Publicista Veton Surroi rekao je da očekuje da će sutra biti rješeno pitanje predstavljanja Kosova u Cefti dodajući da je nezastupanje Unmika korak napred za Kosovo.
"Do sada je Kosovo formalno predstavljao Unmik jer je Unmik bio potpisnica pristupa Cefti i sada je razumljivo da Kosovo treba da bude osnivač Sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu. To će se rješavati danas na sastanku i ako se tako nešto desi, imaćemo iskorak. Ovi koraci neće dovesti do normalizacije sve dok ne dođe do potpune normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. Ali, predstavljaju jedan korak ka normalizaciji", naglasio je Surroi.
Cilj je, kako je rekao, Berlinski proces.
"Najveći cilj je Berlinski proces, jer se sljedeće nedjelje navršava 10 godina od Berlinskog procesa i stara ambicija da imamo zajedničko regionalno tržište je korak u tom pravcu. Kosovo doprinosi u tom pravcu", rekao je Surroi.
Prema njegovim riječima, spoljna politika Kosova je talac pogrešnih odluka u dijalogu sa Srbijom dodajući da je Kosovo nakon odluke Međunarodnog suda pravde u korist nezavisnosti postupilo na štetu sopstvenih interesa, snizivši nivo razgovora.
Surroi navodi da su greške Kosova bile strateške, te da ih one koče već skoro 15 godina.
Navodi i da je spoljna politika Kosova generalno pregovaračka politika, zapravo ispravljanje grešaka iz prošlosti umjesto unapređenja budućnosti.
Kako kaže, dok je podjela u odnosu na Kosovo i Srbiju tokom posljednjih četvrt vijeka bila linija između Zapada i Rusije, u narednih četvrt veka može biti linija između Zapada i Kine.
Ono što vidi kao problematično za Kosovo jeste što je primjetan veliki rast Kine.
Smatra da je "Kosovo već pokazalo zrele znake kao država i da nema potrebe za dobijanjem dozvole od međunarodne zajednice za akcije na sjeveru".
Komentarišući odluke Vlade premijera Albina Kurtija na sjeveru, uključujući registarske tablice, zatvaranje banaka i drugo, Surroi je rekao da je prošao period kada je trebalo tražiti dozvolu za te akcije.
Ističe i da Kosovo ima pravo da brani svoje principe da "ne treba da postoje paralelne strukture koje nije izmislilo Kosovo, već su iz Rezolucije UN 1244".
"Kosovo se prema međunarodnom pravu tretira kao teritorija sa jedinstvenim pravnim uređenjem. Dakle, na teritoriji sa jedinstvenom zakonskom i carinskom regulativom ne može biti drugih struktura", rekao je Surroi.
Kada je riječ o zabrani upotrebe dinara na Kosovu u obliku gotovine, Surroi kaže da je počelo sa dramom gdje se govorilo da je humanitarna kriza, da su ugroženi životi ljudi.
"Pokazalo se da to nije tačno i da je u pitanju ljutnja ili intenzitet da se naškodi interesima krhke populacije. Pokazalo se da je riječ o odluci koja je dio međunarodne jurisprudencije jer je dio Konvencije o borbi protiv terorizma, koja se bavi pitanjem gotovine i njenog transporta preko granica. To nije bio čin liderstva Kosova, već implementacija pitanja koje se, pored drugih stvari, bavi pitanjem bezbjednosti", dodao je.
Govoreći o argumentima albanskog premijera Edija Rame da se narodu Bektaša da suverena država, Surroi je kazao da su netačni i uvredljivi.
Kao primjer navodi izjavu Rame koji je rekao da je "Albanija dala svetu Majku Terezu, a sada će dati Vatikan muslimanima".
"Albanija nije dala svetu Majku Terezu, ona dolazi iz kosovske porodice i čula je Hristov poziv u Letnici, a zatim otišla u Irsku pa u Kalkutu u Indiji. Poznata je kao Majka Tereza iz Kalkute, Indije. Nepravedno je reći da smo ovog svetitelja dali svijetu. Njena najveća aktivnost bila je u Kalkuti", rekao je Surroi.
