranju
Lobisti zaposleni u SAD, međutim, po zakonu su obavezni da registruju svoje aktivnosti. Koliko su plaćeni gotovo da je javno.
EU takođe ima registar transparentnosti koji navodi organizacije, udruženja, grupe i samozaposlene pojedince koji sprovode aktivnosti da utiču na politike EU i procese donošenja odluka.
Metushi-Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova kazala je da bi Kosovo imalo velike koristi od zakona o lobiranju koji bi poboljšao transparentnost, odgovornost i demokratski uticaj u procesima donošenja odluka.
„Zakon o lobiranju bi zahtjevao da sve aktivnosti lobiranja budu dokumentovane i registrovane. Time bi se osiguralo da se zna ko lobira po kojim pitanjima i kako utiče na donošenje javnih odluka. Na ovaj način bi se ograničio skriveni uticaj interesnih grupa i borio se protiv koruptivnih praksi koje se javljaju u nedostatku zakonske regulative“, rekla je ona.
U Sjevernoj Makedoniji, na primjer, Državna komisija za sprečavanje korupcije upravlja centralnim registrom, gdje lobisti moraju biti registrovani prema zakonu iz 2021. godine
Jednogodišnji ugovor: 90.000 eura
Na osnovu podataka iz Zakona o registraciji stranih agenata SAD, pored angažovanja Mustafaja i Rakipijeve za samo 147.000 eura, Kurtijeva vlada je potpisala i kratkoročni ugovor vrijedan 35.000 dolara sa kompanijom „Civica“ u vlasništvu Ilira Zherke.
Ilir Zherka je aktivista za ljudska i građanska prava. Izvršni je direktor Alijanse za međunarodnu razmjenu.
Zherka je služio kao izvršni direktor tri druge organizacije, gdje je radio na dvopartijskoj osnovi kako bi pomogao da se zaustavi etničko čišćenje na Kosovu, unapredio zastupljenost DC u Kongresu.
Prema onlajn evidenciji, Zherka je radio sa kongresmenom Georgeom Millerom, služeći kao savjetnik u četiri predsjedničke kampanje i kao politički službenik u Clintonovoj administraciji.
Još jedan konsultantski ugovor dodjeljen je Ganiju Jakupiju, pojedincu, za lobiranje u oblasti kulturne diplomatije od juna 2023. do juna ove godine. Ugovor na 12 mjeseci bio je vredan 90.000 eura, a plaćao se u 12 mjesečnih rata.
Gani Jakupi je pisac, ilustrator i osnivač prvog međunarodnog festivala grafičkih romana na Kosovu, ‘Granfest’.
Kallxo je preuzeo Jakupijev ugovor krajem prošle godine nakon pravne bitke sa Ministarstvom spoljnih poslova tokom koje se Kallxo obratio Kosovskoj agenciji za informacije i privatnost.
Kada je Jakupijev ugovor istekao, Kallxo je takođe zatražio pristup konačnom izvještaju o njegovim diplomatskim naporima da podigne profil Kosova u inostranstvu.
Međutim, Ministarstvo spoljnih poslova je ponovo odbilo, rekavši da Jakupijev rad obuhvata komunikaciju sa zvaničnicima i institucionalnim, kulturnim i medijskim subjektima u različitim zemljama, uključujući i one koji ne poznaju Kosovo i sa organizacijama u kojima Kosovo još nije član.
„Ovi sastanci su organizovani uz obavezu čuvanja povjerljivosti u pogledu forme i sadržaja razgovora“, saopštilo je ministarstvo.
Objavljivanje izvještaja moglo bi da ugrozi imidž Kosova u inostranstvu i njegovu dalju međunarodnu integraciju, smatraju.
„Ovi sastanci se dogovaraju uz obavezu čuvanja poverljivosti forme i sadržaja sastanaka“ – piše u odgovorima Ministarstva spoljnih poslova.
Na osnovu ove činjenice, Ministarstvo je saopštilo da bi neovlašćeno objavljivanje informacija sadržanih u ovom izvještaju štetilo mogućnosti nastavka komunikacije uspostavljene sa ciljem pozitivnog uticaja na percepciju javnosti u evropskim zemljama i nastojanja da se prodube diplomatski i institucionalni odnosi, posebno u slučajevima zemalja koje ne priznaju Kosovo i organizacija u kojima Kosovo još uvijek nije član.
Izvor: Kallxo/ KoSSev
Kao istraživač na Kosovskom demokratskom institutu sa sjedištem u Prištini, Metushi-Krasniqi vidi lobiranje kao sredstvo za dalje međunarodne integracije Kosova ubeđivanjem zemalja i organizacija da priznaju njegovu nezavisnost.
I dan-danas Kosovo drži u tajnosti ugovore sa lobistima. Kad god detalji isplivaju na površinu, oni često postavljaju pitanja o tome kako se troši novac poreskih obveznika.
