Član predsjedništva Demokratske partije Kosova Perparim Gruda kazao je za Glas Amerike da zbog djelovanja vlade, Kosovo ima manji suverenitet na sjeveru. Dodaje da pravi suverenitet jedne države dolazi do izražaja kada ona proširuje svoju vlast na određenoj teritoriji preko svojih institucija, a to su ne samo policija, već i sudski, tužilački i organi poreske uprave.
"Mislim da ono što se desilo na sjeveru nije proširenje suvereniteta, prema mom mišljenju nije produžetak suvereniteta ako se nadležnost države mora proširiti upotrebom policije i drugim represivnim mjerama jer onog trenutka kada počnemo da koristimo policiju i nasilne mjere onda to prestaje da bude politika i nema potrebe za političarima kada se koriste nasilne mjere, to je operacija koju sprovode specijalizovani organi bezbjednosti", kazao je Gruda.
Kako dodaje, smatra da je to bio pogrešan pristup te da Kosovo danas ima manji suverenitet na sjeveru nego što je imalo.
"Drugačije je ono što se predstavlja kao vladina propaganda, ali mislim da Kosovo ima manji suverenitet. Pravi suverenitet jedne države izražava se kada svoju vlast na određenoj teritoriji proširuje preko svojih institucija, a to su ne samo policija, već i sudstvo, tužilaštvo, poreska uprava i lojalnost građana koju te institucije zaslužuju. Danas institucije Kosova ne uživaju povjerenje građana na sjeveru i to je veliki problem. Mislim da se to desilo zato što premijer Kurti nije imao pravi plan da proširi suverenitet ili punu integraciju Srba, već je koristio sjever za tipičnu izbornu agendu", kazao je.
Navodeći da je činjenično stanje da ono što se dogodilo na sjeveru ne uživa međunarodnu podršku, Gruda kaže da treba smatrati neprihvatljivim za Kosovo.
"Ne možemo se igrati sa našim partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer ako Kosovo ima veliki politički kapital, najveći je prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo prijateljstvo se ne može zamjeniti ni za šta drugo, za bilo kakvu vrstu suvereniteta koju je izmislila politička klasa ili stvarna vlast", ističe.
Govoreći o dijalogu Kosova i Srbije, Gruda kaže da je posvećenost Kosova dijalogu izuzetno važna jer pokazuje i posvećenost da se ostane vjeran obećanjima datim međunarodnim partnerima.
"Mislim da Kosovo ne treba da se plaši dijaloga, ali ono što je problematično je taj dijalog koji je već neko vrijeme izgubio svrhu za koju je razvijen, barem poslednjih godina. Cilj je bio da se to završi uz obostrano priznanje. U ovim trenucima je obostrano priznanje napustilo dnevni red dijaloga i to je, po mom mišljenju, problematično jer u dijalogu koji ne vodi priznanju, Kosovo ne mora da učestvuje, ali Kosovo treba da pokuša da dijalog vraća na normalne kolosjeke. Ti normalni kolosjeci su da Kosovo pregovara o određenim pitanjima sa Srbijom, postigne dogovor i istovremeno zadrži partnerstvo koje ima sa Sjedinjenim Državama posebno i sa zemljama Evropske unije", kazao je.
Kako je dodao, neprihvatljivo je da je Kosovo, toliko godina nakon nezavisnosti, u situaciji da je Zapad prinuđen da uvede sankcije Kosovu, a to bi značilo da Kosovo u očima saveznika izgleda kao nekonstruktivna strana u dijalogu, kao strana koja remeti dijalog i to ne sme da se desi jer je to veliki politički trošak za Kosovo, ali i trošak u drugim sferama života.
"Imamo mjere Evropske unije koje utiču na mnoge aspekte institucionalnog života na Kosovu, ali i u ekonomskom planu sprovođenja sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji", kazao je.
Na pitanje o predmetima koji se šalju na procenu Ustavnom sudu, Gruda kaže da oni ne ometaju reformu na Kosovu.
"Ustavni sud je normalna institucija koja se koristi i ako pogledate, na primjer za provjeru Vlada je potrošila dvije godine da pošalje predmet Ustavnom sudu dok je sud odlučivao sedam mjeseci o slučaju. Dakle, Vlada je odugovlačila više nego Ustavni sud. Tako da mislim da to nije valjan argument u ovom slučaju", kazao je.
Navodi da je osnovni problem reformi u pravosudnom sistemu na Kosovu nesposobnost vlade da unapredi reforme i kontinuirano kršenje Ustava koje se dešava već četiri godine zaredom.
"Mi kao PDK, ja kao član rukovodstva PDK, adresirali smo nekoliko slučajeva u Ustavnom sudu i Ustavni sud je identifikovao brojne povrede. Podsjećam da je na Kosovu propala primjena provjere, reforma tužilačkog savjeta, oduzimanje neopravdane imovine i niz drugih zakona koji su rađeni protivno Ustavu. Ali mislim da je loš standard koji je, da tako kažem, usađen u ovom trenutku na Kosovu, to što vlast javnim izjavama napada organe pravde i protivi se njihovom djelovanju. Svaki put kada pravosudni organi preduzmu neku akciju protiv određenih vladinih zvaničnika, guvernera, ministara, premijera, udare tužilaštvo, što mislim da je pogrešan standard. Mislim da Kosovo treba da ima vladu koja daje podršku pravosudnim organima i podržava ih u njihovom radu, nudi im resurse koji su im potrebni, uključujući i budžet koji je potreban Tužilačkom savjetu na Kosovu, kako bi mogli da se razvijaju", kazao je.