Stvaranje bektašijske države je, kako navodi, protiv ustavnog pravnog poretka Albanije s jedne strane, "i protiv albanske tradicije s druge strane i protiv interesa suživota religija".
Cilj je, kako je rekao, Berlinski proces.
"Najveći cilj je Berlinski proces, jer se sljedeće nedjelje navršava 10 godina od Berlinskog procesa i stara ambicija da imamo zajedničko regionalno tržište je korak u tom pravcu. Kosovo doprinosi u tom pravcu", rekao je Surroi.
Prema njegovim riječima, spoljna politika Kosova je talac pogrešnih odluka u dijalogu sa Srbijom dodajući da je Kosovo nakon odluke Međunarodnog suda pravde u korist nezavisnosti postupilo na štetu sopstvenih interesa, snizivši nivo razgovora.
Surroi navodi da su greške Kosova bile strateške, te da ih one koče već skoro 15 godina.
Navodi i da je spoljna politika Kosova generalno pregovaračka politika, zapravo ispravljanje grešaka iz prošlosti umjesto unapređenja budućnosti.
Kako kaže, dok je podjela u odnosu na Kosovo i Srbiju tokom posljednjih četvrt vijeka bila linija između Zapada i Rusije, u narednih četvrt veka može biti linija između Zapada i Kine.
Ono što vidi kao problematično za Kosovo jeste što je primjetan veliki rast Kine.
Smatra da je "Kosovo već pokazalo zrele znake kao država i da nema potrebe za dobijanjem dozvole od međunarodne zajednice za akcije na sjeveru".
Komentarišući odluke Vlade premijera Albina Kurtija na sjeveru, uključujući registarske tablice, zatvaranje banaka i drugo, Surroi je rekao da je prošao period kada je trebalo tražiti dozvolu za te akcije.
Ističe i da Kosovo ima pravo da brani svoje principe da "ne treba da postoje paralelne strukture koje nije izmislilo Kosovo, već su iz Rezolucije UN 1244".
"Kosovo se prema međunarodnom pravu tretira kao teritorija sa jedinstvenim pravnim uređenjem. Dakle, na teritoriji sa jedinstvenom zakonskom i carinskom regulativom ne može biti drugih struktura", rekao je Surroi.
Kada je riječ o zabrani upotrebe dinara na Kosovu u obliku gotovine, Surroi kaže da je počelo sa dramom gdje se govorilo da je humanitarna kriza, da su ugroženi životi ljudi.
"Pokazalo se da to nije tačno i da je u pitanju ljutnja ili intenzitet da se naškodi interesima krhke populacije. Pokazalo se da je riječ o odluci koja je dio međunarodne jurisprudencije jer je dio Konvencije o borbi protiv terorizma, koja se bavi pitanjem gotovine i njenog transporta preko granica. To nije bio čin liderstva Kosova, već implementacija pitanja koje se, pored drugih stvari, bavi pitanjem bezbjednosti", dodao je.
Govoreći o argumentima albanskog premijera Edija Rame da se narodu Bektaša da suverena država, Surroi je kazao da su netačni i uvredljivi.
Kao primjer navodi izjavu Rame koji je rekao da je "Albanija dala svetu Majku Terezu, a sada će dati Vatikan muslimanima".
"Albanija nije dala svetu Majku Terezu, ona dolazi iz kosovske porodice i čula je Hristov poziv u Letnici, a zatim otišla u Irsku pa u Kalkutu u Indiji. Poznata je kao Majka Tereza iz Kalkute, Indije. Nepravedno je reći da smo ovog svetitelja dali svijetu. Njena najveća aktivnost bila je u Kalkuti", rekao je Surroi.
Stvaranje bektašijske države je, kako navodi, protiv ustavnog pravnog poretka Albanije s jedne strane, "i protiv albanske tradicije s druge strane i protiv interesa suživota religija".