Od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, Kosovo je samo u Sjedinjenim Državama potpisalo 13 ugovora o lobiranju sa kompanijama. SAD dozvoljavaju lobistima da objavljuju takve ugovore, ali mnoge druge zemlje to ne čine.
Kosovo je potrošilo milione eura na lobiste, koji guraju svoje argumente sa potencijalnim priznavaocima njegove nezavisnosti i međunarodnim organizacijama kojima Kosovo želi da se pridruži.
Ali lobisti se nikada ne biraju kroz otvorene procese javnih nabavki.
Na sajtu Regulatorne komisije za javne nabavke nema nikakvog ugovora o lobiranju koji je potpisalo Ministarstvo spoljnih poslova sadašnje ili bilo koje prethodne vlade.
„S obzirom da je borba protiv korupcije jedan od stalnih prioriteta nacionalnih institucija, neophodno je da se ova oblast što pre reguliše“, kazala je Metushi-Krasniqi za Kallxo.
Dobro plaćeno
Dobro plaćeni jedan lobistički ugovor koji je dospeo u javno vlasništvo, međutim, potpisan je u junu 2023. sa dvojicom lobista sa sedištem u SAD, Avnijem Mustafom i Afërditom Rakipi, koji su angažovani da daju „strateške savete, zalaganje i komunikaciju sa zakonodavnim ograncima i izvršnom vlasti SAD za unapređenje bilateralnih odnosa između SAD i Kosova“.
Svakom od njih je određeno da bude plaćen po 147.000 eura za godinu dana, navodi se u ugovoru koji je objavljen Zakonom o registraciji stranih agenata.
Ovaj ugovor je u Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore proglašen tajnim. Međutim, u februaru ove godine BIRN je uspio da obezbjedi posebnu odluku, upravo kojom je odlučeno da se ugovor proglasi tajnim.
Prema američkom zakonu koji zahtjeva od svih stranih lobista da se registruju u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata, ceo ugovor je objavljen u SAD.
Ugovor je nastao kao rezultat situacije na Kosovu u maju i početkom juna 2023. godine, pošto su SAD i EU kritikovale vladu premijera Albina Kurtija zbog podsticanja tenzija u pretežno srpskoj oblasti na sjeveru Kosova.
Još jedna istraga Kallxo-a iz 2020. godine otkrila je da je godinu dana ranije Ministarstvo za evropske integracije, koje je tada predvodio Dhurat Hokha, platilo 168.000 eura kompaniji sa sjedištem u Parizu, „Majorelle PR & Events“, da promoviše ideju „teritorijalne modifikacije “ – eufemizam za „otimanje zemlje“ ili „odvajanje“ – da bi se otvorio put za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova.
Tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi odbacio je takvo rješenje.
Državne tajne
Prema kosovskom zakonu, troškovi lobiranja spadaju u kategoriju javnih troškova, kao i svi drugi troškovi vlade.
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore neće reći ni koliko je ugovora potpisano od dolaska vlade na vlast 2021. godine.
„Dosijei u vezi sa izvještajima o posebnim troškovima lobiranja, za čije objavljivanje se procjenjuje da šteti državnim interesima, klasifikovani su kao povjerljivi“, rekli su iz ministarstva za Kallxo.
U Regulatornoj komisiji za javne nabavke za Kallxo je rečeno da je to puna nadležnost i odgovornost naručioca, u ovom slučaju ministarstva, sve dok je to u skladu sa zakonom.
„Koji postupak će UA koristiti u ovom slučaju je puna nadležnost i odgovornost UA“ – piše regionalna komisija za javne nabavke, dodajući da za svaku aktivnost nabavke koja ne spada u delokrug člana 3 (Izuzeci) Zakona o javnim nabavkama, Ugovorni Autoritet mora koristiti jedan od postupaka nabavke definisanih ovim zakonom.
Članom 3. ovog zakona, naručiocu u ovom slučaju, Ministarstvu unutrašnjih poslova, dato je pravo da izabere postupak zaključivanja ugovora kada je riječ o državnoj tajni ili bezbjednosnim interesima.
U ovom zakonu se navodi da „i pored ostalih odredaba ovog zakona, od naručioca se neće tražiti da postupa u skladu sa bilo kojim posebnim postupkom nabavke ili da se pridržava odredaba ovog zakona o transparentnosti u meri u kojoj bi usklađenost i usaglašenost ugrozili pravnu tajnu ili bezbjednosne interese tokom obavljanja aktivnosti nabavke za dodjelu relevantnih javnih ugovora koje je Vlada pristala da isključi iz djelokruga ovog zakona“.
U skladu sa ovom odredbom, ovi izuzeci su opravdani „jer (i) izvršenje dotičnog ugovora, prema zakonu koji se primenjuje na Kosovu, zahteva upotrebu posebnih mera bezbednosti, ili (i) Vlada je pristala da klasifikuje predmet ugovora kao – tajna“.
Prema kosovskim zakonima, pojedini ugovori od interesa takođe mogu biti klasifikovani kao tajni.