Podsjetio je da je State department u prošlogodišnjem izvještaju rekao da Kosovo ima problema sa endemskom korupcijom u vladi.
"Mislim da rad pravosudnih organa ide u ovom pravcu, ide u pravcu otkrivanja, gonjenja i kažnjavanja korupcije u vlasti", navodi.
Izvor: Kosovo Online/VOA
Kako dodaje, smatra da je to bio pogrešan pristup te da Kosovo danas ima manji suverenitet na sjeveru nego što je imalo.
"Drugačije je ono što se predstavlja kao vladina propaganda, ali mislim da Kosovo ima manji suverenitet. Pravi suverenitet jedne države izražava se kada svoju vlast na određenoj teritoriji proširuje preko svojih institucija, a to su ne samo policija, već i sudstvo, tužilaštvo, poreska uprava i lojalnost građana koju te institucije zaslužuju. Danas institucije Kosova ne uživaju povjerenje građana na sjeveru i to je veliki problem. Mislim da se to desilo zato što premijer Kurti nije imao pravi plan da proširi suverenitet ili punu integraciju Srba, već je koristio sjever za tipičnu izbornu agendu", kazao je.
Navodeći da je činjenično stanje da ono što se dogodilo na sjeveru ne uživa međunarodnu podršku, Gruda kaže da treba smatrati neprihvatljivim za Kosovo.
"Ne možemo se igrati sa našim partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer ako Kosovo ima veliki politički kapital, najveći je prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo prijateljstvo se ne može zamjeniti ni za šta drugo, za bilo kakvu vrstu suvereniteta koju je izmislila politička klasa ili stvarna vlast", ističe.
Govoreći o dijalogu Kosova i Srbije, Gruda kaže da je posvećenost Kosova dijalogu izuzetno važna jer pokazuje i posvećenost da se ostane vjeran obećanjima datim međunarodnim partnerima.
"Mislim da Kosovo ne treba da se plaši dijaloga, ali ono što je problematično je taj dijalog koji je već neko vrijeme izgubio svrhu za koju je razvijen, barem poslednjih godina. Cilj je bio da se to završi uz obostrano priznanje. U ovim trenucima je obostrano priznanje napustilo dnevni red dijaloga i to je, po mom mišljenju, problematično jer u dijalogu koji ne vodi priznanju, Kosovo ne mora da učestvuje, ali Kosovo treba da pokuša da dijalog vraća na normalne kolosjeke. Ti normalni kolosjeci su da Kosovo pregovara o određenim pitanjima sa Srbijom, postigne dogovor i istovremeno zadrži partnerstvo koje ima sa Sjedinjenim Državama posebno i sa zemljama Evropske unije", kazao je.
Kako je dodao, neprihvatljivo je da je Kosovo, toliko godina nakon nezavisnosti, u situaciji da je Zapad prinuđen da uvede sankcije Kosovu, a to bi značilo da Kosovo u očima saveznika izgleda kao nekonstruktivna strana u dijalogu, kao strana koja remeti dijalog i to ne sme da se desi jer je to veliki politički trošak za Kosovo, ali i trošak u drugim sferama života.
"Imamo mjere Evropske unije koje utiču na mnoge aspekte institucionalnog života na Kosovu, ali i u ekonomskom planu sprovođenja sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji", kazao je.
Na pitanje o predmetima koji se šalju na procenu Ustavnom sudu, Gruda kaže da oni ne ometaju reformu na Kosovu.
"Ustavni sud je normalna institucija koja se koristi i ako pogledate, na primjer za provjeru Vlada je potrošila dvije godine da pošalje predmet Ustavnom sudu dok je sud odlučivao sedam mjeseci o slučaju. Dakle, Vlada je odugovlačila više nego Ustavni sud. Tako da mislim da to nije valjan argument u ovom slučaju", kazao je.
Navodi da je osnovni problem reformi u pravosudnom sistemu na Kosovu nesposobnost vlade da unapredi reforme i kontinuirano kršenje Ustava koje se dešava već četiri godine zaredom.
"Mi kao PDK, ja kao član rukovodstva PDK, adresirali smo nekoliko slučajeva u Ustavnom sudu i Ustavni sud je identifikovao brojne povrede. Podsjećam da je na Kosovu propala primjena provjere, reforma tužilačkog savjeta, oduzimanje neopravdane imovine i niz drugih zakona koji su rađeni protivno Ustavu. Ali mislim da je loš standard koji je, da tako kažem, usađen u ovom trenutku na Kosovu, to što vlast javnim izjavama napada organe pravde i protivi se njihovom djelovanju. Svaki put kada pravosudni organi preduzmu neku akciju protiv određenih vladinih zvaničnika, guvernera, ministara, premijera, udare tužilaštvo, što mislim da je pogrešan standard. Mislim da Kosovo treba da ima vladu koja daje podršku pravosudnim organima i podržava ih u njihovom radu, nudi im resurse koji su im potrebni, uključujući i budžet koji je potreban Tužilačkom savjetu na Kosovu, kako bi mogli da se razvijaju", kazao je.
Podsjetio je da je State department u prošlogodišnjem izvještaju rekao da Kosovo ima problema sa endemskom korupcijom u vladi.
"Mislim da rad pravosudnih organa ide u ovom pravcu, ide u pravcu otkrivanja, gonjenja i kažnjavanja korupcije u vlasti", navodi.
Izvor: Kosovo Online/VOA
