Premijer Albin Kurti izjavio je za Associated Press (AP) da region Balkana u posljednjih 25 godina uživa najveći stepen mira, slobode i demokratije, ali da bi to moglo da se preokrene ako Rusija pobjedi u Ukrajini i, kako tvrdi, "podstakne srpsku ekspanziju".
Zato smatra da je važno da Zapad bude ujedinjen u podršci Ukrajini.
Tvrdi da bi jača Rusija ohrabrila Srbiju i da bi ne samo Kosovo, već i Bosna i Hercegovina, Crna Gora a "možda i Sjeverna Makedonija" bile ugrožene, kako je opisao, "srpskim ekspanzionističkim ambicijama".
AP podsjeća da je odnos između Kosova i Srbije i dalje je napet, dok 13-godišnji pregovori o normalizaciji koje je vodila EU nisu postigli napredak, posebno nakon slučaja Banjska. Agencija dodaje da su mirovne snage predvođene Natoom povećale svoj broj "duž granice Kosova i Srbije".
Kurti je za AP govorio u Varšavi, u diplomatskoj misiji Kosova u glavnom gradu Poljske, otvorenoj nakon što su Poljska i Kosovo uspostavile konzularne odnose 2022. godine.
Na pitanje šta bi za Kosovo i Balkan u širem smislu, značilo da Rusija prevlada u Ukrajini, Kurti je, ponavljajući da je Srbija "regionalni hegemon i ruski zastupnik", naveo da su "25 godina mira, slobode i demokratije na Balkanu, bez presedana u istoriji, ponovo u opasnosti".
AP navodi i da je Kosovo "bilo srpska pokrajina sve dok 78-odnevna kampanja bombardovanja Natoa 1999. godine nije okončala rat između srpskih vladinih snaga i etničkih albanskih separatista na Kosovu, koji je ostavio oko 13.000 mrtvih, uglavnom etničkih Albanaca, i potisnuo srpske snage".
Podsjeća se da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, dok je hiljade međunarodnih mirovnih snaga još na Kosovu da održe mir sa Srbijom, od koje se Kosovo 2008. proglasilo nezavisnost.
"Despotski predsjednik Putin bi bio ohrabren da nastavi dalje sa svojim pokušajima destabilizacije, još više ako se osjeća uspešnim u Ukrajini. Zaista ne želim da vjerujem da on teoretski može da pobjedi. Ali, to što misli da (on) može da pobjedi je dovoljno problematično", smatra Kurti.
Dodaje se da je jedan od Kurtijevih ciljeva da Kosovo uđe u EU, ali da pet članica Unije još uvijek ne priznaje Kosovo - Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka.
U vezi sa tim, Kurti je rekao da je Španija ranije ove godine počela da priznaje kosovske pasoše za one koji dolaze u posetu.
"Dakle, postoje ovi mali koraci. Ali, ovi mali koraci ne čine jedan veliki neophodan korak, a to je priznanje", rekao je Kurti.
Tvrdi da bi jača Rusija ohrabrila Srbiju i da bi ne samo Kosovo, već i Bosna i Hercegovina, Crna Gora a "možda i Sjeverna Makedonija" bile ugrožene, kako je opisao, "srpskim ekspanzionističkim ambicijama".
AP podsjeća da je odnos između Kosova i Srbije i dalje je napet, dok 13-godišnji pregovori o normalizaciji koje je vodila EU nisu postigli napredak, posebno nakon slučaja Banjska. Agencija dodaje da su mirovne snage predvođene Natoom povećale svoj broj "duž granice Kosova i Srbije".
Kurti je za AP govorio u Varšavi, u diplomatskoj misiji Kosova u glavnom gradu Poljske, otvorenoj nakon što su Poljska i Kosovo uspostavile konzularne odnose 2022. godine.
Na pitanje šta bi za Kosovo i Balkan u širem smislu, značilo da Rusija prevlada u Ukrajini, Kurti je, ponavljajući da je Srbija "regionalni hegemon i ruski zastupnik", naveo da su "25 godina mira, slobode i demokratije na Balkanu, bez presedana u istoriji, ponovo u opasnosti".
AP navodi i da je Kosovo "bilo srpska pokrajina sve dok 78-odnevna kampanja bombardovanja Natoa 1999. godine nije okončala rat između srpskih vladinih snaga i etničkih albanskih separatista na Kosovu, koji je ostavio oko 13.000 mrtvih, uglavnom etničkih Albanaca, i potisnuo srpske snage".
Podsjeća se da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, dok je hiljade međunarodnih mirovnih snaga još na Kosovu da održe mir sa Srbijom, od koje se Kosovo 2008. proglasilo nezavisnost.
"Despotski predsjednik Putin bi bio ohrabren da nastavi dalje sa svojim pokušajima destabilizacije, još više ako se osjeća uspešnim u Ukrajini. Zaista ne želim da vjerujem da on teoretski može da pobjedi. Ali, to što misli da (on) može da pobjedi je dovoljno problematično", smatra Kurti.
Dodaje se da je jedan od Kurtijevih ciljeva da Kosovo uđe u EU, ali da pet članica Unije još uvijek ne priznaje Kosovo - Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka.
U vezi sa tim, Kurti je rekao da je Španija ranije ove godine počela da priznaje kosovske pasoše za one koji dolaze u posetu.
"Dakle, postoje ovi mali koraci. Ali, ovi mali koraci ne čine jedan veliki neophodan korak, a to je priznanje", rekao je Kurti.