Zakon koji utvrđuje klasifikaciju podataka kaže da je svaki ugovor, čije bi neovlašćeno otkrivanje ozbiljno štetilo bezbjednosnim interesima Kosova, klasifikovan kao tajna.
Tajna se mora čuvati 15 godina, u protivnom, svako ko je otkrije čini krivično djelo i može biti osuđen na kaznu zatvora od tri do 10 godina.
Očekuje se da će informacija biti deklasifikovana tek kada se procjeni da više nema potrebe za zaštitom i kada njeno otkrivanje više ne predstavlja rizik po bezbjednost Kosova.
Drugi imaju zakone o lobiranju
Lobisti zaposleni u SAD, međutim, po zakonu su obavezni da registruju svoje aktivnosti. Koliko su plaćeni gotovo da je javno.
EU takođe ima registar transparentnosti koji navodi organizacije, udruženja, grupe i samozaposlene pojedince koji sprovode aktivnosti da utiču na politike EU i procese donošenja odluka.
Metushi-Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova kazala je da bi Kosovo imalo velike koristi od zakona o lobiranju koji bi poboljšao transparentnost, odgovornost i demokratski uticaj u procesima donošenja odluka.
„Zakon o lobiranju bi zahtjevao da sve aktivnosti lobiranja budu dokumentovane i registrovane. Time bi se osiguralo da se zna ko lobira po kojim pitanjima i kako utiče na donošenje javnih odluka. Na ovaj način bi se ograničio skriveni uticaj interesnih grupa i borio se protiv koruptivnih praksi koje se javljaju u nedostatku zakonske regulative“, rekla je ona.
U Sjevernoj Makedoniji, na primjer, Državna komisija za sprečavanje korupcije upravlja centralnim registrom, gdje lobisti moraju biti registrovani prema zakonu iz 2021. godine
Jednogodišnji ugovor: 90.000 eura
Na osnovu podataka iz Zakona o registraciji stranih agenata SAD, pored angažovanja Mustafaja i Rakipijeve za samo 147.000 eura, Kurtijeva vlada je potpisala i kratkoročni ugovor vrijedan 35.000 dolara sa kompanijom „Civica“ u vlasništvu Ilira Zherke.
Ilir Zherka je aktivista za ljudska i građanska prava. Izvršni je direktor Alijanse za međunarodnu razmjenu.
Zherka je služio kao izvršni direktor tri druge organizacije, gdje je radio na dvopartijskoj osnovi kako bi pomogao da se zaustavi etničko čišćenje na Kosovu, unapredio zastupljenost DC u Kongresu.
Prema onlajn evidenciji, Zherka je radio sa kongresmenom Georgeom Millerom, služeći kao savjetnik u četiri predsjedničke kampanje i kao politički službenik u Clintonovoj administraciji.
Još jedan konsultantski ugovor dodjeljen je Ganiju Jakupiju, pojedincu, za lobiranje u oblasti kulturne diplomatije od juna 2023. do juna ove godine. Ugovor na 12 mjeseci bio je vredan 90.000 eura, a plaćao se u 12 mjesečnih rata.
Gani Jakupi je pisac, ilustrator i osnivač prvog međunarodnog festivala grafičkih romana na Kosovu, ‘Granfest’.
Kallxo je preuzeo Jakupijev ugovor krajem prošle godine nakon pravne bitke sa Ministarstvom spoljnih poslova tokom koje se Kallxo obratio Kosovskoj agenciji za informacije i privatnost.
Kada je Jakupijev ugovor istekao, Kallxo je takođe zatražio pristup konačnom izvještaju o njegovim diplomatskim naporima da podigne profil Kosova u inostranstvu.
Međutim, Ministarstvo spoljnih poslova je ponovo odbilo, rekavši da Jakupijev rad obuhvata komunikaciju sa zvaničnicima i institucionalnim, kulturnim i medijskim subjektima u različitim zemljama, uključujući i one koji ne poznaju Kosovo i sa organizacijama u kojima Kosovo još nije član.
„Ovi sastanci su organizovani uz obavezu čuvanja povjerljivosti u pogledu forme i sadržaja razgovora“, saopštilo je ministarstvo.
Objavljivanje izvještaja moglo bi da ugrozi imidž Kosova u inostranstvu i njegovu dalju međunarodnu integraciju, smatraju.
„Ovi sastanci se dogovaraju uz obavezu čuvanja poverljivosti forme i sadržaja sastanaka“ – piše u odgovorima Ministarstva spoljnih poslova.
Na osnovu ove činjenice, Ministarstvo je saopštilo da bi neovlašćeno objavljivanje informacija sadržanih u ovom izvještaju štetilo mogućnosti nastavka komunikacije uspostavljene sa ciljem pozitivnog uticaja na percepciju javnosti u evropskim zemljama i nastojanja da se prodube diplomatski i institucionalni odnosi, posebno u slučajevima zemalja koje ne priznaju Kosovo i organizacija u kojima Kosovo još uvijek nije član.
Izvor: Kallxo/ KoSSev
